DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 29     <-- 29 -->        PDF

pisane, u svim za te šume izrađenim osnovama, već treba da budu što prije
i što savjesnije po određenom planu zaista u djelo privedene.


Uz to ne treba´napustiti ni sTedstva izravne borbe protiv štetnika, koja
nam pružaju represivne mjere, nego ih treba racionalno primjeniti svagdje,
gdje se možemo nadati i najmanjem uspjehu.


Ističemo, da će uspjeh otklanjanja šteta od našeg šumskog gospodarstva
koje mu nanosi kronično sušenje i propadanje vrijednih hrastovih
sastojina ovisiti o što uspješnijem uzgoju biološki otpornih mješovitih
sastojina, o racionalnoj organizaciji isvestrane uporne borbe protiv štetnika,
te o brzini provedbe svih efikasnih preventivnih i represivnih mjera.


Umoljavamo i pozivamo drugove sa terena da o predloženim šumskozaštitnim
mjerama i sami razmisle, te da u Šumarskom listu donesu svoje
zaključke i prijedloge kako bi se taj važni i teški problem našeg šumskog
gospodarstva svestrano osvijetlio i raspravio. Tek na taj način moći ćemo
stvoriti ispravne i konačne zaiključke i udariti trajne smjernice budućem
uzgajanju i uspješnoj zaštiti naših posavskih i donjopodravsikih lužnjakovih
šuma.


Ing. PAVLE FUKAREK, Sarajevo


BILJNO-GEOGRAFSKA KARTA ŠUMSKOG DRVEĆA U BOSNI.
HERCEGOVINI I DALMACIJI OD Dra L. AD AMO VICA


(Prethodni izvještaj)


Godine 1941., povodom pedesetogodišnjice »Županjačkog elaborata«, pisao sam
u Šumarskom Listu (Str. 479) o sadržini i značaju ovog jedinstvenog rada o Kršu
Zapadne Bosne. Tom prilikom naglasio sam, da je cijeli elaborat netragom isčezao, te
da sam se u referatu morao služiti materijalom iz druge ruke — iz djela i članaka
koji su negdje nešta usputno spominjali i o »Zupanjačkom elaboratu«. Na osnovu ovog
pisanja pokrenula se potraga za iznalaženje materijala i dokumenata koji su pripadali
tome elaboratu. Kratko vrijeme iza toga, u arhivi tadašnje Direkcije šuma u Mostaru,
između gomile praši jivih akata, pronašao je ing. Igo O r a š čitav osnovni komplet
elaborata u kojem su manjkale samo neke stranice i pregledne karte. Sada je 2upanjački
elaborat sređen, dopunjen i pohranjen u iMinistarstvu šumarstva NRBiH, gdje
čeka na detaljniju obradu u Šumarskom naučnom institutu. Prevod elaborata sa njemačkog
na naš jezik već je izvršen (u prvoj redakciji), te postoji mogućnost, da se
uskoro i objavi ovo značajno djelo o našem Kršu i tako učini pristupačno i najširem
krugu naših šumarskih stručnjaka.


Ovo nekoliko redaka uvoda mislim da nije na odmet, jer se i u ovom izvještaju
radi o pokretanju jedne akcije za pronalaženje zagubljenog naučnog materijala sa
područja Bosne i Hercegovine.


*


Malom je broju šumara i botaničara poznato nešto više o postojanju
jedne pregledne biljno-geografske karte šumskog drveća u Bosni, Hercegovini
i Dalmaciji. Isto tako nije poznato našim šumarskim stručnjacima,
da je ovakvu kartu izradio jedan od naših najboljih poznavalaca vegetacije
Balkanskog poluostrva, botaničar-profesor dr. Lujo Adatmović.


Jedini podatak, koji bi mogao dovesti do zaključaka, da je takva karta
negdje nekad postojala objavljen je u Šumarskom Listu 1908. godine (strana
363) i to kao bilješka slijedećeg sadržaja:


171




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 30     <-- 30 -->        PDF

»Preglednu kartu šuma D a 1 ma c i j e, izrađuje, kako »Nar.
list« javlja, dubrovčanin dr. Lujc Adamović, docent na bečkom sveučilištu,
koji je nedavno u to ime proputovao cijelom pokrajin

Kao što ćemo vidjeti iz nastavka ovog izvještaja pregledna karta raširenja
šumskog drveća u spomenutim zemljama postojala je nekada u potpunosti.
Danas su od nje sačuvani nažalost samo pojedini sastavni dijelovi,
tako da je ona nepotpuna i nema onu praktičnu vrijednost koju bi mogla
imati, da je sačuvana u cjelini.


Nije potrebno isticati da biljno-geografske karte šumskog drveća imadu
danas za našu nauku i praksu veliko značenje. Karte vegetacije pojedinih
krajeva redovno su rezultat dugotrajnih, sistematskih istraživanja, i to ne
samo jednog, nego čitavog niza naučnih radnika. Prema tome i ova karta
raširen ja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji nije samo
rezultat neposrednog istraživačkog rada botaničara AdamovAća, nego i
jednog čitavog niza drugih stručnjaka, koji su prije toga proučavali prilike
flore i vegetacije Balkanskih zemalja. Ovakve nam karte vegetacije mogu
na prvom mjestu poslužiti ´kao osnovica za upoznavanje prirodnih odnosa
pojedinih krajeva, pa prema tome koristiti kao važno pomoćno sredstvo za
planiranje šuimsko-uzgojnih, meliorativnih i drugih privrednih mjera. U
slučaju ako ovakve karte potječu iz izvjesne starije prošlosti, uspoređujući
sa sadašnjim stanjem sastava i prostiranja zadruga šumskog drveća, jasno
i bjelodano možemo ustanoviti, koliko su naše šume danas izmijenile svoj
izgled, drugim riječima, u kolikoj su mjeri uništene i potisnute drugim
kulturama ili goletima kroz zadnje decenije. I ovaj podatak poslužio bi
odlično za analizu stanja i razvitka našeg šumarstva u planskoj privredi.


Karta raširen ja šumskog drveća dr. Luje Adamovića, s obzirom da je
izrađena u vremenu prije nekih 40 godina dala bi nam u tom pogledu
dragocjeni materijal.


*


Do nalaza fragmenata ove biljno-geografske karte došlo je sasvim
slučajno. Medu kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma
u Mostaru nalazile su se prije rata četiri sekcije generalštabnih karata
bečkog vojno´gecgrafskog instituta u mjerilu 1:200.000 obojene i iscrtane
nekim naročitim oznakama. Bolje pregledavajući mcglo se je utvrditi, da
su na tim sekcijama, sitnim konvencionalnim znakovima označene pojedine
vrste šumskog drveća u šumskim sastojinama.


Poslije Oslobođenja pronađene su još dvije iste takve sekcije medu
kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma u Sarajevu, a
nešto kasnije još jedna, tako da je ukupan broj pronađenih sekcija bio 7.
Ove sekcije su bile obrađene rukom. Na njima su bile najprije obojene
svjetlo zelenom bojom površine visokih šuma, a žuto-zelenoni površine
niskih šuma i šikara. Kod niskih šuma označene su i vrste drveća, a kod
šikara samo su bojom obojene površine. Na obojene površine visokih i
niskih šuma, a i famo gdje se pojavljuju pojedine vrste šumskog drveća
izvan kompaktnih šumskih sastojina, ucrtane su crnim, crvenim, plavim i
zelenim tušem oznake pojedinih vrsta drveća. Znakovi crnim i crvenim, a
donekle i plavim tušem jasno se mogu razabrati. Međutim znakovi zelenim
tušem, a to se u glavnom odnosi na vrste kraške šume (hrastovi i crni


172




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 31     <-- 31 -->        PDF

jasen) teško se razalbiru, jer se zelena boja tuša gotovo potpuno slijeva
sa bojom podloge. Ovaj nedostatak važi samo kod opće preglednosti karte,
jer se detaljnim promatranjem (eventualno uz pomoć lupe) mogu i ovi
znakovi dobro pročitati.


Uz sekcije pronađene u Sarajevu nađen .. i naslov karte sa legendom
u kojoj je bio i upisan ključ za raspoznavanje vrsta drveća.
Tekst naslova karte glasi u originalu:


Förstkatte


von


B O SN I E N, H K R Z E G O W I N A UND D A L M A T I E N


nach offizielen Daten des Forstdepartements für Bosnien-Herzegowina und Privatangaben
des Herrn Hofrats Karl Petraschek sowie nach eigenen Studien und Aufnahmen
zusamengestcllt


von


Pro f. Dr. L u j o Adamović


Masstab 1 : 200.000


Legende


Adamović je imao svoj poseban, prilično dobro razrađen sistem kon


vencionalnih oiznaka za šumsko drveće i grmlje (vidi sliku br. 1).


Ovaj nalaz sekcija, a naročito brojevi na njima, jasno su navodili


na to, da su one samo sastavni dijelovi jedne veće cjeline. Tim više, što


su se baš u Mostaru našle sekcije Mostar, Kotor i Skadar, a u Sarajevu


sekcije Sarajevo i Plevlje, moglo se je zaključiti da je nekada postojala


kompletna karta sastavljena od 16 sekcija i da su pojedine sekcije izva


đene iz kompleta i razaslate na razna mjesta. Karta je bila po svoj prilici


prvo u vlasništvu šumarskog »departmana« Zemaljske vlade BiH, a kasnije


je dospjela u Direkciju šuma u Sarajevo. Iza 1920. godine, prilikom formi


ranja novih direkcija u Tuzli, Banja Luci, Mostaru, a kasnije za vrijeme


okupacije stvaranjem ravnateljstva u Travniku, odgovarajuće seikcije


(zajedno sa ostalom pripadajućom arhivom) poslate su u ove nove Direk


cije. Nalaz sekcija u Mostaru, a nedavno i jedne sekcije (osme po broju)


kod današnjeg gazdinstva u Travniku, jasno potvrđuje ovu pretpostavku.


Iz priložene skice (Vidi sliku broj 2), koja je izrađena na osnovu


sačuvanih sekcija vidi se tačno iz kojih se je sekcija morala sastojati


kompletna karta. Šrafirano su označene seikcije (odnosno iscrtaini njihovi


dijelovi prema granicama Bosne i Hercegovine i Dalmacije), koje su do


danas pronađene. Kao što se može jasno vidjeti iz same skice, osim sekcija


Travnik i Sarajevo, te donekle sekcije Mostar i Zadar, ostale sačuvane


sekcije obuhvaćaju samo periferne vrlo malene površine područja, na


kojem su označeni podatci o šumskoj vegetaciji. Sekcije Kostajnica, Banja


Luka, Brod, Mitrovica, Zvormik, Split, Vis, Dubrovnik, i ako ih imade


jednako toliko koliko i sačuvanih, sadrže veći dio (i to možda najzanimlji


viji dio) područja Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Sasvim je sigurno na


osnovu prednjeg da su sekcije Kostajnica, Banja Luka i Split dospjele


negdje među materijal nekadašnje Direkcije šuma u Banja Luci, a sekcije


Brod, Mitrovica i Zvornik u bivšu Direkciju šuma u Tuzli. Postoji pretpo


173




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 32     <-- 32 -->        PDF

stavka da sele sekcije i danas tamo nalaze — možda negdje zabačene ili
nepiimjećene i alko su drugovi, na koje sam se u tim mjestima obraćao
nastojali svim silama da te vrijedne sekcije pronađu. Jedino´ je pitanje
mjesta, gdje bi se morale tražiti sekcije Dubrovnik i Vis, nešto teže riješiti
Postoji jedina vjerovatnost, da se te sekcije nalaze u samom Dubrovniku
i to među kartama bivšeg ravnateljstva u Dubrovniku ili među materijalom,
koji je nakon oslobođenja prenesen u Hercegovinu.


Toliko o historijatu iznalaženja pojedinih sekcija kompleta vegetacijske
karte šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Mislim da
nije potrebno ponovno naglašavati koliku bi vrijednost imale zagubljene
sekcije, kada bi se one pronašle, i kada bi se s njima mogla cijela karta
kompletirati.


Potrebno je kazati i nekoliko riječi o samom autoru u vezi sa izradom
ove karte.


[. Q bukva A smrča -Q- vrste koprivića


bijeli jasen 1 (crveno) Pančićeva Y rogač


.. ´omorika
^(zeleno) crni jasen^(plavo) halepski Y vrste Pirus-a


. makljen


bor
...´1 ^(crveno) muni ka . vrste Prunus-a


. (crveno) javorac $k-f» crni bor Y vrste topola


A vrste joha {.(plavo) lovor
-f*(plavq) pinjol ^ vrste vrba


X vrste breza . crnograb
^ bijeli bor \ vrste brijestova


. obični Srab


faMftSEfi


-. tisa


a (zeleno) kukrika f česmika


^(crveno) kesten f (plavo) ppnap c&> vrste sorbusa


J*,divoljeska t(zeleno)makedon-4> vrste lipa



ski hrast


SI. 1. Znakovi za pojedine vrste drveća u karti prof. L. Adamovića.


Profesor dr. Lujo Adamović nije sasvim nepoznat našoj šumarskoj
javnosti. Poznata su njegova kapitalna djela o vegetaciji Balkanskog poluostrva
kao i drugi radovi o flori i vegetaciji Dalmacije, Makedonije, Bugarske
i ostalih naših krajeva.* Pojedina od ovih djela poslužila su a i danas
još uvijek služe mnogim našim stručnjacima kao osnovni materijal za upoznavanje
odnosa vegetacije naših krajeva.


* Dr. L. Adamović — Vegetationsverhältnisse der Balkanländer — Leipzig 1909.
Str. 1—567. Dr. L. Adamović: Die Pflanzenwelt Dalmatiens — Leipzig 1911. Str.
1—137. Dr. L. Adamović: Die Pflanzenwelt der Adrialänder — Jena 1929 i t. d.
174


I




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Dr. L. Adaniović se smatra uz Günthera Bečka, ......, Pančića,
Malya, Jurišića, Košanina i plejade drugih istraživača jednim od najboljih
poznavaoca flore i vegetacije Balkanskog poluostrva. Adamović je bio
jedan od najneumomijih istraživača flore i vegetacije Balkanskih zemalja.
Najviše ga je zanimala njegova uža domovina Dalmacija te je detaljno
istražio i proučio primorske predjele, Krš i mediteransku vegetaciju. Službujući
kao gimnazijski profesor u Zaječaru, Pirotu, Gornjem Milanovcu
i Vranju, a kasnije u Beogradu, upoznao se dobro i sa vegetacijom gotovo
cijele Srbije, Makedonije, Bugarske i susjednih zemalja. Adamović je vrlo
rano počeo proučavati i upoznavati na terenu vegetaciju Bosne i Hercegovine.
Tako iz jednog članka u prvom godištu »Glasnika Zemaljskog
Muzeja u Sarajevu«* vidimo da je još godine 1888 ili ranije prošao od
Foče Drinom, kroz dolinu Sut ješke (Suha, Tjentište), popeo se na Maglić,
Volunjak i na Ploče u planini Zelengori, pa zatim preko Bosanske Zagore
(Kalinovika), kroz dolinu gornje Neretve, preko Uloga, Morina i planine
Crvnja spustio se u Nevesinjsko polje. Kao docent i profesor Bečkog sveučilišta
dolazio je nekoliko puta na višednevne naučne ekskurzije u pojedine
naše krajeve. Može se sa sigurnošću kazati, da je on našu zemlju
proputovao uzduž i poprijeko. Iz izvještaja o svim tim ekskurzijama može
se zaključiti i to, da je obišao i jedno prilično veliko područje Bosne, a
naročito Hercegovine. Godine 1902. proputovao je i botanički istražio okolinu
Bosanskog Broda, Zenice, Sarajeva, Konjica, Mostara, Gabele, Popovog
Polja i Dubrovnika. Tom prilikom zadržao se dulje vrijeme na obroncima
planine Prenja i Veleži u Hercegovini. Godine 1905, putujući Crnom
Gorom i Dalmacijom obišao je obronke planina Lovćena, Bijele Gore,
Jastrebice (Orjena) kao i okolinu Trebinja i Bileća. Tom prilikom proučavao
je odnose vegetacije Štirovnika, Svitavca i Štedra u masivu Orjena.
Godine 1907. ponovno dolazi u Dalmaciju i prolazi jednim dijelom Hercegovine
i to okolicom Trebinja (Gljiva i Leotar). Godine 1908. (kada je u
Šumarskom listu objavljena naprijed spomenuta bilješka o karti šuma
Dalmacije) ponovno se nalazi na putovanju kroz Balkanske krajeve i tom
prilikom obilazi i »neka na Drini i Uvcu ležeća granična brda sa Srbijom
radi ponovnog pregleda lokaliteta Omorike.«


Iz ovog površnog pregleda vidi se, da je Adamović bio sigurno jedan
od onih, koji su našu vegetaciju mogli najbolje upoznati. Ne samo lično
njegovo poznavanje velikog dijela Bosne i Hercegovine i gotovo cijele
Dalmacije nego i saradnja šumarskih stručnjaka oko izrade karte šumske
vegetacije, daje ovoj još jednu za nas naročitu vrijednost. Kao što se
može vidjeti iz legende uz kartu, Adamović je imao prilike, da se kod
izrade karte služi ne samo podatcima šumarskog otsjeka u Sarajevu (»departmana
Zemaljske vlade za B, i H.), nego je uz to imao i za saradnika,
u tadašnje vrijeme jednog od najboljeg poznavaoca šumarskih prilika u
Bosni i Hercegovini, u osobi Karla Petrascheka, Prema tome izlazi, da bi
podatci u ovoj karti morali biti ono najbolje i najtačnije, što se u to vrijeme
moglo dati.


Adamović je i od ranije imao velikog iskustva u izradi vegetacijskih


*L. Adamović: Nakladno k »Flori južne Bosne i Hercgovine« — Glasnik Zemaljskog
Muzeja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1889. I. Str. 44.


175




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 34     <-- 34 -->        PDF

karata. Sva njegova veća djela popraćena su odličnim kartografskim materijalom
i to naročito radovi o vegetaciji Srbije, Makedonije i Bugarske.
Poznato je i to da je Adamović ranije izradio po narudžbi tadanjeg Ministarstva
poljoprivrede Kneževine Srbije — kartu raširen ja šumskog drveća
u Srbiji, koja je bila 1900 godine izložena na svjetskoj izložbi u Parku.*


Prema tome svemu što je naprijed izloženo nema sumnje da je Adamovićeva
karta raširen ja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji
neobično dragocjen i važan naučni dokumenat, bez obzira na to što sama
po sebi kao unikat pretstavlja i posebnu vrijednost.


*


Iz materijala koji se nalazi u sačuvanim sekcijama (izuzevši sekciju
Travnik, koja se još za sada nalazi u gazdinstvu Travnik) može se kazati
nekoliko letimičnih primjedbi uz samu kartu.


Prema legendi i konvencionalnim oznakama u karti može se zaključiti
da je Adamović izvjesne vrste drveća naročito smatrao važnim i isticao
njihovo raširen je posebnim znakovima. To su na prvom mjestu endemni
elementi: munika, Pančićeva omorika i makedonski hrast. Isto tako posebnim
znakovima prikazano je raširenje elemenata kraške šume i to crnog
jasena, crnog graba, maljavog javora (javorca — Acer obtusatum) makljena,
kukrike (Carpinus orientalis) i medvjede lijeske (Corylus Colurna). Isto
tako i vrste primorskog zimzelenog drveća: česmika, rogač i lovor pa i
primorski borovi imaju posebne znakove. Na osnovu ovih podataka mogla
bi se vrlo dobro izraditi jedna posebna karta prostiranja zadruga šumskog
drveća kraških i mediteranskih predjela, prema principima modene biljne
sociologije.


Jedan od osnovnih nedostataka karte je taj, što je za sve vrste listopadnih
hrastova (osim makedonskog) uzeta jedna te ista oznaka. Na
osnovu toga bilo bi znatno otežano razgraničavanje područja hrasta medunca,
koji je glavni pretstavnik kraške šume, od područja hrasta kitnjafka
ili cera, a naročito lužnjaka u Posavini, koji su opet pretstavnici posebnih
zadruga šumskog drveća.


Poznato je da pojedine vrste hrastova dolaze često u veoma različitim
ekološkim prilikama, pa ih je nepravilno prikaizivati jednakim znakovima.
Isto tako za južnu Hercegovinu značajno je i to, da u nekim hrastovima
šumicama (Dubrave, Dcmanovići i t. d.) dolazi uz medunac i sladim (Quercus
conferta ili Q. hungarica), što se međutim iz ove Adamovićeve karte
ne može razabrati.


Nadalje karta ne obuhvaća raširenje klekovine (krivulja — Pinus
montana) na bosansiko-hercegovačkim i graničnim planinama i ako je ovaj
podatak veoma važan upravo zbog toga, što klekovina označuje jednu, —
naročitim ekološkim uslovima prilagođenu zadrugu šumskog raslinstva,
vrlo značajnu za najviše planinske predjele i za gornju granicu naših
šuma. Vrlo je značajno, da na nekim bosanskim i hercegovačkim planinama
klekovina dolazi na velikim površinama, dok na drugim potpuno izostaje,


Vrijedno bi bilo istražiti da li i ova karta još postoji negdje sačuvana. Nju b´.
trebalo tražiti u starim arhivama Ministarstva šumarstva ili u kojem od botaničkih
instituta u Beogradu, na univerzitetu ili u šumarskom muzeju.
176




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 35     <-- 35 -->        PDF

što se treba bez svake sumnje dovesti u vezu i sa djelovanjem čovjeka
odnosno sa prodiranjem stočarstva u šumsku zonu. Sudeći po tome raširen
je klekovine bio bi vrlo važan indikator za prosuđivanje stadija degrädocije
na našim planinama.


SI. 2. Pregled sačuvaniih i izgubljenih sekcija Aduimov.ćeve karte raš´trenja šumskog
drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.


Uspoređujući Adamovićeve karte raširenja šumskog drveća, grmljabiljaka koje su objavljene kao prilozi u njegovoj knjizi o vegetaciji Balkanskog
poluostrva (biljno-geografske karte Stare Planine i Kapaonika)
može se ustanoviti, da je u ovim kartama raširen je pojedinih vrsta drveća
prikazano ne samo znakovima kao takovim, nego i u brojčanom odnosu


177




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 36     <-- 36 -->        PDF

tako, da se može u njima gotovo tačno utvrditi granice prostiranja glavnih
zadruga šumskog drveća, pa i njihova unutrašnja struktura. Tako se na
primjer u tim kartama jasno može uočiti zona i đopiranje hrastovih i grabovih
šuma, a iznad ovih čistih bukovih, pa jelovo-bulkovih, te pretežno
čistih smrčevih sastojina. Kod naše karte (odnosno kod sačuvanih sekcija)
nije isti slučaj. Adamović je ovdje upotrebljavao oznake za glavnu vrstu
sastojine često u istom omjeru kao i za vrstu, koja je samo primješana
kao pojedinačno stablo ili u manjim grupama. Naročita sklonost botaničara
da ističe rijetke vrste i tamo gdje one nisu za cjelinu od velikog značaja,
daje na izvjesnim mjestima ovoj karti nešto netačan izgled.


Nedostatak karte je i u tome, što je ona rađena na generalštabnim
kartama u mjerilu 1 :200.000, pa se radi toga malog mjerila nisu mogli
izraziti svi potrebni detalji i postići ona tačnost kao kod karata u većem
mjerilu.


Osim toga u kartu su ucrtane i šumske kuće, lovačke i druge kolibe
i to prilično grubim i velikim crvenim pačetvorinama tako da karta uslijed
toga gubi ponešto na vanjskom izgledu.


Raširenje četinjara obrađeno je u karti dosta dobro i detaljno. S obzirom
na to da je crni bor dobio različiti znak od bijelog bora, u kompletnoj
karti bi se mogli naći vrlo vrijedni podatci o raširenju ovih dviju važnih
vrsta šumskog drveća na koje se danas polaže velika pažnja u vezi sa
smolarenjem.


Neki podatci o raširenju jele u konjičkom srezu međutim nisu potpuno
tačni, a isto tako i raširenje smrče na planini Prenju. Ovakve i slične
ispravke došle bi do izražaja prilikom detaljnjeg stručnog pregleda cijele
karte u Šumarskom institutu.


O raširenju munike na hercegovačkim i bosanskim planinama daje
nam Adamović u karti dosta proizvoljne podatke. Uz tačno obilježavanje
mjesta gdje munika doista i raste, na sekciji Sarajevo označen je u okolici
Konjica i velik broj mjesta na kojima nije bilo toga drveta niti za vrijeme
sastavljanja karte niti mnogo ranije. Tako je na pr. uz staništa munike na
Hranisavi, Pješevcu, Preslici i Bijelim Stijenama (Visočica planina) u karti
označeno u istom području još 9 predjela na kojim niti danas niti za vrijeme
izrade karte nije bilo niti je moglo biti nijednog njenog stabla. Izvan
svake je sumnje da munike nije bilo u neposrednoj okolini Konjica kod
sela Donje iBjele u području vinograda i kraških šikarica kukrike. Na
planini Prenju gdje munika dolazi pretežno u većim i manjim grupama,
a samo na nekoliko mjesta u prostranim čistim sastojinama izgledalo bi,
prema mnogobrojnim znakovima na karti, da je ima više nego sveg ostalog
šumskog drveća. Međutim, tu postoje i vrlo prostrane bukove sastojine
(Crno Polje) i mnogobrojne manje sastojine i šikare graba, hrasta i crnog
jasena na južnim nižim padinama, a one nisu u kartu uuešene. I ovdje
smanjuje tačnost karte izostavljanje oznake za mjesta na kojima je
raširena klekovina.


Nadalje, netačna je i oznaka raširenja pitomog kestena u bližojdaljnjoj okolini Konjica. Adamović bilježi pitomi kesten, ne samo u dolini
rijeke Trešanice (oko sela Šunji i Brđjani) nego i kod sela Gakića na
Neretvi, kođ sela Dolova iznad Boračkog Jezera i na obali Neretve suprotno


178




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 37     <-- 37 -->        PDF

od ušća rijeke Šistice, gdje kestena niti ima niti je vjerojatno da ga je
tamo i bilo.


Suprotno od toga, koliko se je do sada moglo utvrditi prema sačuvanim
sekcijama, oznaka raširenja oraha data je sasvim tačno. Ovo se
naročito odnosi na okolinu Konjica. U karti su tačno zabilježene sve veće
i manje sastojine oraha, koji ovdje raste divlji u velikom broju, što potvrđuje
mišljenje da je on jedna od autohtonih vrsta Balkanskog poluostrva.


I kod oznake javora karta ima izvjesne nedostatke. Dok su svi naši
važniji javori (osim makljena) i to kljen, mlječ, gorski i planinski javor
označeni jednim te istim znakom, što mnogo smanjuje vrijednost podataka,
jer se kljen i gorski, a naročito planinski javor (Acer Heldrechii) ne
mogu smatrati elementima jedne te iste zadruge šumskog drveća, dotlen
je maljavi javor (javorac — Acer obtusatum) označen posebnim znakom
i ucrtan u sastojinama i tamo gdje ga stvarno ima i tamo gdje ga nema i
gdje ne može dolaziti. Tako na primjer na Jahorini i Ravnoj Planini
javorac je zamijenio i gorski i planinski javor, koji baš tu na ovim planinama
daju šumskim sastojinama posebnu karakteristiku. Adamovićeva
konstatacija, da je javorac obilno raširen u svim bosansko-hercegovačkim
kraškim šumama i da je njegova amplituda visinsikog raširenja prilično
široka potpuno je tačno ali još uvijek ne dozvoljava stvaranje zaključka,
da je on toliko čest, da ga se može bilježiti na svakom povoljnom mjestu
u šumskim sastojinama.


Toliko je bilo potrebno da se kaže i o nedostatcima koji su uočeni u
sačuvanim sekcijama karte. To međutim ni iz daleka ne smanjuje vrijednost
karte i potrebu da se nastoji doći do ostalih sekcija koje nedostaju u
cijelom kompletu. Upravo zbog toga, što bi ova Adamovićeva karta raširenja
šumskog drveća imala tek da posluži, (naravno uz korišćenje i drugih
biljno-geografskih karata G. Bečka, I. Horvata i drugih), kao osnovni
materijal za izradu jedne detaljnije i tačnije karte raširenja i to ne samo
pojedinih vrsta nego i zadruga šumskog drveća u smislu moderne biljnesociologije,
to se njena vrijednost za našu praksu ne da ni približno
procijeniti.


Ovaj izvještaj imao je, uostalom, glavni cilj, da ponuka naše drugove
na nastojanje oko pronalaska sekcija koje još nedostaju za kompletiranje
čitave karte i ja sam uvjeren da ćemo u najskorije vrijeme moći zabilježiti
obavijest, da je Adamovićeva karta laširenja šumskog drveća u Bosni,
Hercegovini i Dalmaciji kompletirana.


»Gozdarstvo kot ena izmed najvažnejši panog gospodarstva
zlasti v petletnern planu zahteva da mu posvečamo
največjo skrb, da vodimo neke vrste politiko gozdarstva.«
(Tito).


179




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 38     <-- 38 -->        PDF

.... .. ........., .......


. .......... ........ ...... .. .....
. ...........


....... ......... ....... ......, ........ . .............., .....
.. ..... ......... ........ .. .. ..... .. ... .......... ........
......, .... je ....... ........ ..... ......... ........ ....... ... ..
........ ........ ....... .. ...... ........., .......... .......,
..... .. ...... ...... ... .. ...... ........ ....... ....... ......,
....... je ...... .... .... ........... ........, .... ...... .......
. ... .......


........ ....... ......, ... ... je ......., ....... .. . ..........
.... ........., .... ...... .. .. ........... ....... .. ......:
......., ........., ........ .......... . ......... ...... (....... 1.000
...... ....). To .. ....... ......, .. ..... ..... .... ... ............
........ ...... .. ...... .... .. ... .... ...... . ..... ........ ......
.. .... ...... ....... ....., ....... .... ....... no ........ .........
..... . (1) . ...... ........., .. ...... .... .. .......... .......,
..... ........ ........ ........ .. .......... 10.000 .............
........ .... ........ ........ .. .... .... . ........ .......... ...
je .. .. ...... ....... .. ........ ..... ........ ....... ..... ... ....
. (2), ........ .. .......... 10.000 ............. ......, .. .
. . . .. . . a . . . . . a .> ., ......:


........... .......... 2


.... ... ´.,.. 8,0
.... ... . . . . . . . 11,4
..... . . ... . ."´,.., 6,2
.... . . . . . 18,7
.... 14,5
......... ... 10,5
..... ...... . . . . . . 100,0
..... ...... , 69,5
..... ........ 22,7
..... . . . . . . . . 41,8
..... 46,1
.... ........ 15,1
...... 76,3
..... 24,2
.... ......... 31,3
.... ........... 27,7


.., .... ....... . .. ..... . ........, ... ........ ..... .......
...........


........ . ....... ........ .. 3 .......... .......: ..........
(Ka), ....... (.) . .......... ....... (Tn), ... . .. ...... .......
.......: ......... ........ ........ .. 10.000 ............. .......


(Su).


180




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 39     <-- 39 -->        PDF

........ .. .... ........ .... .. ...... ..... . ..... . ....
.. ...... ..... . ......., ... je ......... . .......... . .... ......
....... ........ ......... ........


A) ...... ...... ...... .. ..... (..) ............ je
........ ........ ........... ......


AKO je ......... ..... ...... Kn, .. ..... .. 100 .... .... .... ........
Kn ...... ... ............. ......... ..... je ......... ......
.... ...... tn (...... 1.000 ....), .... .. ... ...... .... ........ ..
10 Kn ....... .. .......... 10.000 ...... ........ je ..... ....


10*
tn = gr ......


10. Kn
AKO je ........ ........ ........ .. 10.000 ....... Sn m2, .......a
...... no 1 .2 .... Sn .... ...., .. .. :


10*. tn 103. to
gr l)


^"....^- Kn.sn" ;


........ .. ......... I) ...... ce na ......... ........ . .............
..... je ..., . ... .............. ........ .. ...... ....... ....
.. .... ........, ........ je ........ Kn ........ .. ............ ..........
Kr. ... ........ ......... ........ .... ......... ..... .......,
.... ce .... .......... »a ...... .. 100 ..... ........ ...... ......
.. ....., . ...... .. ........... ........., .... ..... ....


103 to


. .^


.) ...... ...... ...... (Tv) no 1 .2 ........ je ..............
...... .., .....».. ....... ....... . . ...... .. . .


Tv= i^P
.


........ ...... Tvn, .......... .. .. Tpn .. ......... I), .....:


. 105.to
Tvn= .)


-ETäTF *r


a ...... y ...... .. .......... .........


. 105´to TV.


Tvr IV>


= Kn.Sn.p F


.... ........ ........ . ....... ..... ...... ......... .......,
... ce .... ...... .. ........ ........... .. ...... .... ... (2)
je ......... ...... ...... ....... . ........ .........., ... ..........
......... ......... .. ....... ........ ce .... .. ce ......... ...
........ ........ ..... . ......... 36—40°/., a . ........... ........
50—70%, (. ...... .. ........ .........). ... . ......... III) . IV)


181




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 40     <-- 40 -->        PDF

....... ......... no ...-., ........ ... ....... ........... Su, . . tn,
........ .... ......... ........... ....... ........ ...... no 1 .2. To
.. .... ........ ........ ........:


.... je ........ ........ .. 10.000 ............. ...........
...... . ......... 8,0 .2 (..... ........), ......... ...... .... ......
6,3 .. a ....... 90,0°/.. ........ ...... . ...... .. ....... . ..........
.......... (no ...-.. ....:


........ ........


........ .........
........ ....... ....... ......
...... ......
Kn |Tvn fir. I Kr I Tvari gr Kr I TvT2 gr Kr J Tvrsgr


90 9,7 54 16,2 37 29,2 20 79,5
70 12,5 30 23,6 18 48,6 7 175,0
50 17,5 11 43,7 5 125,0 0


m


.. ..... ce ...... .... .. ........ ..... ....... ......... ......


....... ........... . ....... ......... ....... ... .. ........... 8—14
.... .. ........., . 3—7 .... .. ...... ......, ...... ......... Tvn
.. ......... ... ce ...... .... .. .... .......
Kn Tvn : Tviri : Tvrs : Tvr3
90 1 1,67 : 3,01 : 8,20
70 1 1,80 : 3,89 14,00
50 1 2,50 : 7,14 ...........


........ ........ .. 23,2 .. .... ...... ....... (2), ........ .........
....... ........ .. 90°/. .........., ... ........ ........ ..
70°/. ........... ... .... .... ..... ............ .. 50°/. .......... .
.. ....... .......


....^..... ......... .......... ....... je ..... ... ........
.......... ........ ...... ...... ........ . ......... .......... .......
.... ........... ......... .. ..... ..... ......, ..... ..............,
........ ........ ...... . ....... ........... ......... ce,
..... ........ ........, .. .......... ......... .... ........ ........
.......... (.) (3), .. . . ....... .... .......... .. ..... ........ ....
. .............. ............ Taj je .... .... ......... . ........
......... . .......... . ........ .......


........ IV) ......... ....... ... ...... .. .... ........ ..............,
.... ce .... . ........-.... .......... ....... . ...........
.........


....... III) . IV) ........... .. ce ......., .. ........ ...... no
........ ........ ...... .. ............


. Kr.p


182




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 41     <-- 41 -->        PDF

......... .. ......... ....... . .......... ......... Tvr. . ........
.. ........ ........ Tv = 23,2 ..., . ....... ..... ...., ............ k
...... 0,001856."


..... ..... -—..—........ ......... ........ ...... (Vu), .....


...... k .. .... ........ . ..:


tn


.


100 . Vu
..........


1. ...... ....: .......... ......... ....... ...... 1946. (. ........).
2. Vincent G.: Lesni semeniaTstvi! v pestlbend technäice — Praha — 1940.
3. ......... ..: ....... . ...... — 1946. — .......
./...!


Uprava Šumarske sekcije DIT Hrvatske raza slal
o je pretplatnicima šum. lista — bez posebnog
naručivanja


ŠUMARSKU BIBLIOGRAFIJU


Preko 8.000 naslova: radnji, rasprava, članaka,
saopćenja i bilježaka iz područja šumarstva i
srodnih privrednih grana naći ćete u ovoj knjizi,
koja obuhvata 265 stranica. Knjiga je potrebna
svakom šumaru, tehničaru i stručnjaku drvne industrije,
kao i svakoj stručnoj biblioteci. »Šumarska
bibliografija« poslužit će vam kao odlično pomagalo
kod rješavanja zadataka postavljenih 5-godišnjim
planom.


Mole se primatelji »Šumarske bibliografije« da
nam odmah dostave iznos od 100.— dinara
(sa poštarinom) za knjigu putem čekovne uplatnice
broj 4-956.034.


183