DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 29     <-- 29 -->        PDF

20. Utovar sa zemlje ili sa rampe u državni vagon (posebno
dizalicom,
posebno na ruke)
iai) neofo rubljena građa .
b) obrubljena građa
c) rezana sitna građa
d) nerezana sitna građa


B. Hrastova piljena roba. Snimanje vremena za radove na manipulaciji
hrastovine obavlja se analogno kao pod A, samo se ispuštaju stavke za
parenje.a dodaju neke koje odgovaraju osobenostima manipulacije hrastovine
(koranje i si.).
C. Manipulacija sa poprugama. Radni proces kod manipulacije popruga
nije jednak u svim pogonima. On ovisi o tome da li je u pogonu racionaliziran
i smanjen broj radnih operacija ili je u upotrebi drugi metod rada.
Najtipičnije radne operacije kod manipulacije popruga jesu:


1. istovar iz vagoneta na zemlju,
2. sortiranje po dužini,
3. sortiranje po širini i izlučivanje škarta (škartiranje),
4. prenos do vitla,
5. uvitlavanje,
6. pokrivanje vitlova.
Raščlanjivanje radova na pojedina radne operacije pruža mogućnost
za istraživanje elemenata racionalizacije. Radi toga se danas poklanja
naročita pažnja internoj i eksternoj usporedbi pogona, a usporedbe su moguće
samo na analitičkoj bazi.
Raščlanjivanje radova na pojedine faze otvara i tehničkom rukovodstvu
oči za neke stvari u pogonu koje ono svaki dan gleda, a da ih bez analitičkog
potstreka ne primjećuje. Tek raščlanjivanje daje mogućnost da se
pravilno uoče i ocijene sve faze rada u pogonu.
Pokušaji da se usporede akordne stavke na stovarištima rezane grade
kod raznih pogona ostat će sve dotle bez uspjeha, dok se pojedine radne
operacije ne izdvoje, a mjerila za radne učinke ne svedu na zajednički
pokazatelj.
Kod manipulacije popruga pogoni imaju različite akordne stavke, a da
se ne zna, da li je to opravdano zbog specifičnosti pojedinih pogona ili je
rezultat loše organizacije rada nekoga pogona. Osnovni elementi iz koga
se rad na svim pogonima sastoji jesu uglavnom isti s tom razlikom, da su
negdje transportni uređaji racionalizirani.


Izvjesni neskladi nastajali su i u tome, što su u različitim pogonima
učinci mjereni raznim jedinicama za isti sortimenat. Tako su stavke za
popruge bile mjestimično na bazi 1 m3, a drugdje u 1000 kom. U nekim
pogonima su posebno obuhvaćene kratke, a posebno dugačke popruge, a u
drugima posebno široke a posebno uske.


Iz svega toga proizašla je potreba da se i takovi elementi uokvire za
sve istovrsne pogone. Na taj se način došlo do slijedećih mjera:


227