DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
20. Utovar sa zemlje ili sa rampe u državni vagon (posebno dizalicom, posebno na ruke) iai) neofo rubljena građa . b) obrubljena građa c) rezana sitna građa d) nerezana sitna građa B. Hrastova piljena roba. Snimanje vremena za radove na manipulaciji hrastovine obavlja se analogno kao pod A, samo se ispuštaju stavke za parenje.a dodaju neke koje odgovaraju osobenostima manipulacije hrastovine (koranje i si.). C. Manipulacija sa poprugama. Radni proces kod manipulacije popruga nije jednak u svim pogonima. On ovisi o tome da li je u pogonu racionaliziran i smanjen broj radnih operacija ili je u upotrebi drugi metod rada. Najtipičnije radne operacije kod manipulacije popruga jesu: 1. istovar iz vagoneta na zemlju, 2. sortiranje po dužini, 3. sortiranje po širini i izlučivanje škarta (škartiranje), 4. prenos do vitla, 5. uvitlavanje, 6. pokrivanje vitlova. Raščlanjivanje radova na pojedina radne operacije pruža mogućnost za istraživanje elemenata racionalizacije. Radi toga se danas poklanja naročita pažnja internoj i eksternoj usporedbi pogona, a usporedbe su moguće samo na analitičkoj bazi. Raščlanjivanje radova na pojedine faze otvara i tehničkom rukovodstvu oči za neke stvari u pogonu koje ono svaki dan gleda, a da ih bez analitičkog potstreka ne primjećuje. Tek raščlanjivanje daje mogućnost da se pravilno uoče i ocijene sve faze rada u pogonu. Pokušaji da se usporede akordne stavke na stovarištima rezane grade kod raznih pogona ostat će sve dotle bez uspjeha, dok se pojedine radne operacije ne izdvoje, a mjerila za radne učinke ne svedu na zajednički pokazatelj. Kod manipulacije popruga pogoni imaju različite akordne stavke, a da se ne zna, da li je to opravdano zbog specifičnosti pojedinih pogona ili je rezultat loše organizacije rada nekoga pogona. Osnovni elementi iz koga se rad na svim pogonima sastoji jesu uglavnom isti s tom razlikom, da su negdje transportni uređaji racionalizirani. Izvjesni neskladi nastajali su i u tome, što su u različitim pogonima učinci mjereni raznim jedinicama za isti sortimenat. Tako su stavke za popruge bile mjestimično na bazi 1 m3, a drugdje u 1000 kom. U nekim pogonima su posebno obuhvaćene kratke, a posebno dugačke popruge, a u drugima posebno široke a posebno uske. Iz svega toga proizašla je potreba da se i takovi elementi uokvire za sve istovrsne pogone. Na taj se način došlo do slijedećih mjera: 227 |