DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Prema tome od zadane količine oblovine 7.100 m3 pilana je u drvnoj masi ostvarila 4.917 m3 gotove robe, što znači da je postigla iskorišćenje sirovine sa 69% i povećala iskorišćenje sa 4°/o u odnosu prema normativu (64%), a plan količine proizvoda sa cea 8°/o (4.917 m3 mjesto planiranih 4.555 m3). No usporedbom vrijednosti planiranog produkta 4.090 sa postignutih 3.090, jer je pilana proizvela robu manje vrijednosti, vidimo da je dotična pilana u proizvodnom planu podbacila za 1.000 jedinica ili za 24.5%. Ovakva kontrola evidencije nam daje stvarno izvršenje plana, kako u količini tako i u vrijednosti produkta. Dobra organizirana pogonska evidencija pokazat će nam uvijek pravi uspjeh poduzeća, samo onda ako u sebi sadrži ne samo količinu proizvoda, nego i njegov kvalitet, te vrijednost izraženu koeficijentom vrijednosti. Zaključak Ovaj prikaz ima za cilj da rasvijetli pitanje normiranja rada i evidencije normi u drvnoj industriji. Radne norme i norme uopće treba da u svim granama djelatnosti drvne industrije donesu poboljšanje organizacije rada, da postanu garancija za izvršenje naših privrednih planova te samim time da dadnu doprinos industrijalizaciji i elektrifikaciji naše zemlje, o kojim faktorima ovisi životni standard naroda. Radne norme, kako smo već napomenuli treba da budu stimulans za povećanje produktivnosti rada, a to mogu biti samo onda, ako su postavljene na tehničku osnovu. To postavljanje bio je i cilj ovoga prikaza, Ing. Z. Tomašegović i Ing. N. Lovrić (Zagreb): KOMPARATIVNA ISPITIVANJA NEKIH PADOMJEBA Uvod. Svaki geodetski rad mora biti kontroliran kako se ne bi uvukle grube pogreške. Najveća dozvoljena odstupanja obično su propisana. Prijeđe li konkretno odstupanje maksimalno dozvoljeno, smatra se, da mjerenje (opažanje) ne zadovoljava, t. j . vrlo vjerojatno se uvukla gruba pogreška. Maksimalno dozvoljena odstupanja izgrađena su na osnovu srednjih pogrešaka (M). Trostruke srednje pogreške (..) imadu po teoriji vjerojatnosti toliku malu vjerojatnost, da se obično uzimaju kao maksimalne. Naprotiv najveća dozvoljena razlika između dva mjerenja uzima se 3M\/2. Razni padomjeri su također geodetske sprave i rad s njima geodetsko mjerenje. Naročito se mnogo upotrebljavaju danas u obnovi i izgradnji naše zemlje. S njima se brzo i jednostavno nalazi kod trasiranja nul linija (šumske željeznice, ceste, putovi), pa je njihova važnost za šumarstvo neosporna. 230 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ako neku varijatnu nul-linije iznađemo i izmjerimo padomjerom, pa pri tom započnemo i završimo na visinski poznatim točkama, pita se, koliko smije biti završno odstupanje, pa da možemo rezultate mjerenja smatrati zadovoljavajućim? Ili trasiramo li jednu varijantu odozdo prema gore, pa se drugom varijantom vratimo na istu točku obratnim putem odozgo prema dolje pitamo se kolika smiju biti odstupanja? Kod mjerenja se moramo okaniti diletantizma i nezasnovanih odstupanja. Za praksu moramo znati koliko smijemo i možemo u našim prilikama s pojedinim spravama griješiti. Prilikom radova na terenu pokazala se za to potreba. Preduzeli smo si stoga da provedemo komparativna ispitivanja točnosti nekih padomjera te da razmotrimo i vrijeme potrebno za rad. Takva će nam ispitivanja dati osim uvida u točnost i podatke za dozvoljena odstupanja, a donekle i podatke za rješavanje pitanja ekonomičnosti trasiranja s pojedinim spravama, što smatramo, da je od važnosti za praksu. Ako su na pr. dvije sprave, jednako točne, a prva traži više vremena nego druga, dati ćemo prednost drugoj. Ili ako obe traže uglavnom isti vremenskiprvoj itd. utrošak, ali je prva točnija od druge, dat ćemo prednost Način ispitivanja Uzeti su u i$pitivanje po jedan padomjer Roubiček, Rost, Starke i Kamerer. (Prva dva su vlasništvo Kabineta za geodeziju na Polj. šum. fakultetu, a treći Zavoda za gradnju šumskih prometnih sredstava istog fakulteta). Osim toga je ispitivana i metoda vizirnih križeva. Opažanja su provedena od 24. X. do 24. XI. 1947. na području parka Zelengaj u Zagrebu uz pomoć nekolicine studenata Polj. šum fakulteta u Zagrebu. Između stalnih točaka A i B (si. 1.) koje se nalaze u međusobnoj udaljenost od otprilike 1100 metara, sa visinskom razlikom od 27,807 m SI. 1. položene su četiri različite trase sa gore spomenutim spravama. Pojedine točke poligona stabilizirane su prilikom pokusnog trasiranja kolčićima, na koje je stavljana naizmjenično sprava i signalna pločica. Duljine s poligonskih stranica izmjerene su lancem dva puta. Nagibi N u promilima pojedinih strana mjereni su u oba pravca da bi se izbjegla eventualna sistematska pogreška sprave. Iz dužina s i nagiba N izračunate su visinske razlike N . s kako pojedinih poligonskih strana tako i ukupna visinska razlika točaka A i B. Te iste visinske razlike određene su i nivelacijom (visinske razlike A h). Ova se, obzirom na metodu rada (rektificiran instrument, 231 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 34 <-- 34 --> PDF |
niveliranje iz sredine, u dva smjera), te obzirom na dobivene rezultate može smatrati, u odnosu na određivanje visina padomjerom, bespogrešnom. Iz odstupanja v = ±h — N-s (1) određene su po teoriji najmanjih kvadrata pogreške jedinice težine za pojedine sprave. Za svaku od gornjih sprava utvrđeno je i potrebno radno vrijeme za određivanje nulte linije između točaka A i B, dakle za uglavnom jednak potez. Kod padomjera Roubiček, Rost i Starke Kammerer određen je svaki pojedini nagib uvijek i u pravcu i u protopravcu radi eliminiranja sistematske pogreške indeksa. Iskazano radno vrijeme odnosi se na određivanje nagiba između točakaA i B u samo jednom pravcu. A. Padom jer Roubiček Građen na principu viska (si. 2.). Stavlja se pomoću malenog kuglastog završetka u udubinu metalne konzole, koja se učvrsti na motki tako, da diopteri padomjera budu u visini marke signalne pločice. Viziranje pomoću dioptera. Okrugli okulairni prorez ima promjer od oko 0,5 mm što je prema Stampferu u optimumu po točnost viziranja. Točnost određivanja visinskih razlika uz pomoć dioptera kod mirnog zraka iznosi prema iskustvu (Doležal: Niža geodezija 1921. II — 83) uglavnom -*„ - . Po istom 500 (^ ) autoru debljina niti objektivnog dioptera nije od tolike važnosti ako se vizira tako, da je cilj simetrično obuhvaćen (bisekcija). Jedna oveća mana ovog padomjera leži u njegovoj tromosti. Padomjer ostaje naime u ravnoteži ako se za male iznose pomakne u vertikalnoj ravnini prema naprijed ili natrag od zamišljene vertikale. U namjeri da smanjimo ovu pojavu podmazali smo uljem ležaj padomjera (kuglastu udubinu), ali ni time nije bila uklonjena. Utjecaj ove tromosti na određivanje vertikalnog kuta, ispitan je na jednoj poligonskoj stranici dužine oko 32 m. Mjerenjem vertikalnog kuta na toj stranki u oba pravca (svako u 15 ponavljanja) dobili smo očitanja koja su kolebala u granicama +1° 30´ do + 2° 05´ (nagibi) dotično u granicama —2° 00´ do o, 2* —2° 45´ (protunagilbi). Odavle se ujedno vidjelo da sprava pokazuje izvjesnu sistemat sku pogrešku te da će biti potrebno, radi eliminiranja iste, izvršiti mjerenja nagiba u oba smjera za sve poligonske stranice. 232 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prva varijanta trase od A do B položena padomjerom Roubičeka bila je dugačka 1167,41 m. Prosječna duljina strana 40 m. Utrošeno 58 minuta radnog vremena jednog inženjera i jednog pomoćnika (za jedno opažanje). Radi eliminiranja sistematske pogreške indeksa obavljeno je opažanje nagiba u oba pravca i to neovisno po dvojici opažača. (Sistematska bi se pogreška indeksa mogla eliminirati i samo iz jednog stajališta — dakle primjenom reverzije sprave — jer su diopteri dupli). Pomoću odstupanja v = A . — N´ s formirana je srednja pogreška jedinice težine ^.^1 . . . . . . (2) Pri tome je uzeto da su v odstupanja od pravih vrijednosti pojedinih visinskih razlika. Težine pojedinih opažanja p uzete su obratno proporcionalne kvadratu duljina, kao kod trigonometričkog mjerenja visina naime P - 7. (3) Duljine s uzete su ovdje u hektometrima tako, da se srednja pogreška jedinice težine odnosi na duljinu vlaka od 100 m kao jedinicu. Broj opažanja . = 30. Srednja pogreška jedinice težine izračunata po formuli (2) iznosila je . = * 0,208 m što se vrlo dobro slaže sa gore navedenim iskustvenim podacima po Doležalu. Na potezu od 1200 m mogli bismo zamisliti 12 poteza duljine 100 m. Po zakonu o nagomilavanju pogrešaka mogli bismo u tom slučaju očekivati na kraju ovakvog vlaka zaključnu srednju pogrešku od * 0,208 V72~= * 0,720 m Ako se uzme da je maksimalno dozvoljena pogreška trostruka srednja, onda bi na tom potezu od 1200 m ova iznosila ± 3 0,720 = * 2,160 m. Maksimalno dozvoljeno odstupanje za potez od 1 km izračunalo bi se prema gornjem sa iznosom * 3 V 2 0,208 ´ V10 « * 2,790 m. Za konkretnu varijantu određenu padomjerom Roubičeka završna pogreška (ukupna visinska razlika dobivena nivelacijom minus ona dobivena po formuli N´ s, dakle pomoću padomjera) iznosila je + 0,940 m. Tablica br. 1 daje pregled o frekvenciji (broju) pogrešaka svrstanih po veličini u stepenice od po 10 cm. Ove su pogreške svedene množenjem sa faktorom — na neku zajedničku fiktivnu duljinu od 50 m. Duljina od 50 m dobro odgovara, jer je bliza prosječnoj duljini poligonskih stranica kako u ovoj tako i u ostalim varijantama. Pojedina ovako izračunata odstupanja | ikoja su se pojavila kod rada sa ovim padomjerom kretala su se od 0,007 m do 0,237 m. 233 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tablica 1. preko 0—10 10—20 20—30 30 cm 16 8 4 0 Odatle se ima izvjestan uvid da nije bilo grubih pogrešaka te da je raspored stvarnih pogrešaka bar uglavnom udovoljio teoriji vjerojatnosti, naime da. je bilo najviše po broju pogrešaka malih iznosa. B. Vizirni križevi predstavljaju razmjerno jednostavnu spravu koja može naći svoju primjenu naročito ondje gdje nema dovoljno stručne radne snage (inženjeri, tehničari). Za rad su potrebna tri drvena križa. U si. 3. prikazane su dimenzije SI. 3. SI. 4. i križa kakvog smo primijenili pri našem ispitivanju. Pojedine točke poligona između već ranije spomenutih A \ B bile su i ovdje stabilizirane kolčićima. Križ preko kojega je opažač vizirao, tražeći iduću točku određenog nagiba, stavljen je uvijek na kolčić (križ br. 1). Drugi križ (br. 2) postavljen je u udaljenosti od 4 m, pomoću letve odgovarajuće dužine i zidarske libele u isti visinski nivo. Zatim je križ broj 2 prislonjen uz trasirsku, podignut uz centimetričku podjelu jednog preciznog koštanog lineala, za iznos . koji odgovara željenom nagibu N N = tgcc=T t. j. . -4N 234 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Vizirajući preko križeva br. 1 i 2 na križ br. 3 tražena je po terenu slijedeća točka nulte linije koja leži u određenom nagibu spram izlazne točke. Taj je isti postupak ponovljen do kraja varijante. Ova je bila dugačka 1143,35 m sa 31 poligonskom stranom. Prosječna duljina poligonskih strana iznosila je dakle 37 m. Viziranje se preko križeva, po dobivenim rezultatima, pokazuje razmjerno nesigurno. Izračunata srednja pogreška jedinice težine po formuli (2), a uz pomoć odstupanja određenih po formuli (1) iznosila je Težine p uzete su i ovdje sa iznosom —r- gdje je s ušao u račun, u hektometrima kao jedinici. Dakle na potezu od 100 m može se prema izvedenom očekivati srednja pogreška od ± 0,570 m. Uzmemo li dužinu od 1200 m, dakle teoretski uzevši 12 poteza od po 100 m, moglo bi se prema gornjem očekivati srednja pogreška od * 0,570 ./.2 = ± 1,972 m ili maksimalno * 3-1,972 -* 5,917 m Za našu drugu varijantu (križevi) iznosilo je odstupanje (nivelacija minus padomjer) na kraju vlaka + 0,533 m. * Utrošeno radno vrijeme 95 minuta četvorice pomoćnika. Maksimalna dozvoljena razlika dvostrukog mjerenja poteza dugačkog 1 km izračunala bi se sa 3 V 2 0,57 V 10 = 7,65 m. Ova je sprava dala prilično grube rezultate, a uz ulog većeg radnog vremena. Razlog ovim pogreškama je ponajviše nesigurnost viziranja preko razmjerno široke ivice križeva. Pogreške opažanja (v = A A — N´ s) sve 50 dene su i ovdje na dužinu od 50 m, dakle množene faktorom— . Ovako do s bivene pogreške mogu se svrstati po frekvenciji kako je to pokazano u tablici br. 2. » Tablica 2. preko 0—10 10—20 20—30 30—40 40—50 50 cm 11 6 5 3 5 1 Ove su se kretale u granicama od 0,006 do 0,785 rn. 235 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 38 <-- 38 --> PDF |
C. Padomjer Rost (Abney) Varijanta koja je služila za ispitivanje ovog padomjera bila je dugačka 1096,45 m sa 25 poligonskih stranica. Prosječna duljina poligonskih stranica 44 m. Opažanje je izvedeno u pravcu prema gore dva puta i prema dolje jedamputa. Da bismo mogli iskoristiti sva tri opažanja, izračunata je sistematska pogreška indeksa kao obična aritmetska sredina iz opažanja dolje minus gore sviju poligonskih stranica. Zatim su polovicom ovog iznosa popravljene spomenute tri serije opažanja. S tim podacima izračunate su pojedine visinske razlike N´ s, a potom odstupanja po formuli (1). Kod padomjera Roubiček imali smo po dva opažanja u pravcu od A prema B i dva u protupravcu od B prema A, pa su iz tih opažanja bile formirane obične aritmetske sredine. Srednja pogreška jedinice težine (jedinica = 100 m) izračunata po formuli (2) iznosi .. = ± 0,223 m Za potez od 1100 m, dakle za 11 poligonskih stranica od po 100 m mogla bi se prema tome očekivati srednja pogreška od ± 0,223 .~..= * 0,740 .. ili maksimalno * 3 0,740 . ± 2,820 m Za ovu varijantu iznosila je pogreška na kraju vlaka — 1,225 m. Utrošeno radno vrijeme (za jedno opažanje) 60 minuta jednog inženjera i jednog pomoćnika. Tablica br. 3 daje frekvenciju pogrešaka u stepenicama od po 10 cm. Tablica 3. preko 0—10 10—20 20 cm 13 12 0 Ova odstupanja v svedena su i opet na dužinu od 50 m, a kretale su se u granicama od 0,012 do 0,195 m. Kao maksimalnu razliku dvaju mjerenja 1 km dužine izračunalo bi se 3,0 m. D. Padomjer Starke i Kammerer Građen na principu viska (si. 4.). Kao i padomjer Rost daje u pogledu viziranja, obzirom na durbin (Stampferov durbin povećanja p = 1) izvjesnu sigurnost u radu. Dodatkom durbina spravi, pa makar i sasvim primitivnog, stvara se jasnija slika cilja pa prema tome i sigurnije viziranje. U durbinu ovog padomjera nalaze se dvije leće jednakih fokalnih udaljenosti. Sam durbin je zapravo biaksialan t. j . obje njegove strane mogu služiti kao okular dotično objektiv. Na jednom kraju durbina nalazi se pomični prsten — koji služi ujedno kao indeks — a klizi preko postotnog 236 \ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 39 <-- 39 --> PDF |
\ podjeljenja. Pomakom ovog prstena po durbinu mijenja se težište pokretnog dijela sprave i time dobiva željeni nagib koji se očitava na durbinu uz prsten. Podjela omogućuje direktno očitavanje i namještanje do na 2,5%», a procjenjivanjem tih manjih intervala i do I0/"0. Sprava se postavlja na lagani tronog čime se može postići veća točnost opažanja. Radi razmjerno laganog viska sprave ova je teško primjenjiva na otvorenom terenu kod jačeg vjetra. Naša su opažanja izvršena kod uglavnom mirnog zraka. Opažanja su izvršena u pravcu prema gore i prema dolje. U račun su ušle aritmetske sredine ovako opažanih nagiba. Sprava je ispitana na četvrtoj varijanti između točaka A i B dugačkoj 1091, 53 m za 70 minuta radnog vremena jednog inženjera i jednog pomoćnika. Prosječna duljina poligonskih strana 55 m. Srednja pogreška jedinice težine (100 m) za ovu spravu iznosila je li -´* 0,092 m Stvarno odstupanje na kraju vlaka — 0,589 m spram maksimalno dozvoljenoga (izvedenoga pomoću gore navedene srednje pogreške jedinice težine) ±3 . V H . ± 0,916 m Tablica 4. daje pregled o frekvenciji pogrešaka v — . Ove su se kretale u granicama od 0,001 do 0,128 m. Tablica 4. preko 0—10 10—20 20 cm 19 1 0 Maksimalna dozvoljena razlika između dva mjerenja jednog kilometra dužine izračunala bi se sa 1,24 m. Ekonomičnost 1. Ako se ekonomičnost traži samo u odnosu obavljenog posla, dakle u odnosu duljine D položene nulte linije i uloženog radnog vremena f onda bi nam faktor ekonomičnosti e mogao biti izražen kvocijentom D * -T - (4) U tablici 5. izražene su veličine D u km, t u satima, faktor e u km/satu. 2. Ako se traži ekonomičnost osim toga i obzirom na točnost rada, onda bi nam kao neki komparativni faktor ekonomičnosti možda mogao poslužiti izraz E=4± = ž (5) t li fti 237 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Po toj bi formuli ekonomičnost bila obratno proporcionalna uloženom vremenu i srednjoj pogreški jedinice težine, a upravno proporcionalna duljini D položene trase u vremenu r. Kod računanja faktora ../. (vidi tablicu 5.) uzet je ovaj za spravu Starke i Kammerera jednak 100%. Tablica 5. Sprava D/km ±!./.1 t/s e E E°/o Roubiček 1,167 0,208 0,97 1,20 5,77 57 Rost 1,096 0,223 1,00 1,10 4,93 49 Starke i Kamerer 1,092 0,092 1,17 0,93 10,11 100 Vizirni križevi 1,143 0,570 1,58 0,72 1,26 12 Formula (4) vodi dakle računa samo o kvantiteti rada (produktivnosti) dok formula (5) vodi osim toga računa i o kvaliteti. Izvodi u ovoj raspravi nemaju nipošto neki apsolutni, normativni karakter. Oni nam mogu poslužiti samo kao neka ilustracija o odnosu točnosti, odstupanjima i ekonomičnosti sprava, koje smo ispitali. Konačno se u praksi postavlja pitanje, koji je zapravo padomjer »najbolji «. Smisao »najbolji« ovisi o okolnostima pod kojima radimo. Na pr. vizirni križevi, koji prema izvršenim ispitivanjima ispadaju relativno neekonomični mogu i pod izvjesnim okolnostima (u pomanjkanju stručnog osoblja i boljih sprava) biti ekonomični. Prema gornjim ispitivanjima ekonomični padomjer Starke i Kamerer (vidi formulu 5) postaje u predjelima izloženim jakom vjetru gotovo neekonomičan. Gornji podaci pokazuju također opravdenost velike primjene u praksi padomjera Roubičeka i Rosta. Q-z. tiale prfiUsi NEKI PROBLEMI ISKORlSCAVANJA ŠUMA GRAVITACIJE HRVATSKOG PRIMORJA (NOVI — SENJ — SV. JURAJ) Iskorišćavanje šuma gravitacije Hrvatskog Primorjia ima neke svoje osobite momente, koje ćemo u kratko nastojati prikazati, ne upuštajući se u ostale probleme njihovog iskorišćivanja. To su: 1. Knaiški karakter i kupiranost terena tih šuma, razvijen vrtačama, ponorima i dolcima. 2. Nadmorska visina šuma koje sačinjavaju gravitacionu zonu Hrv. Primorja kreće se od cea 800 pa do 1.400 i više metara, dok pojedini prijevoji kao-nal pr. Krečelj u Apatišanu dosiže 1.515 m. Sume leže u glavnom na hrptu Velebita i Kapele. Prilaz u iste omogućen je tek sa nekoliko cesta koje prolaze prirodnim prevojima. 238 |