DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Zakon o zaštiti šuma od požara u svome stavu 2 čl. 15 predviđa, da su ustanove i preduzeća dužni dati svoje radnike i alate za gašenje požara, ali ne predviđa, da bi te ustanove i preduzeća morala troškove oko toga sama i da snose. Istina je, da je taj zakon donijet mnogo kasnije, nego što se desio požar o kojem je riječ, ali zakon u stvari rediguje stvarno stanje, koje je u tom pogledu postojalo kod nas već mnogo ranije, pa svakako i ranije nego što je spor među strankama i nastao. Tužilačko preduzeće je državno-^privredno preduzeće, koje je bilo van pogona, dok su njegovi radnici gasili požar, odnosno radilo se sa smanjenim pogonom. Ako bi pored ovoga još tužilačko preduzeće trebalo snositi i troškove gašenja požara, bilo bi otežano ili čak i onemogućeno kontrolisanje društvene rentabilnosti tog preduzeća. Vijeće smatra da troškove gašenja šumskog požara ima da snosi tuženo Ministarstvo pod čijim se rukovodstvom i upravom dotična šuma nalazi. Ovome se ima dodati, da tuženo Ministarstvo ima poziciju za zaštitu šuma iz koje može da plati štetu koja je nastala od požara, pa može iz te pozicije da pokrije troškove, odnosno da traži otvaranje vanrednih kredita. cfe Struetu UH jiktoimsti Domaća stručna štampa Ing. Mihajlo Krstić : VAŽNIJE BOLESTI ŠUMSKIH BILJAKA U RASADNICIMA (Zaštitne mjere) Beograd 1947. Izdanje Instituta za naučna šumarska istraživanja Ministarstva šumarstva NR Srbije. Str. 42. Pošumljavanje površina predviđenih Petogodišnjim planom traži ne samo podizanje novih šumskih rasadnika, nego i podizanje proizvodnosti i organizacije rada u postojećim rasadnicima. Jedna od poteškoća, s kojom se bore šumarski stručnjaci upravljajući radom u šumskom rasadniku je borba protiv zaraze na mladim biljkama, što smanjuje proizvodnost kao i kvalitet sadnica. U tom nastojanju je autor namijenio ovu knjižicu šumarskim stručnjacima u cilju upoznavanja sa primjenom savremenih sretstava borbe protiv oboljenja na mladim biljkama u rasadnicima. Prikazane su najvažnije bolesti šumskog drveća u rasadnicima i to: t. zv. polijeganje ponika (fuzarioza), crvenilo borovih iglica (infektivno i fiziološko), hrastova pepelnica i sive i crne plijesni. Sve navedene bolesti uzrokuju gljive. Uz svaku vrstu zaraze je autor naveo i mjere za suzbijanje bolesti. Tako je iscrpno prikazana zaraza polijeganja ponika, od koje najviše stradavaju borove; smrekove, ariševe i bukove biljke u dobi od klijanja do jedne godine. Uzročnici te pojave su gljive Fuzarium, Ptytophtora fagi Hart., Pythium de Baryanum (Hesse) i dr. Pojava fuzarioze očituje se u tome da se na mladoj neodrvenjeloj stabljici, u prelazu u korijen, razvije staničje micelija gljive a biljka se brzo zatim povine i ugiba. Autor je fuzariozi poklonio veću pažnju, jer je ona česta i opasna i jer postoji stalna mogućnost zaraze, budući da se Fuzarium-vrste razvijaju kao saprofiti u tlu. Prikazani su također razvojni cikli pojedinih patogenih gljiva, a od praktičnog je značaja okolnost da se zaraza očituje jače kod gušće sjetve. Među ostalim mjerama autor je posebnu pozornost poklonio preventivnoj dezinfekciji tla i sjemena, pdbrojivši nekoliko isprobanih fungicida, koji dolaze kod nas u obzir (formalin, plavi kamen, sublimat, i t. d.). Napominjemo tek da se u nekoj novijoj literaturi (Žuravjev 1947) preporučuje veća količina formalina za dezinfekciju tla, t. j . 6^-12 1 na 1 m2 (već prema suhoći tla). Jednako se na istom mjestu daje veća prednost Ka-hiperrraanganatu. Spomenuti autor kao preventivno sretstvo preporuča analizu uzoraka sa svakih 4 cm dubine do 1.—20 cm. 191 |