DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Fekete, profesor šumarskog fakulteta u Sop r on ju u Mađarskoj, objavio je godine 1935. đrvo-gromadne tablice za bagrem za debljine do 40 cm i viisine do 30 m izrađene na osnovu mjerenja 3.382 primjernih stabala. Fekete je izradio i prirasne tablice, no samo na osnovu 157 stabala, pa je stoga autor tog članka sastavio proširene tablice u svrhu povećanja pouzdanosti numeričkih podataka. Sve te tablice su otisnute u tekstu. B. Välek: Pfedbežna zpräva k mapoväni jihoč. rašeliništ. (Prethodni izvještaj o kartiranju tresetišta u južnoj Češkoj). Autor je izradio geografsku kartu tresetišta u juž. Češkoj oko grada Trebona. U ovom članku on iznosi opis tresetišta i rezultate kemijske analize treseta. Treset se iskorišćava za ogrjev, a gornje naslage i za poboljšavanje poljoprivrednih zemljišta. G. E. Bucher: Pohroma kanadskych pralesü püsobenä obaleči. Katastrofa kanadskih prašuma djelovanjem savijača Cacoecia fumifera Clcm na balzamastoj jeli i na. smreki, kojemu je u Evropi najbliža C. murinana — jelov savijač. J. Očenašek: Vezba voru na Vltave a Otave. (Vezanje spravi na Vltavi i Otavi). Istraživanja su obavljana povodom velike količine kalamitetnog drva u god. 1939.-1940., kao i zbog odtercćenja željezničkog prometa. Splav mora biti tako izgrađena, da nema rupa i da se, prema tome, ne vozi voda. Autor predlaže bolji način sastavljanja „ splavi te detaljno opisuje i ilustrira pojedine njene dijelove. J. Frič. Vynosovä jakost porostu. Mnogi nazori u šumarstvu prelaze iz jedne krajnosti u drugu. Taiko se u prošlosti uvažavalo samo načelo rentabiliteta, koje je potom zamijenilo mnogo bolje načelo prilagođavanja prirodnim zakonima proizvodnje. No pri tome se napustilo izračunavanje prihodne vrijednosti. Treba da se što više izražavamo u brojkama a ne da se oslanjamo samo na subjektivne procjene. Budući da vrijednost novca oscilira, trebalo bi za izražavanje i uspoređivanje prihoda sastojina pronaći prikladnu metodu — u svrhu postizavanja najvećeg kvalitativnog prihoda. Autor u dalnjem raščlanjivanju toga pitanja iznosi nekoliko primjera. R. Sychrovsky: Züstaneme večne pri Huberove vzorci? Autor u ovome članku raspravlja o upotrebivosti Huberove formule. J. Valenta: Možnosti mechanisace v lesnictvi. (Mogućnost mehanizacije u šumarstvu). Prateći razvitak upotrebe energetične energije za olakšanje šumskog rada autor navodi, da se iza upotrebe vodne i životinjske snage nakon drugog svjetskog rata sve više primijenjuje motorna snaga. Premda ima danas vrlo mnogo raznih strojeva ipak se nigdje na svijetu čitavi radni proces u šumarstvu ne odvija pomoću motornih kombinata. Autor iznosi kratki pregled domaćih i inozemnih strojeva koji se upotrebljavaju u šumi: za prekapanje i rahlenje tla, za sađenje, razbacivanje gnoja, traktorske pile, strojeve za skidanje kore i za kresanje grana, za cijepanje, zatim strojeve za izvlačenje po zemlji i pomoću žice, za izgradnju cesta i dr. F. Turček: Kvantitativne šttidie na drobnych lesnych savcov. (Kvantitativna studija o malim šumskim sisavcima — miševima, krticama i dr.). Svrha je tih započetih istraživanja, da se ustanovi funkcija malih sisavaca i gustoća po ha u pojedinim sastojinama gospodarske šume. O. Slaby: O ambrosiovych plisnich .(Ambrozijske plijesni). Autor je započeo istraživanja plijesni, koje uzgajaju neki ambrozijski kukci za proizvodnju koncentrirane hrane, kao Xyloterus, Platypus, Hylecoetus, Ips. U ovom članku se iznose samo izvodi iz istraživanja, drugih autora. V. Barchänek: Lesni hospodäfstvi v Čechach a na Morave v dobäch stareho železafskeho prümyslu. (Šumsko gospodarstvo u Češkoj i Moravskoj u doba starog željezarskog obrta). J. Pospišil: Zkušenosti zemedelce s ochrannymi pruhy. (Iskustva zemljodjelaca o poljozaštitnim pojasevima). Autor kratkim opisom iznosi važnost, svrhu i koristi od poljozaštitnih šumskih pojasa u krajevima, gdje je neuviđavno uništena šuma. Koristi od tih pojasa napose su se odrazile u doba prošlogodišnjih suhih vjetrova. O. Kokeš: Podpofme vynälezy v lesni prvovyrqbe. (Pomognimo pronalaske u šumskoj proizvodnji). Mehanizacija šumskog rada u ČSR se sve više primijenjuje. Da bi se ubrzala racionalizacija rada u šumskom gospodarstvu osnovana je komisija, koja je ustanovila zadatke i anketnim putem sabire podatke o dosadašnjim iskustvima, prikuplja nove informcaije te prima nove pronalaske i prijedloge. Savezno s time je K. Čermak objavio tip novoga stroja za sadenje firme Lowther Chicago; pomoću tog stroja korijenje se prorezuje, tlo se plugom prorahljuje, i istovremeno jedan radnik u brazdu umeće sadnice koje nadignuta zemlja potom prihvaća i učvrsti, v J. Šafar Tipografija, Zagreb, Trg Bratstva i Jedinstva br. 6, telefon 35-346. 200 |