DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
.... ......... .... . ....... ............, .... .. ......, ......... ...... .. .. ....... ........ ..... . ......... .... .. .... ...... ......; ............. je ...... ..... .. . .. ...... . .. ........ ...... ..... .... .... .... . .. ..... .... ....., .. .... ... .... ...... ... ........, .... je ...... ... ....... ...... ........ ...., ...>. ......, ... je ........ .... ........ ....... .... ...... ...... ..... .... .. ....... .. ........ ...... .......... .... .............. . ........ ........, .... .. ...... .. .... ........., .. .. .... ...... ..... ..... ..... .... ... ...... aai ....... ...... ...... . ....... .... .... .... .. .. ...... . .... . ..... .. ...... .......... .... .. ...... ......... ... .... . ....... .... ....... ....... ... ...... ..... .... ......... ..... ... .. .... .. ...... ........ ... ......... ..... .... ......... ........ .... . .......... ........ ...... .... .... .......... ... ...... . ..........., ..... .. .. .... ....... .... ....... ...... je ....... ........... ...... . ........ ... .... ....., .. .. ... .......... ...... . ...... .. ........ ....... ...... ........ .... ......... ... .... ........ .... .. .. ..... ........ ...... . no ......... ......... ..... . no ...... ... ....... ..... ..... . .... ...... ........ ...... ..... . .... .... ...... ....... ... ....; ..... ....... ..... no ..... (........ .... ... .. ........., ......... . ............ .........), ..... ..... .. ...... . ...... ........ ..... ....... ..... ...... ........ ...... ....... ..... ...... .. . ...... ..... . ..... .>.... ......... ... ..... .... .... ....... ..... . ..... .... . . ....... — ... ...... ....... ......, ........ .. ..... ...., .. .... . ..... .. ..... ... .. ........ ........ . ... ......, ... .... ........ .. ...... Jovan Starčević, Zagreb ELEMENTI NORMIRANJA U DRVNOJ INDUSTRIJI Uvod Pojam normi postao je toliko popularan, da je jedva potrebno ulaziti u objašnjenja i definicije. Ipak s obzirom na njihov naročiti značaj u današnjoj planskoj privredi osvijetlit ćemo ih sa njihovih najkarakterističnijih strana. Sistemom planskog rukovođenja narodne privrede vremenski su usklađene sve grane privrednih djelatnosti. Prema tome za svaki privredni i radni plan najvažniji elemenat jeste vrijeme. To vrijeme mjeri se u radu, norma-vremenu: norma-dan, norma-sat i t. d. Znači: radne norme omogućuju, da se svi radovi, ma kakvog tipa oni bili svedu na zajednički imenitelj te da se pomoću njih mjere učinci potpuno različitih radova i potpuno različitih ljudi. Pošto su svi radovi unapred određeni i u pogledu kvalitete, izbora i iskorištenja sirovina,, pogonskog materijala i t. d., proizlazi, da je norma glavno oruđe svakog radnog plana. 212 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Preduslov za ekonomičan rad, ma gdje se on vršio jeste pravilna organizacija svih radnih mjesta. Drugim riječima treba izvršiti funkcionalnu podjelu rada na racionalnoj osnovi tako, da se uz minimalni gubitak radne snage i vremena, te uz najbolje iskorištenje sirovina i pogonskog materijala postigne maksimalni učinak. Racionalizacija rada može se izvršiti tek nakon izvršenog studija vremena i postavljanja radnih odnosno vremenskih normi. Racionalizacija pretstavlja bolje iskorištenje sirovina i vremena bez investicija; u njoj je skrivena latentna rezerva vrijednosti. Otuda pojačana težnja svih privrednih rukovodilaca, da se najšire narodne mase upoznaju sa osnovama racionalizacije. Neosporivo je, da je lakše organizirati jednostavniji posao nego složeni, jer je u jednostavnom poslu manje komponenata tako — da im se smjer već napamet može odrediti. Kod složenijih radova dolazi u pomoć studij vremena — analiza rada — dakle raščlanjivanje složenih radova na radne operacije, radne stupnjeve i radne zahvate. Raščlanjivanjem iz najsloženijih radova dobivamo sasvim proste i jednostavne radove, Raščlanjivanje rada na njegove sastavne elemente omogućuje da se ti elementi (stupnjevi, zahvati, operacije) vremenski mjere kod različitih metoda rada i kod raznih vrsta njegove organizacije. Time dolazimo u mogućnost, da pronađemo najbolji način rada i najpravilniju njegovu organizaciju. Kod same organizacije posla važna je i količina istovrsnog rada, gdje pojedina radna mjesta za duže vrijeme rade isti posao. Ne samo da je rad u ovom slučaju brži zbog automatizacije kretnji, nego je on napredniji i zbog smanjenja pripravnog vremena. To je dovelo do serijske proizvodnje i tipizacije. Koliku ulogu ima t. zv. pripravno vrijeme vidi se iz jednog sasvim običnog primjera iz svakidašnjeg života. Vadimo li voznu kartu za 50 ili 500 km. dalek put morat ćemo jednako čekati na kartu. Ako je to vrijeme 50 min., onda je u prvom slučaju na svaki km. 1 minuta, a u dru go mslučaju samo 1/10 min. Da bi pogon kao cjelina bio racionalan, mora preduslov racionalnosti ispuniti svaka njegova jedinica. Svaka ta jedinica (radna grupa ili radno mjesto) radi po izvjesnom ritmu, koji važi za cijeli pogon. U lančanom sistemu rada taj ratim je postao osnovni imperativ. Naša drvna industrija (pilane) ima ne potpuno zaokruženi lančani sistem: radna mjesta su u neposrednoj uzajamnoj zavisnosti, ali su tehnički nedovoljno usavršena. Za pravi lančani sistem važi osnovna odlika, da tu nema ni privremenih uskladištavanja između pojedinih radnih mjesta, nego se predmet obrade nalazi stalno u pokretu s jednoga na slijedeće radno mjesto. U većini naših pilana odvija se proizvodni proces doduše konti nuirano, ali zbog pojave t. zv. »proizvodnih tjesnaca« nastaju nagomila van ja unutar radnog procesa. Ti proizvodni tjesnaci ili »grla« u većini slučajeva pretstavljaju neizbježnost, koja je uslovljena raznolikošću siro vina, promjenom načina prerade i ostalim faktorima, koji su često van domašaja rukovodstva pogona. Proizvodni tjesnaci mogu nastati, ali ne smiju da iznenade tehničko rukovodstvo t. j . za svaku vrst rada i za svaki radni nalog treba unapred 213 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 16 <-- 16 --> PDF |
. predvidjeti kod koje karike u tom lančanom sistemu mogu nastati proizvodni tjesnaci i kako ih treba proširiti, da bi se održao potrebni ritam. Glavni regulator za sve slučajeve su radne norme, t. j . određivanje vremena za pojedine radne faze. Posmatramo li tehnološki proces u pilani vidjet ćemo, da se radne grupe počam od kladara (radnika na sladištu trupaca) razvijaju progresivno t. j . u formi lepeze, jer se od trupaca kao osnovne sirovine dobijaju mnogobrojni poluproizvodi (razni sortimenti rezane građe, otpaci, piljevina). Pošto je proizvodnja pojedinih sortimenata u nejednakom razmjeru — zbog različnosti sirovina — to je i opterećenje pojedinih strojeva nejednako. U lančanom sistemu diktira radni tempo prvi radni stroj ili prvo radno mjesto. I u manje izrazitom lančanom sistemu ravna se intenzitet na isti način, ali je uzajamno pobuđivanje moguće i obrnutim redoslijedom. Ako uzmemo za primjer jednu manju pilanu, primjetit ćemo, da od dobrih kladara zavisi dobar rad jarmačara. Ali dobar rad jarmačara jednako zavisi i od dobrih cirkularista, iako su oni jedna karika dalje. Treba podvući, da se jarmačari žure i promišljeno rade i onda ako je na njih izvršen uticaj bilo pritiskom od kladara ili usljed neke vrsti vakuuma od strane cirkularista. No pošto je konstrukcijđm pojedinih strojeva određen njihov kapacitet, osnovno radno vrijeme neda se ubrzati nego se mogu umanjiti samo razni vremenski gubitci, te time povećati iskorištenje strojeva. Vidjeli smo, da i kod proizvodnosti rada djeluje sličan zakon kao onaj o komunicirajućim cijevima, jer se tempo rada brzo rasprostire kroz sva radna mjesta. Da bi se radnici zainteresovali za ostvarenje proizvodnje, i da bi mogli pratiti ne samo stepen svoje vlastite proizvodnosti nego i stepen ostvarenja plana cijelog pogona, koji rezultira iz komponenata stepena proizvodnosti pojedinaca, socijalistički sistem rukovođenja privredom uveo je radna takmičenja, kojima je baza radna norma. Vidimo, da norma nije samo statičko oruđe za privredno plan, nije samo neka vrst mjere. Ona je dinamična; ona je u višestranom vidu pobuđivač za ubrzavanje postavljenog plana. za veću produktivnost rada. Prema tome radne norme su stimulans Uglavnom imamo dvije vrste radnih normi: a) iskustvena (empirijska) norma, b) tehnička norma. Kod nas je bila udomaćena empirijska norma, koja bazira na stati stičkim podacima; otuda joj «foš naziv: statistička norma. Ova norma je nepravilna, jer ona uzima u obzir samo iskustvo od ranije, ne obazirući se na to, da li su uslovi rada i organizacija radova bili pravilno postavljeni. Na njoj su se temeljili i dosadašnji akordi. Tehnička norma bazira na temeljitom proučavanju tehnološkog procesa proizvodnje, organizacije rada, studiju vremena kao i svih ostalih faktora, koji se odnose na radnike, postrojenja, higijensko-zaštitne mjere i t. d. Ona se postepeno uvodi u sve grane naše industrije, pa u najskorije vrijeme treba da bude uvedena i u sve pogone drvne industrije. 214 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Elementi normiranja u pilanarstvu Kada se govori o normama u pilani, tada se i nesvjesno pomišlja na norme jarmače. U nas je jarmača osnovni stroj pilane o kojem ovisi tempo cijelog pogona. S obzirom na kapacitet jedino puna jarmača zadovoljava današnje potrebe, pa će ona biti glavni predmet normiranja i ovoga našeg razmatranja. Pila vrpčanica (Brenta) i horizontalna jarmača služe mahom za paranje (špaltanje) debelih klada, za prizmiranje ili pripremanje četvrtača za horizontalne furnirske noževe ili za specijalne sortimente (zrcalni rez, polovnjaci ili slično), pa zbog toga ova dva stroja dolaze tek u drugi red za normiranje. Važno je unapred istaći, da je u daljnjem izlaganju cilj pronaći normalni učinak stroja u nekoj vremenskoj jedinici i istodobno utvrditi potreban broj radne snage za odnosne učinke. Za učinak svih strojeva u pilanarstvu važna je brzine pile »c« m/sek. Treba imati u vidu, da jedna ispravna norma jarmače, koja bazira na studiju vremena i tehnološkog procesa, ne može biti prebačena više od 30—50°/o u jednom danu, a u mjesecu najviše 15—25%, jer učinak nije zavisan samo o vrsnosti i zalaganju radnika, nego baš najviše o samoj konstrukciji jarmače, što je kod normiranja uzeto u obzir. Vrsnost radnika odražava se na učinak na taj način, što dobar stručnjak poznajući mehaničke zakone piljenja: prevjes pile s obzirom na debljinu klade, vrst drveta i način rezanja; pomak s obzirom na debljinu klade, broj upregnutih pila, vrst drveta i t. d., znade pravilno odrediti ove veličine i time postići maksimalni učinak. Naučni pojam norme pretstavlja količinu rada izvršenu u određenoj vremenskoj jedinici pri danim radnim uslovima. U užem smislu riječi pod normom podrazumijevamo učinak prosječnog radnika uz normalni napor za 8 sati; dakle radnik treba da održi tempo za cijelih 8 sati u jednom danu. Moguće je dakle, da jedan radnik, koji kopa samac za vrijeme od 8 sati napravi 2 norme (200°/o), ako je on fizički jak, ako je spretan, ako se zalaže, ako zna da si izabere i pripravi alat, i ako primjenjuje korisnu metodu rada. Radnik na jarmači postizava veći učinak samo ako pripremno i sporedno vrijeme do te mjere skrati, da najveći dio ukupnog radnog vremena otpadne na tehnoločko ili efektivno radno vrijeme. Prilikom normiranja rada na jarmači priznaju se izvjesni vremenski gubici kao na pr. vrijeme za uprezanje, vrijeme za popravak pila, popravak razvrake zubi, vrijeme za otklanjanje neizbježnih smetnji. Kod naših jarmača na pripravno i sporedno vrijeme zajedno sa priznatim vremenskim gubitcima otpada oko 40%, a na efektivno radno ili tehnološko vrijeme otpada oko 60°/o. Prema tome radi lakšeg računanja norme uzima se kao prosječni faktor iskorišćenja radnog vremena 0,6. Ako radnik količinski ne prekorači normu, on je može prebaciti na taj način, da proizvede naročito dobar kvalitet, jer se procenat količinskog izvršenja norme množi se stupnjem postignutog kvaliteta. Taj stupanj pretstavlja kod normalnog kvaliteta koeficijenat 1, a povećava se i snižava u odnosu na ostvareni kvalitet. Za sada ovaj koeficijenat ubilježava nad 215 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 18 <-- 18 --> PDF |
glednik pilane prema stručnoj procjeni, ali će se postići i to, da se i tu zavedu normativi. Koeficijenat kvaliteta treba da doprinese jačem zalaganju radnika ne samo u pogledu izrađenih količina nego i u pogledu postignuća što bolje kvalitete, dakle bolje financijskog efekta. Put što ga učini ma koji zub na pili jarmače idući gore-dolje ovisan je o turaži (broju okretaja) i visini hoda (stapaja). Drugim riječima brzinu pile čini turaža ».« i visina »#«. Ne ulazeći dublje u teoriju mehaničkog učinka jarmače važno je konstatirati, da pomak u nim po svakom hodu (stapaju) može biti samo toliki: 1) koliko su u satu stanju zubi pile da izvuku piljevine 2) da kvalitet reza ne spadne ispod traženoga. Važno je istaći, da je volumen piljevine oko 7 puta veći od drvne mase iz koje je ta piljevina proizašla. To znači, pomak trupca kroz jarmaču u stvari ovisan je i o šupljini između zuba (razmaku zubi) o debljini pile i o razvraki zubiju. U našem razmatranju uzimamo te veličine kao konstantne. Pri traženju normi za jarmaču pošli smo od prizmiranja jelovine. Za normalan kvalitet (finoću) reza ustanovljen je, snimanjem na našim jar- mačama, pomak po stapaju u iznosu 3.8 mm, uz uslov da je promjer trupca jednak visini stapaja. Kad bi promjer trupca bio samo polovica visine stapaja, tada bi pomak bio dvostruko veći t. j . 7.6 mm po stapaju. Dakle pomak i promjer trupca stoje u obrnutom razmjeru. Da bi se sa praktične strane prišlo ustanovljenju norme kod neke jarmače, treba ponajprije ustanoviti turažu jarmače i visinu stapaja, pa iz toga izračunati brzinu pile »c« m/sek, po formuli: H-n-2 H n ... [1> c=—..~-~1. ´ ´ ´ - gdje su: H = visina stapaja u m n = turaža t. j . broj okretaja u minuti, a c = brzina pile u m/sek. Ako je turaža neke jarmače 220 okretaja u minuti, a stapaj 500 mm, tada je 0.500 X 220 c = 20 = 3-7 m/sek Ako je promjer trupca jednak visini stapaja (D = 50 cm), tada će u jednoj minuti osnovnog vremena biti izrezano 220 3.8 mm = 840 mm = 0.84 m Rekli smo, da je faktor iskorištenja vremena 0.6. Otuda proizlazi, da će učinak »U« u t. m. za prizmiranje jelovine biti za 8 sati (ili 480 min.) U = 0.84 m 0.6 480 = 241 t. m. ili 47.31 m3 uz promjer D = 50 cm Prema -tome formula za učinak jarmače u tekućim metrimavreemnu glasi H U = -jj. 0.0038 n t f . . . tm . . u . radnom . (2) gdje je 216 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 19 <-- 19 --> PDF |
»D« = promjer trupca; »H« = visina stapaja; »n« = turaža; »f« = faktor iskorištenja vremena; »U« = učinak u radnom vremenu; »t« = vrijeme rada u minutama. Veličine D i H su izražene u m1. Ako tražimo učinak kroz radno vrijeme u m3, tada ćemo učinak u D2 * t. m. jednostavno pomnožiti sa—-:—. pa ćemo dobiti formulu za učinak u mH D2 « H 0.0038 n t D -z f U=-D -0.0038-n-f—^—-f== 4 m3 . (3) Primjer: D = 60 cm; H = 300 mm; n = 200 ........ u minuti; f ´= 0.6; t — 480 min. Pita se koliki je osamsatni učinak jarmače? 0.30 0.0038 200 480 0.60 3.14 0.6 U = v = 31.— m3 Pogledamo li formulu (2) i (3) vidjet ćemo, da je učinak u t. m. obrnuto razmjeran promjeru klada, a učinak u ms upravo razmjeran t. j. učinak u t. m. linearno pada porastom promjera, a u m3 linearno raste porastom promjera. Formulom (3) dade se izračunati kapacitet svake jarmače, ako joj znamo turažu i visinu stapaja. Ali, kako je već napred rečeno, to se odnosi na jelovinu i na prizmiranje, gdje je finoća reza dosta tolerantna. Međutim na kapacitet jarmače utiču osim navedenih još i drugi či nioci. To su: *..´ , a)/ gustoća pila (špaming) t. j* broj pila u jednom rasponu b) vrsta drveta c) stepen mehanizacije uređaja jarmače i sekundarnih strojeva. a) Radi praktičnosti, gustoća raspona podijeljena je u 2 grupe, a svaka grupa od četiri podgrupe. Tako gustoću raspona kod rezanja obhvine ozračujemo sa koeficijentima: a = 0,6 ; za debljinu srednjih dasaka do 27 mm b = 0,7 ; za debljinu srednjih dasaka od 27 mm c = 0.85; za debljinu sridnjih dasaka 28—140 mm d = 1.—; za srednje daske debljine 140 mm i više (prizmiranje). Kod povrata prizama uzet je u obzir broj pila i visina prizme. Znači da se broj pila množi sa visinom prizme, da bi se dobili iznosi a, b, c, d. Prema tome je a = 0,6 ; za ukupnu visinu reza 100 cm i više b = 0,7 ; za ukupnu visinu reza do 300 cm c = 0,85; za ukupnu visinu reza 160 do 260 cm d = 1.—; za ukupnu visinu reza ispod 160 cm. Na primjer: Ako 10 pila pili prizmu visine 26 cm, koliko je koeficijenat gustoće pila jarmače? 10 pila po 26 cm = 260 cm. Prema tome koeficijenat gustoće jarmače iznosi b = 0.7. 217 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Osnovno je pravilo, da trupci debljeg promjera idu sporije kroz jaram, pri čemu je mjerodavna ona pila, koja prolazi kroz dijametar trupca. Kod prizmiranja pomak može biti veći prvo zato, što pile prolaze dalje od centra, pa nailaze na slabiji otpor, a drugo zato što je finoća reza kod prizmiranja tolerantnija, jer se taj rez ne odnosi na širinu daske nego na njene buduće rubove. Finoća reza t. j . dužina reza (analogno cikloidima t. j . onim sitnim uvalama što ih nož iskopa za vrijeme svakog obrtaja kod blanjalice) mora biti ista onakva kakova se zahtijeva za radove u nadnici. Za slučaj odstupanja rukovodioc pilane će označiti u gaterskoj knjižici koeficijenat ispod ili iznad 1 (od 0.7 do 1.2), koji se množi sa procentima količinskog izvršenja norme. b)) Vrst drveta je važan činioc tim više jer neke vrste drva podleže individualnom načinu obrade (tvrde listače). U tu svrhu treba postaviti ljestvicu težine obrade svih onih vrsta drveta, koje se u nekom pogonu obrađuju. Ta ljestvica treba da sadrži recipročne ekvivalentne brojeve težine obrade t. j . ona vrst drveta, čija je obrada teža treba imati manji faktor. Empirijskim putem dobili smo ove faktore orah i topola 0.8 hrast 1.0 brest i jasen 1.1 bukva 1.15 jela 1.25 Međutim ovo nisu neke konstantne veličine i tu se mora uzeti u obzir i preodredenost nekog pogona za neku vrst drva. Tako na pr. sve pilane mekog drva imaju učinak u bukovini za 30% manji nego u jelovini samo zato jer njihovi sekundarni strojevi i ostali uređaji nisu udešeni za rezanje bukovine, pa to umanjuje učinak. c) Stepen mehanizacije uređaja i sekundarnih strojeva (uključivo kvalitet pila i starost jarmače) m jeste ovaj pokazatelj, koji uz brzinu pile daje pravu vrijednost kapaciteta jarmače. Stepen mehanizacije 1 (jedan) ima ona jarmača, koja posjeduje dobar uređaj za pričvršćivanje (španovanje) trupaca u kolica jarmače i za prihvatanje prorezanog trupca. Taj stepen može da bude ispod i iznad 1. Jarmače u Josipdolu imaju taj stepen 1.2, Novoselec-Križ također 1.2, Ogulin 1.1, Delnice 1, Lokve 0.9 (zbog slabih pila), Virovitica (neke jarmače) 0.8 (zbog sekundarnih strojeva) i t. d. Konačno valja napomenuti, da se norma za rezanje već gotovih prizama ne računa u m3 već u t. m. Normiranje jarmače u praksi Da bi sve pilane mogle bez teškoća izraditi norme, te da bi se izbjeglo suvišno računanje sa formulama, svedene su sve norme jarmača na temeljne norme na bazi čisto teorijske brzine jarmače / mlsek, koja praktično ne postoji. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 21 <-- 21 --> PDF |
i Na taj način nije potrebno ništa drugo nego da se brzina dotične jarmače pomnoži sa ovim temeljnim normama uzevši u obzir i stupanj mehanizacije i koeficijenat težine rezanja za pojedine vrste drveta (e). Norma za neku jarmaču i vrst drveta izražena je formulom: N = T m e c (4) gdje je T = temeljska norma jarmače; m = stupanj mehanizacije; e = težina obradbe ovisna o vrsti drveta i c = brzina dotične jarmače. Prilikom razrade normi po debljinskim razredima važno je napomenuti, da se pojedine jarmače završavaju sa onim debljinskfm razredom koji odgovara 2/3 do 3/4 njezine veličine. Prema tome važi slijedeća tabela: veličina gatera 14" 18" 24" 28" 30" i 32" 36" 42´´ 54" deblj. razred 30 40 50 55 60 65 70 75 cm Deblji trupci obračunavaju se po zadnjem deblj. razredu. Za slučaj, da je pogonska snaga u nekom pogonu nedovoljna, naročito u slučaju kada se pile deblji trpci sa gustim španungom (a ili b), što prouzrokuje slabljenje redovite turaže i pomicanja, mogu takovi pogoni koristiti jedan debljinski razred ispred zadnjega. Radi pojednostavljenja računanja donosimo u tabelama 1 i 2 temeljne norme jarmova, za pogone koji pile meko i za pogone, koji pile tvrdo drvo obračunato sa osamsatno radno vrijeme i stepen mehanizacije m = \. Temeljne norme za pogone mekog drveta Tabela 1 Jelovina Bukovina ´ m3 m8 Deblj. razredi 0.6 0.7 ( 0.85 1.— a J 0.7 0.85 j 1.— a b | c d ... i b c 1 d 20—25 3.5 4.1 5.0 5.8 2.4 2.9 3.5 4.1 26—30 4.3 5.0 6.1 7.1 3.0 3.5 4.3 5.0 31—35 5.1 5.9 7.2 8.4 3.6 4.1 5.0 5.9 36—40 5.8 6.8 8.3 9.7 4.1 4.8 5.8 6.8 41—45 6.6 7.6 9.3 11.1 4.6 5.3 6.5 7.8 46—50 7.3 8.5 10.4 12.2 5.1 6.0 7.3 8.5 51—55 8.1 9.4 11.5 13.5 5.7 6.6 8.0 9.5 56—60 8.9 10.3 12.5 14.9 6.2 7.2 8.8 10.5 61—65 9.7 11.3 13.8 16.2 6.8 7.9 9.8 11.3 66—70 10.4 12.2 14.8 17.3 7.2 8.5. 10.3 12.1 t. m. t. m, t. m. t. m. t. m. t. m. t. m. t. m. prizm´iranje 70 75 83 93 49 53 58 65 219 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Temeljne norme za pogone tvrdog drva Tabela 2 Hrastovina Bukovina 3 3 mm Deblj. razredi 0.6 j 0.7 0.85 | 1.— 0.6 0.7 0.85 i 1.— a b c d a b c d 20—25 2.8 3.3 4.0 4.7 3.2 3.8 4.6 5.4 26—30 3.4 4 — 4.9 5.7 3.9 4.6 5.6 6.6 31—35 4.0 4.7 5.7 6.7 4.7 5.4 6.6 7.7 36—40 4.7 5.4 6.6 7.8 5.4 6.2 7.6 8.8 41—45 5.3 6.1 7.5 8.8 6.0 7.0 8.6 10.1 46—50 5.9 6.8 8.3 9.8 6.7 7.8 9.5 11.2 51—55 6.5 7.6 9.2 10.8 7.4 8.7 10.5 12.4 8.2 56—60 7.1 10.0 11.8 8.2 9.5 11.5 13.7 9.1 61—65 7.7 11.0 12.9 8.9 10.4 12.7 14.9 9.7 66—70 8.3 11.8 13.8 9.6 11.2 13.6 15.9 t. m. t. m. t. m. t. m. t. m. t. m. t. m. t. in. prizminainje 36 59 67 74 64 68 76 85 Tabele 1 i 2 su sastavljene na naprijed izloženim osnovama normiranja učinka pojedinih jarmača. Razlike, koje se pokazuju u temeljinm normama bukovine kod pogona za piljenje mekog drveta i kod pogona za piljenje tvrdog drveta, ovise o strojevima, koji su različiti u jednim i u drugim pogonima. Ove temeljene norme kontrolirane su snimanjima (hronometražom). Da osvijetlimo način normiranja u praksi uzet ćemo primjer, koji smo već riješili po formuli (3). Treba odrediti normu jarmače ako je D = 60 cm (to znači deblj. razred 56—60); H = 300 mm; n = 200 okretaja u minuti; f = 0.6; t = 480; vrst drveta: jelovina; gustoća raspona d (prizmiranje); stepen mehanizacije 1. Brzina jarmače iznosi po formuli (1) H n 0.30 X 200 c = -30~ = ...— -= 2 m/sek Norma jarmače po formuli (4) iznosi: N = T m c N = 14.9 1 2 = 29,8 m3 (Težinu obradbe e nismo uzeli, jer je ona već uključena u temeljnoj normi T). Vidimo, da smo sada dobili 29,8 ms, a tamo 31 m3. Ta razlika dolazi otuda, što je 60 cm promjer na granici između deblj. razreda (56—60) i 220 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 23 <-- 23 --> PDF |
(61—65), a ovdje smo ga uzeli u nižem deblj. razredu. Međutim za probu možemo uzeti i normu od 61—65 cm pa ćemo dobiti N = 16.2 1*2 = 32.4 m3; a sredina, koja odgovara za D = 60 cm 29.8 + 32.4 iznosi ´— = 31 m3, dakle isto onoliko koliko smo dobili prema formuli (3). „ v Ako ove norme upotrebljavamo za planiranje proizvodnje, onda uzimamo gustoću raspona pila i u pogonima mekog i u pogonima tvrdog drveta sa a i to radi prizmiranija u pogonima mekog drveta, te uobičajenog raspona u pogonima za piljenje tvrdog drveta. Primjer: Pilana A. ima 3 jarmače sa slijedećim karakteristikama: n H c m Velič. Promjer trupaca 1 jarmača 250 600 5 1.2 42" 51—55 cm 2. „ 270 460 4 1.2 30" 41—45 „ 3. „ 320 400 4.2 1.2 18" 31—35 „ Noj je stavljeno u zadatak da ispili 25.000 m3 bukove, 5.000 m3 hrastove i 5.000 brestove oblovine za jednu godinu. Treba ispitati koliko će otpasti na svaku jarmaču i u koliko smjena treba da radi ovaj pogon? Prije svega treba razne vrste drva svesti na zajednički imenitelj i to sve na hrast uzevši u obzir faktore težine obradbe: 25.000 m3 bukva: odgovara 21.800 m3 hrasta 5.000 m3 hrasta: odgovara 5.000 m3 hrasta 5.000 m3 bresta: odgovara 4.500 m3 hrasta 35.000 m3 razno odgovara 31.350 m3 hrasta Količinu od 31350 m3 hrasta treba razdijeliti na 3 raspoložive jarmače, čiji su kapaciteti različiti. Znači treba i tu naći realan omjer, koji odgovara njihovom kapacitetu. Na osnovu formule (4) N = T . m . e . c dobivamo norme pojedinih jarmača Ni = 6.5" i-2-5 a 39,— m3 N2 = 5,3 1 2 4 = 25.5 m3 Ns = 4,0 1 2 4,2 as 19,7 m3 84.2 m3 za jednu 8-satnu smjenu. Znači, 31.350 m3 hrasta može se ispiliti u 372 radna dana. Prema tome potrebno je za izvršenje plana da pogon radi: 9 mjeseci po 1 smjenu 225 rad. dana 3 mjeseca po 2 smjene 150 rad. dana Svega u godini 375 rad. dana Evidencija izvršenja radnih normi Nije dosta teoretski sprovesti normiranje u pogonu, nego je isto tako važno uvesti dobru evidenciju, koja zadovoljava specifičnosti pojedinog pogona. Također je važno pronaći pogodnu formu za obračunavanje normi u cilju pravednog nagrađivanja radnika. U daljnjem izlaganju bit će doneseni praktični primjeri, kako je to pitanje riješeno u svim pogonima drvne industrije NRH. 221 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Cijeli posao oko obračuna normi podijeljen je u dvije faze: 1. pogonska evidencija radnih učinaka unutar pilane (pogona) i 2. Dnevni obračun uspjeha pojedinog radnog mjesta i pojedine radne brigade. Ad 1. U knjižicu jarmače, jarmačar upisuje broj trupca, promjer, dužinu i visinu prizme, te vrst raspona tj. broj pila i polovicu njihovog redoslijeda. Rukovodioc pilane unosi još vrijeme stajanja i stupanj kvalitete. Ad 2, Dnevni obračun uspjeha sastavlja se u kancelariji na bazi pogonske evidencije. Da bi se jasno vidjelo kako izgledaju bilješke u knjižici jarmače, neka posluži slijedeći primjer; \ Knjižica jarmače Jarmača 42" Datum 25. IV. Trupca . ro J 1 j dužina! m j promjer cm sadržaj m3 Primjedba i i 251 4,00 58 1,06 Vrst drva: jela | 1 ´ Raspon: ´/» — ...» Ukupno 250,00 j 60 70,70 Kvalitet izradbe 1,1 JiL»rmača stajala 1^ sata radi pomanjkanja trupaca. Obračun norme Norma za 8 sati i raspon d iznosi ... . 89,4 m3 Izvršeno 70.7 m» tj. 80»´«. VA sat stajanja 19%> Ukupno 99°/,) Budući da kvalitet iznosi 1,1 tj. poboljšam sa 10°/o _ iznosi postotak poboljšanja kvaliteta za izvršeni rad °/o Sveukupno izvršenje 107°/o Praktično dijeli se proizvedena količina sa onom koja je normirana za 8 sati, bez obzira, da li je jarmača radila 8 sati ili je unutar radnoga vremena stajala. Dobijenim procentima pridodaje se vrijeme pretvoreno u procente. Svaka norma sadrži 100°/o, pa otuda u 8-satnoj smjeni otpada na svaki sat 12 5%. Može da se desi, da jarmača za vrijeme jedne smjene prizmira, potom ima tzv. povratni rez (reže pripravljene prizme), a unutar radnog vremena još i stoji. Tada bi imali slijedeći primjer. 222 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Izrezao Norma za 8 sati °/o jelajelahrast d 25 m3 a 135 t.m. b 12 m3 najamni rez 65 m3 270 t.m. 35 m3 38,50% 50,00% 34,00% stajanje H> sata 6,25% \ Ukupno . . . 129,00% Prema tome ovih 129% bilježi se svima radnicima, koji su toigai dana radili na tom gataru. Još jasnije rečeno, kalendarski, ti su radnici dali svaki po 1 dan ali stvarno l,29j norma dana. Tabela takmičenja, koja istodobno služi za obračun normi ima slijedeći izgled: Dan Ostva Prezime % Red. reno Radnih i ime izvrš. br. 1 2 3 1 4 5 31 norma dana radnika norme dana 1. A B 1,05 1,04 1,10 1,06 1,15 1,24 30 25 120 2. B A 1,10 1,05 1,02 1,08 1,10 1,24 28 25 112 3. A C 1,00. 0,94 0,89 1,00 1,00 1,23 24 25 96 Prosječni postotak izvršenja norme baza je za premiranje radnika te se on množi sa brutto zaradom. Radnicima koji nisu izvršili normu ne odbija se ništa od njihove zarade, tj. dobivaju plaću prema radnim danima, ali se tehničko rukovodstvo interesira za razloge podbačen ja te premještaja tog radnika na drugi posao, koji mu više odgovara, ukoliko nema kakovih drugih momenata. Kod računanja prosječnog dnevnog učinka prosječni srednji promjer trupca se računa deduktivnim putem iz zbroja kubatura i dužina svih trupaca, koji su dotičnog dana ispiljeni. Očitanje se vrši iz tabela za kubiciranje trupaca. Ako se vodi uredna evidencija o takmičenju radnika unutar pogona na bazi stupnja njihove proizvodnosti, tada se na koncu mjeseca pojavljuju dva važna rezultata: 1. koliko je koji radnik ostvario norma-dana o 2. koliko je koji radnik radio kalendar-dana . Iz ta dva rezultata dolazi se do stepena proizvodnosti (s) ili prosječnog procenta izvršenja norme pojedinog radnika, i on iznosi o s = ~n~ Da bi se dobio stepen proizvodnosti neke radne brigade treba zbir ostvarenih norma-dana podijeliti sa zbirom kalendarskih radnih dana svih radnika, pa je stupanj proizvodnosti brigade So s = ~xv Analogno tome se pronalazi stupanj proizvodnosti cijelog pogona. 223 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Tehničke norme i njihova evidencija su siguran pokazatelj izvršenja proizvodnih zadataka. Iz broja ostvarenih produktivnih norma-sati svaki dan se vidi kako je tekla produkcija. Pa i onda ako se gotovog materijala na oko ne vidi, znači da ostvareni norma-sati leže u nedovršenoj robi. Radne norme su kičma tehničkog rukovođenja, jer one održavaju ravnotežu pogona i daju mu potrebnu dinamiku. Radna disciplina i premiranje Budući da nedolaženje na posao u pogonima drvne industrije, ugrožava izvršenje radnih planova, a s obzirom na uzajamnu zavisnost pojedinih radnih grupa (naročito ako su one iz proizvodnih tjesnaca), dolazi do razmjerno većeg slabljenja produktivnosti nego je to u razmjeru sa izostalim radnicima. Radi toga prešlo se na pokušaj, da se i stupanj discipline uklopi u normu. Kod toga se uzelo da stupanj discipline iznosi 1 (jedan), ako je radnik bio na poslu svaki radni dan, odnosno ako je izostanak sa posla opravdan (bolest i si.). Za svaki neopravdani izostanak sa posla smanjuje se faktor disciplinovanosti za 0,02 tako da kod izostanka od 1 dana iznosi 0,98; 2 dana 0,96 itd. Stupanj proizvodnosti ili prosječno izvršenje norme nekog radnika množi se sa ovim faktorom, te prema tome neopravdani izostanci osjetljivo slabe prosječno izvršenje norme. / Pomoćni radni strojevi u pilani i njihove norme Naša tehnička rukovodstva forsirala su često tzv. kolektivnu normu, te premiranje po ključu prosječnog izvršenja mjesečnog plana. Kako se taj plan nije osnivao na tehničkim nego na empirijskim normama, nagrađivanje nije bilo osnovano na individualnom zalaganju, već je stvaralo tzv. »uravnilovku « kojoj se socijalistički sistem načelo opire. Zalaganja pojedinaca nisu dolazila do izražaja i raspoznavanja udarnika išlo je vrlo teško, pa često i subjektivno. Individualne norme u prvim počecima nisu bile niti dobro shvaćene, pa se je dosta puta čulo, da su one nemoguće. Pod individualnom normom ne smije se doslovno shvatiti norma svakog pojedinog radnika. U pilani gdje rade 4 jarmače u 2 smjene ima mnogo radnih grupa, koje su organski uzajamno povezane ,ali su ipak u svom djelovanju iako ograničeno samostalne. Kladari koji dopremaju trupce do jarmače mogu i treba da imaju svoju normu. Radna grupa na svakoj jarmači treba da ima svoju normu. Prema tome radne grupe jarmačara mogu da se takmiče međusobno, ali ne na bazi količine produkta nego na bazi izvršenih normi (stupnja proizvodnosti). Prema tome takmičenje se može provesti, kako između pojedinih radnih grupa u jednoj smjeni, tako i sa grupama druge smjene, jer se ono osniva na premašenju odnosno izvršenju norme, a ne količine. U radnu grupu na jarmači ulaze jarmačar, njegovi pomoćnici i odnosači (abrameri). Iza jarmače dolazi cirkular za krojenje (curihter). Treba pokušatinjemu dati neku individualnu normu, jer je njega teško ukopčati u normu jarmače, iako se kaže da je jarmača »grlo« proizvodnje. Već smo spome 224 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 27 <-- 27 --> PDF |
nuli, da je opterećenje cirkulara ovisno o vrsti drva, njegovoj kvaliteti i načinu rezanja. Ako je kvalitet dobar cirkular ima manje posla i obrnuto. U kritičnim momentima cirkular i sam može.da postane »grlo« i to onda ako jarmača pili sa gustim rasponom (tanke daske) i loše drvo. Zato je dobro, ako se cirkular posebno normira i to po gotovom proizvodu. U jednom pogonu postavljene su norme za razne vrste raspona — slično kao kod gatera — ali ne po m3 oblovine nego po prm. gotovog izrezanog materijala, da bi se radnici pobudili ne samo propustiti veću količinu materijala nego ju stvarno i obraditi i uputiti na stovarište rezane grade, a ne možda u podrum (za peć). Vidi se, da se i tu radi o individualnoj normi, ma da ne u doslovnom smislu riječi. No zašto su sve ove norme jarmače, cirkulara i si. ipak individualne i to u najstrožijem smislu te riječi? Individualne su za to, jer se svakome radniku pišu procenti od one radne grupe u kojoj je on stvarno toga dana radio. Jedan radnik može da pripada matičnoj radnoj grupi »A« a da u njoj ne radi svaki dan, jer ga se prema potrebi mora premjestiti u drugu radnu grupu »B« ili »C« ... Radi toga on u toku mjeseca može da ispuni eventualno više norma-dana u drugim radnim grupama nego njegovi drugovi, koji su ostali u svojoj matičnoj radnoj grupi. Iza cirkulara za krojenje dolaze razne druge kružne pile i ostala radna mjesta. Sva ta mjesta mogu imati i svoju vlastitu normu, a mogu biti ukopčana i u njoj organski najbližu grupu. Organizacija radnih brigada i takmičarskih grupa unutar pogona Vrlo je važno pravilno organizovati radne brigade, da bi se stvorilo međusobno takmičenje, a time povisila produktivnost rada. Broj učesnika u brigadi nije do sada bio određen nego se pod brigadom podrazumijevala iskristalizirana radna grupa, vezana istom vrstom posla ili strojem. U cilju što boljeg takmičenja mogle bi se obrazovati takmičarske grupe od po 10 učesnika. Dnevni uspjesi pojedinaca, knjižili bi se sam o u njegovu matičnu grupu, makar oni i ne radili na okupu. Svaka takmičarska grupa od 10 učesnika imala bi prema tome mjesečnu normu od 250 norma-dana´ (ako je mjesec 25 radnih dana) i pojedini učesnici trebali bi postići te norma-dane bilo gdje unutar pogona. Rukovodstvo bi naravno pazilo da ne razdvaja matične takmičarske grupe bez naročite potrebe. Te matične takmičarske grupe pazile bi i na disciplinu, jer ne bi smjele podbaciti postavljenu normu od 250 norma-dana na mjesec. Ovakav način takmičenja i stvaranja takmičarskih grupa, povoljno bi se odrazio na cijeli pogon, jer bi se organizacijom takmičarskih grupa uvukla u takmičenje sva radna mjesta. Vanjski radovi na stovarištu rezane građe i njihovo normiranje Stari akordi osnivali su se na starim empirijskim normama. Oni su imali sasvim drugi značaj i u sebi krili sasvim druge motive, koje mi danas ne možemo priznati. Pa ipak su i oni dizali proizvodnost rada, jer su ipak, u odnosu na produkciju prije njih, bili viša forma proizvodnosti rada i omogućavali dobivanje veće količine proizvoda. 225 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
No kako je već spomenuto ti stari akordi osnivaju se na prošloj već zastarjeloj organizaciji rada, dok je tehnička norma mostobran novoj boljoj organizaciji, odnosno ona ide paralelno sa organizacijom rada. Stari akordi obuhvaćaju čitav niz radnih operacija u jednoj stavci, te obuhvaćaju i čitav niz raznih proizvoda (sortimenata), kojima je zajedničko samo to, što su iz drva i što su postali iz trupca. Akordi ne traže prema tome naročite evidencije, pa zato. postoji sklonost nekih rukovodstava da ih sačuvaju a iz težnje za vlastitom udobnošću, jer je poznato, da upotreba tehničkih normi zahtjeva sređenu pogonsku i javnu evidenciju (tabele, grafikone itd.). Tehnička norma prodire i na stovarištu piljene grade. U cilju njenog ustanovljenja snimaju se i mjere potrošci vremena raznih radova i operacija. Hronometražu potroška vremena na pojedine radne faze na skladištu možemo vršiti na slijedeći način: A. Bukova piljena roba 1. Slaganje na vagonete u svrhu dovoza! u parionicu /m:! a) neob rubljena . min. b) obrubljena . . c) frize d) četvrtače 2. Dovoz natovarenih vagona do pari omča .´-. 3. Guranje vagona u parionicu . . . . .. . 3,a) Slaganje građe u parionici 4. Vađenje vagoneta iz parionice 4.a) Vađenje i slaganje građe ha vislgonete poslije parenja . a) neobrubljena b) obrubljena . . . c) frize d) četvrtače Odvoz obrubljene građe i popruga do mjesta za sortiranje Odvoz obrubljene i neobrubljene građe na stovarište rezane gnaiđe . 7. Skidanje sa vagoneta i sortiranje ..... . 8. Utovar na vagonete , 9. Raizvoz vagoneta . . . . . .´ . 10. Razvoz materijala do vitla 11. Pravljenje podloga . 12. Slaganje neobrubljene građe . . . . . . . 13. Slaganje obrubljene robe . 14. Slaganje četvrtača ´ 15. OTPREMA: Skidanje sia vitlovia, škartiranje i mjerenje (Sve stavke stavke analogno slaganju obrnutim redoslijedom) 16. Utovar u vagonete 17. Dovoz do mjesta utovara u drž. vagon ... . 18. Pretovar sa vagoneta na rampu 19. Pretovar iz vagoneta u drž. vagon 226 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
20. Utovar sa zemlje ili sa rampe u državni vagon (posebno dizalicom, posebno na ruke) iai) neofo rubljena građa . b) obrubljena građa c) rezana sitna građa d) nerezana sitna građa B. Hrastova piljena roba. Snimanje vremena za radove na manipulaciji hrastovine obavlja se analogno kao pod A, samo se ispuštaju stavke za parenje.a dodaju neke koje odgovaraju osobenostima manipulacije hrastovine (koranje i si.). C. Manipulacija sa poprugama. Radni proces kod manipulacije popruga nije jednak u svim pogonima. On ovisi o tome da li je u pogonu racionaliziran i smanjen broj radnih operacija ili je u upotrebi drugi metod rada. Najtipičnije radne operacije kod manipulacije popruga jesu: 1. istovar iz vagoneta na zemlju, 2. sortiranje po dužini, 3. sortiranje po širini i izlučivanje škarta (škartiranje), 4. prenos do vitla, 5. uvitlavanje, 6. pokrivanje vitlova. Raščlanjivanje radova na pojedina radne operacije pruža mogućnost za istraživanje elemenata racionalizacije. Radi toga se danas poklanja naročita pažnja internoj i eksternoj usporedbi pogona, a usporedbe su moguće samo na analitičkoj bazi. Raščlanjivanje radova na pojedine faze otvara i tehničkom rukovodstvu oči za neke stvari u pogonu koje ono svaki dan gleda, a da ih bez analitičkog potstreka ne primjećuje. Tek raščlanjivanje daje mogućnost da se pravilno uoče i ocijene sve faze rada u pogonu. Pokušaji da se usporede akordne stavke na stovarištima rezane grade kod raznih pogona ostat će sve dotle bez uspjeha, dok se pojedine radne operacije ne izdvoje, a mjerila za radne učinke ne svedu na zajednički pokazatelj. Kod manipulacije popruga pogoni imaju različite akordne stavke, a da se ne zna, da li je to opravdano zbog specifičnosti pojedinih pogona ili je rezultat loše organizacije rada nekoga pogona. Osnovni elementi iz koga se rad na svim pogonima sastoji jesu uglavnom isti s tom razlikom, da su negdje transportni uređaji racionalizirani. Izvjesni neskladi nastajali su i u tome, što su u različitim pogonima učinci mjereni raznim jedinicama za isti sortimenat. Tako su stavke za popruge bile mjestimično na bazi 1 m3, a drugdje u 1000 kom. U nekim pogonima su posebno obuhvaćene kratke, a posebno dugačke popruge, a u drugima posebno široke a posebno uske. Iz svega toga proizašla je potreba da se i takovi elementi uokvire za sve istovrsne pogone. Na taj se način došlo do slijedećih mjera: 227 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
a) za stovarište oblovine mjera učinka m3 b) za popruge (frize) 1000 komada i to posebno frize od 3 do 6 cm širine, a posebno 7 cm na više (uzeti za osnovu da uskih friza ide u 1 m3 2200 komada, a širokih 970 komada) c) samice i kladarke po komadu tj. po listu, ali posebno za 2—2,90 m 3—4,90 m 5 m i više do 27 m/m 30—40 „ 60—70 „ 80 mm i više d) obrubljena građa po komadu i to: 0,50—0,95 m 1—1,90 m 2 m i više do 27 m/m e) četvrtača 0,50—0,95 m 1—1.70 m 20/20 m/m . 40/40 „ 50/50 f) pravljenje podloga po m1 (t. m.) reda (ne vitla) g) pokrivanje po m2 i to posebno za provizorno, a posebno za temeljito pokrivanje. Norme kvalitete gotovih proizvoda i koeficijenat vrijednosti U neposrednoj povezanosti sa radnim normama stoje norme kvalitete, norme iskorištenja sirovina i pogonskog materijala. Već je spomenuto da se za sve radove u normi traži isti takav kvalitet rada i isti utrošak sirovina kao u nadnici. Zato nadglednik rada u pilani neposredno nadzire tok proizvodnje. Kvalitet rada i iskorištenje sirovina naročito je značajno u drvnoj industriji, jer je drvo potpno nehomogena materija i kao sirovina javlja se u raznim vrstama u najrazličitijim oblicima i sa najrazličitijim svojstvima, no za sve to postoje standardi. Postoje standardi i za rezanu gradu tako da u tom pogledu vlada potpuna jasnoća. No u praksi pojavila se kod prvih početaka takmičenja pojava, da se forsiralo ispiliti čim više oblovine, bez obzira na potupak iskorištenja oblovine i ostvareni koeficijenat vrijednosti piljenog materijala. Ako se uzme, da je vrijednost sirovina po pojedinim vrstama i kvalitetama utvrđena, a da je također i vrijednost gotovih proizvoda po vrstama, sortimentima i kvalitetama također utvrđena ,onda se tek vidi koliku operativnu samostalnost (i odgovornost) imaju pojedini pogoni u njihovoj funkciji, da jedan od najjačih faktora u strukturi cijene — °/o iskorištenja drva i izbor sortimenata — najbudnije prate i studiraju, kako bi ostvarili potreban financijski efekat. Pilana je pogon, gdje se vrši samo djelomično oplemenjivanje sirovine, te je odnos utrošenih nadnica (variabilni ili pro 228 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 31 <-- 31 --> PDF |
porcionalni) i pogonskih troškova (konstantnih) u odnosu na vrijednost sirovina neznatan. Dakle pretežni dio vrijednosti pilanskog produkta leži u sirovinama (iako su, sa općeprivredmog gledišta, i sirovine akumulirani rad ali ne tog pogona), pa je % iskorištenja sirovine (drvne mase) i izbor sortimenata onaj faktor koji najviše utiče na vrijednost produkta (sortimenata piljene grade). Važnost postotka iskorištenje i izbora sortimenata dovela je dotle, da su za pojedine vrste drva, kvalitete i deblj. razrede postavljene norme (ili normativi) za iskorištenje i koeficijenti vrijednosti. Kao koeficijenat vrijednosti uzimamo onaj faktor, koji nam pokazuje vrijednost najvrednijeg produkta. Na pr. Ako vrijednost blistača iznosi 2.000.— Din, a friza 500.— Din onda koeficijenat vrijednosti friza u odnosu na blistače izlazi 0,25. Ovo ćemo razjasniti sa primjerom: Za neku vrst drva i A klasu trupaca propisani su slijedeći koeficijenti: deblj. razred. °/o iskorištenja (i) koef. vrijednosti (k) i k 25—29 cm 62 0,83 0,52 30—39 „ 64 0,93 0,60 40 cm i više 66 0,92 0,61 Pretpostavimo da će jedan pogon rezati cijeli mjesec dana tu vrst i klasu drva i da mu je postavljen slijedeći zadatak proreza: Količina trupaca Koefici Iskori-Količina Vrijednost jent vri šćenje produkta produkta 3 3jednosti 3 °/o (i) m i m i k mdeblj. razred (k) 2.500 25—29 62 1.550 0,83 1.300 1.400 30—39 64 895 0,93 840 3.200 40 i više 66 2.110 0,92 1.950 7.100 64% 4.555 4.950 1 Pogon je dobio slijedeće količine gotovih proizvoda (brojevi su samo primjera radi). m3 525 647 326 374 523 287 589 646 Sortiment a b c d e f gh k 0,66 0,70 0,80 0,82 0,54 0,60 0,62 0,56 m k 347 453 261 307 824 172 364 362 4917 3090 229 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Prema tome od zadane količine oblovine 7.100 m3 pilana je u drvnoj masi ostvarila 4.917 m3 gotove robe, što znači da je postigla iskorišćenje sirovine sa 69% i povećala iskorišćenje sa 4°/o u odnosu prema normativu (64%), a plan količine proizvoda sa cea 8°/o (4.917 m3 mjesto planiranih 4.555 m3). No usporedbom vrijednosti planiranog produkta 4.090 sa postignutih 3.090, jer je pilana proizvela robu manje vrijednosti, vidimo da je dotična pilana u proizvodnom planu podbacila za 1.000 jedinica ili za 24.5%. Ovakva kontrola evidencije nam daje stvarno izvršenje plana, kako u količini tako i u vrijednosti produkta. Dobra organizirana pogonska evidencija pokazat će nam uvijek pravi uspjeh poduzeća, samo onda ako u sebi sadrži ne samo količinu proizvoda, nego i njegov kvalitet, te vrijednost izraženu koeficijentom vrijednosti. Zaključak Ovaj prikaz ima za cilj da rasvijetli pitanje normiranja rada i evidencije normi u drvnoj industriji. Radne norme i norme uopće treba da u svim granama djelatnosti drvne industrije donesu poboljšanje organizacije rada, da postanu garancija za izvršenje naših privrednih planova te samim time da dadnu doprinos industrijalizaciji i elektrifikaciji naše zemlje, o kojim faktorima ovisi životni standard naroda. Radne norme, kako smo već napomenuli treba da budu stimulans za povećanje produktivnosti rada, a to mogu biti samo onda, ako su postavljene na tehničku osnovu. To postavljanje bio je i cilj ovoga prikaza, Ing. Z. Tomašegović i Ing. N. Lovrić (Zagreb): KOMPARATIVNA ISPITIVANJA NEKIH PADOMJEBA Uvod. Svaki geodetski rad mora biti kontroliran kako se ne bi uvukle grube pogreške. Najveća dozvoljena odstupanja obično su propisana. Prijeđe li konkretno odstupanje maksimalno dozvoljeno, smatra se, da mjerenje (opažanje) ne zadovoljava, t. j . vrlo vjerojatno se uvukla gruba pogreška. Maksimalno dozvoljena odstupanja izgrađena su na osnovu srednjih pogrešaka (M). Trostruke srednje pogreške (..) imadu po teoriji vjerojatnosti toliku malu vjerojatnost, da se obično uzimaju kao maksimalne. Naprotiv najveća dozvoljena razlika između dva mjerenja uzima se 3M\/2. Razni padomjeri su također geodetske sprave i rad s njima geodetsko mjerenje. Naročito se mnogo upotrebljavaju danas u obnovi i izgradnji naše zemlje. S njima se brzo i jednostavno nalazi kod trasiranja nul linija (šumske željeznice, ceste, putovi), pa je njihova važnost za šumarstvo neosporna. 230 |