DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. MAJ-JUNI - GODINA 1948. DRVNA INDUSTRIJA I ŠUMARSTVO U želji da vezu između drvne industrije i šumar stva proširimo, produbimo i da je učinimo što tješnjom, mi otvaramo stranice Šumarskog Lista drvnoj industriji, moleći drugove drvarsko-industrijske struke iz sviju Republika za njihovu što življu saradnju u Šumarskom Listu. Uredništvo Drvna industrija i šumarstvo dvije su prostrane oblasti iskorišćavanj a šuima, koje su nedjeljivo vezane medu sobom. Potreba te povezanosti danas je veća nego ikada ranije. Ona je diktirana zajedničkim ciljevima i krupnim zadacima, kojima treba da jednako služe i drvna industrija i šumarstvo: jačanje privredne snage države i dizanje općeg narodnog blagostanja. U prošlosti je to stanje bilo drukčije. U staroj Jugoslaviji drvna industrija je bila jedna od najjačih kula kapitalizma. Ona je služila isključivo interesima privatnog ponajviše stranog kapitala. Ona je bila sve prije nego narodna. Njoj su mogli da priđu samo rijetki zvani ili izabrani. Na velika glavna vrata te zatvorene industrijske kule ulazili su samo kapitaliste, akcioneri. Na stražnja vrata mogli su da nečujno ulaze i oni, koji su dijelili koncesije ili su bili »na položaju« ili su bili novinarski telali krupnog kapitala. Predstavnicima šumarske struke gotovo i nije bilo mjesta u drvnoj industriji stare Jugoslavije, Kapitalista bio je interesiran na drvnoj masi a ne na šumi i njenoj budućnosti. Rad drvne industrije u staroj Jugoslaviji bio je knjiga sa sedam pečata, u koju nitko nije mogao da dobije uvida, osim onih, koji su iz šume izvlačili profit. Kad su u interesu nauke i nastave — sa strane naučnih radnika — traženi potrebni podaci, davan je stereotipan odgovor: »To je naša poslovna tajna. Naše iskustvo i rezultati, stoje mnogo novaca i ne mogu se iznositi u javnost! Iznošenje tih podataka u javnost, moglo bi škoditi našim poslovima!« Razumljivo je, da su u staroj Jugoslaviji napredni šumari — naročito u Šumarskom Listu — zauzeli oštar stav protiv takove nenarodne, strane i kapitalističke drvne industrije a i protiv nenarodnih vlasti, koje su, upravljajući šumama, pretpostavljale interese privatnog kapitala općem narodnom blagostanju. 145 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Danas je stanje iz temelja drukčije. Drvna industrija u rukama je naroda. Radeći na istoj liniji u prostranoj oblasti iskorišćavanja šuma, ona — kao i šumarstvo — služi istom velikom zadatku. Danas je drvna industrija jednako zainteresirana na drvnoj masi i na budućnosti šume i njenoga gospodarenja. Danas u drvnoj industriji nema »poslovnih tajni«. Knjiga njenoga rada otvorena je i praksi i teoriji i nastavi i nauci. Njen je rad jasno zacrtan u Petogodišnjem planu, toj osnovici svega privrednoga rada i napretka. Danas je drvna industrija — posredstvom Privrednoga plana — povezana sa ostalom narodnom privredom i industrijom, tješnje nego ikad prije. Povezivanje drvne industrije i šumarstva neophodno je ne samo s obzirom na krajnji cilj, već i radi brojnih tačaka, u kojima se u prilaženju tome cilju dodiruju te dvije grane narodne privrede u svome radu. Ministarstvo drvne industrije NR Hrvatske pokazalo je mnogo razumijevanja za usmjeravanja rada k istom zajedničkom cilju i za povezivanje sa šumarstvom na dodirnim taökama. I mi kao šumari stojimo na gledištu, da je neophodno potrebno usmjeravanje i povezivanje rada drvne industrije i šumarstva. Mi živo želimo i radit ćemo oko toga da se ta saradnja ostvari. Ta potreba iskače jednako jasno i živo, razmatrali mi stvar sa praktične ili sa teorijske strane. Između drvne industrije i šumarstva ima, istina, mnogo dodirnih tačaka, mi ćemo razmotriti samo najvažnije i pokazati, šta je u ovoj oblasti urađeno dosada. Alimentacija drvne industrije potrebnom sirovinom u potrebnoj količini i što boljega kvaliteta osnovni je uslov rada drvne industrije. A proizvodnja drveta, kao sirovine za preradu i trgovinu, jedan je od osnovnih zadataka, kojima se bavi šumarstvo. U prilaženju tome zadatku ne dostaje — kao kod rudarstva — samo traženje i iznalaženje ležišta potrebne ruđaee. Pitanje je teže i složenije utoliko, što se kod šumarstva radi o planskom usmjeravanju i kontinuitetu proizvodnje, o uzgajanju vrsti drveta a u kvalitetu i dimenzijama, koje odgovaraju potrebama mehaničke prerade. Sve to za čitav niz decenija unaprvo. Treba tražiti mogućnosti i puteve, kako da se zasigura sirovina potrebna za proizvodnju furnira , ukočenoga drveta, panelskih ploča i ploča vlaknatica i za kemijsku industriju. Dodirnu tačku drvne industrije i šumarstva predstavljaju i standardi. Oni su, istina, krajnja stepenica u procesu iskoirišćavamja šuma. No standardi su veza između produkcije i prerade, na jednoj, a upotrebe drveta na drugoj strani. Tehnički gledano, njima je regulisana proizvodnja u cilju, da bi se što racionalnije iskoristila sirovina i da bi proizvedeni drveni produkat što bolje odgovorio zadatku upotrebe. 0 tome zadatku mora jednako voditi računa i producenat sirovine i prerađivač, dakle i šumarstvo i drvna industrija. Današnji rukovodioci drvne industrije pokazali su puno razumijevanja za saradnju drvne industrije sa šumarstvom. Da istaknemo samo najvažnije. Ministarstvo drvne industrije NRH izjavilo je svoju spremnost da stavi na raspoloženje pilanu Novoselec Križ kao demonstraoioni objekt za nastavne potrebe fakulteta. Taj je objekat povoljan radi svoje uređenosti, 146 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
radi blizine Zagreba, radi laike dostupnosti željeznicom a i imstruktivrnosti s obzirom na činjenicu, da se na njemu prerađuje tvrdo drvo, dakle vrst drveta, koja traži najtemeljitije poznavanje tehničke strane pri mehaničkoj preradi drveta. Ministarstvo drvne industrije NRH i kao organizator mehaničke prerade i rukovodilac finalnih produkata interesovano je na istraživanju tehničkih svojstava drveta. Ono je izjavilo svoju pripravnost, da pomogne uređivanje fakultetskog zavoda za tehnologiju drveta i njegov istraživački rad. Na tom radu oni saraduju i danas. Na konferencijama, koje su održavane u krilu Ministarstva drvne industrije NRH i raspravljale pitanje osnivanja srednjih pilanarskih škola, pozivani su i pretstavnici Zavoda za tehnologiju drveta na zagrebačkom šumarskom fakultetu. Ministarstvo drvne industrije pokazalo je razumijevanja za vezu sa šumarstvom i na taj način, što je uvažilo predlog predstavnika šumarske struke te je osnove šumarstva unijelo u nastavni program budućih srednjih pilanarskih škola. Sa strane rečenog zavoda izjavljena je pripravnost, da primi na rad buduće nastavnike i pisce udžbenika potrebnih za te škole. Predstavnik drvne industrije drug Marko Sprung, poslije šestmjesećnog bavljenja u Švedskoj, održao je u Šumarskoj sekciji DIT-a uspjelo predavanje o pilanarstvu Švedske, Radi njegove zanimljivosti i poučnosti Šumarski List donosi to predavanje u ovome broju. Materijalnom pomoći Ministarstvo drvne industrije pomoglo je i štampanje članka druga Šprunga »0 pilanarstvu Švedske«, , Ministarstvo drvne industrije NRH pokazalo je puno razumijevanje za potrebe obrazovanja fakultetskog naučnog i nastavničkog kadra, te je dozvolilo da predstavnik Zavoda za uporabu šuma može proučiti postrojenja koja su pod upravom Ministarstva drvne industrije NRH. Naročito Šumarski fakultet ima mnogo razloga da živo saraduje sa drvnom industrijom. Obim nastavnog i naučnog istraživačkog rada u oblasti iskorišćavanja šuma uvećao se. Prema novom nastavnom planu osnovan je zaseban industrijski odsjek fakulteta. Opseg disciplina, koje na fakultetu razrađuju iskorišćavanje šuma i drvnu industriju, porastao je sa nekadanjih 5 sati na 20 sati predavanja i vježbi tjedno. Danas su za čitav opseg iskorišćavanja šuma i industrije drveta potrebna — najmanje tri predavača. Pošto Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu nema svojih industrijskih postrojenja i svojih eksploatacijskih objekata, prirodno je da će se rad i ´nastava i nauka u oblasti iskorišćavanja šuma moći da razvije u punom obimu, ako bude moguće ostvariti tijesne i trajne veze između šumarstva i drvne industrije. .. Ugrenovic »Obraćam se našoj narodnoj inteligenciji po ustanovama i u administracijama, da da sve od sebe u izvršavanju svoje dužnosti i onemogući svaki birokratizam u našim ustanovama. « (Tito — povodom Nove godine 1948). 147 - |