DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
od ušća rijeke Šistice, gdje kestena niti ima niti je vjerojatno da ga je tamo i bilo. Suprotno od toga, koliko se je do sada moglo utvrditi prema sačuvanim sekcijama, oznaka raširenja oraha data je sasvim tačno. Ovo se naročito odnosi na okolinu Konjica. U karti su tačno zabilježene sve veće i manje sastojine oraha, koji ovdje raste divlji u velikom broju, što potvrđuje mišljenje da je on jedna od autohtonih vrsta Balkanskog poluostrva. I kod oznake javora karta ima izvjesne nedostatke. Dok su svi naši važniji javori (osim makljena) i to kljen, mlječ, gorski i planinski javor označeni jednim te istim znakom, što mnogo smanjuje vrijednost podataka, jer se kljen i gorski, a naročito planinski javor (Acer Heldrechii) ne mogu smatrati elementima jedne te iste zadruge šumskog drveća, dotlen je maljavi javor (javorac — Acer obtusatum) označen posebnim znakom i ucrtan u sastojinama i tamo gdje ga stvarno ima i tamo gdje ga nema i gdje ne može dolaziti. Tako na primjer na Jahorini i Ravnoj Planini javorac je zamijenio i gorski i planinski javor, koji baš tu na ovim planinama daju šumskim sastojinama posebnu karakteristiku. Adamovićeva konstatacija, da je javorac obilno raširen u svim bosansko-hercegovačkim kraškim šumama i da je njegova amplituda visinsikog raširenja prilično široka potpuno je tačno ali još uvijek ne dozvoljava stvaranje zaključka, da je on toliko čest, da ga se može bilježiti na svakom povoljnom mjestu u šumskim sastojinama. Toliko je bilo potrebno da se kaže i o nedostatcima koji su uočeni u sačuvanim sekcijama karte. To međutim ni iz daleka ne smanjuje vrijednost karte i potrebu da se nastoji doći do ostalih sekcija koje nedostaju u cijelom kompletu. Upravo zbog toga, što bi ova Adamovićeva karta raširenja šumskog drveća imala tek da posluži, (naravno uz korišćenje i drugih biljno-geografskih karata G. Bečka, I. Horvata i drugih), kao osnovni materijal za izradu jedne detaljnije i tačnije karte raširenja i to ne samo pojedinih vrsta nego i zadruga šumskog drveća u smislu moderne biljnesociologije, to se njena vrijednost za našu praksu ne da ni približno procijeniti. Ovaj izvještaj imao je, uostalom, glavni cilj, da ponuka naše drugove na nastojanje oko pronalaska sekcija koje još nedostaju za kompletiranje čitave karte i ja sam uvjeren da ćemo u najskorije vrijeme moći zabilježiti obavijest, da je Adamovićeva karta laširenja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji kompletirana. »Gozdarstvo kot ena izmed najvažnejši panog gospodarstva zlasti v petletnern planu zahteva da mu posvečamo največjo skrb, da vodimo neke vrste politiko gozdarstva.« (Tito). 179 |