DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pisane, u svim za te šume izrađenim osnovama, već treba da budu što prije i što savjesnije po određenom planu zaista u djelo privedene. Uz to ne treba´napustiti ni sTedstva izravne borbe protiv štetnika, koja nam pružaju represivne mjere, nego ih treba racionalno primjeniti svagdje, gdje se možemo nadati i najmanjem uspjehu. Ističemo, da će uspjeh otklanjanja šteta od našeg šumskog gospodarstva koje mu nanosi kronično sušenje i propadanje vrijednih hrastovih sastojina ovisiti o što uspješnijem uzgoju biološki otpornih mješovitih sastojina, o racionalnoj organizaciji isvestrane uporne borbe protiv štetnika, te o brzini provedbe svih efikasnih preventivnih i represivnih mjera. Umoljavamo i pozivamo drugove sa terena da o predloženim šumskozaštitnim mjerama i sami razmisle, te da u Šumarskom listu donesu svoje zaključke i prijedloge kako bi se taj važni i teški problem našeg šumskog gospodarstva svestrano osvijetlio i raspravio. Tek na taj način moći ćemo stvoriti ispravne i konačne zaiključke i udariti trajne smjernice budućem uzgajanju i uspješnoj zaštiti naših posavskih i donjopodravsikih lužnjakovih šuma. Ing. PAVLE FUKAREK, Sarajevo BILJNO-GEOGRAFSKA KARTA ŠUMSKOG DRVEĆA U BOSNI. HERCEGOVINI I DALMACIJI OD Dra L. AD AMO VICA (Prethodni izvještaj) Godine 1941., povodom pedesetogodišnjice »Županjačkog elaborata«, pisao sam u Šumarskom Listu (Str. 479) o sadržini i značaju ovog jedinstvenog rada o Kršu Zapadne Bosne. Tom prilikom naglasio sam, da je cijeli elaborat netragom isčezao, te da sam se u referatu morao služiti materijalom iz druge ruke — iz djela i članaka koji su negdje nešta usputno spominjali i o »Zupanjačkom elaboratu«. Na osnovu ovog pisanja pokrenula se potraga za iznalaženje materijala i dokumenata koji su pripadali tome elaboratu. Kratko vrijeme iza toga, u arhivi tadašnje Direkcije šuma u Mostaru, između gomile praši jivih akata, pronašao je ing. Igo O r a š čitav osnovni komplet elaborata u kojem su manjkale samo neke stranice i pregledne karte. Sada je 2upanjački elaborat sređen, dopunjen i pohranjen u iMinistarstvu šumarstva NRBiH, gdje čeka na detaljniju obradu u Šumarskom naučnom institutu. Prevod elaborata sa njemačkog na naš jezik već je izvršen (u prvoj redakciji), te postoji mogućnost, da se uskoro i objavi ovo značajno djelo o našem Kršu i tako učini pristupačno i najširem krugu naših šumarskih stručnjaka. Ovo nekoliko redaka uvoda mislim da nije na odmet, jer se i u ovom izvještaju radi o pokretanju jedne akcije za pronalaženje zagubljenog naučnog materijala sa područja Bosne i Hercegovine. * Malom je broju šumara i botaničara poznato nešto više o postojanju jedne pregledne biljno-geografske karte šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Isto tako nije poznato našim šumarskim stručnjacima, da je ovakvu kartu izradio jedan od naših najboljih poznavalaca vegetacije Balkanskog poluostrva, botaničar-profesor dr. Lujo Adatmović. Jedini podatak, koji bi mogao dovesti do zaključaka, da je takva karta negdje nekad postojala objavljen je u Šumarskom Listu 1908. godine (strana 363) i to kao bilješka slijedećeg sadržaja: 171 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
»Preglednu kartu šuma D a 1 ma c i j e, izrađuje, kako »Nar. list« javlja, dubrovčanin dr. Lujc Adamović, docent na bečkom sveučilištu, koji je nedavno u to ime proputovao cijelom pokrajin Kao što ćemo vidjeti iz nastavka ovog izvještaja pregledna karta raširenja šumskog drveća u spomenutim zemljama postojala je nekada u potpunosti. Danas su od nje sačuvani nažalost samo pojedini sastavni dijelovi, tako da je ona nepotpuna i nema onu praktičnu vrijednost koju bi mogla imati, da je sačuvana u cjelini. Nije potrebno isticati da biljno-geografske karte šumskog drveća imadu danas za našu nauku i praksu veliko značenje. Karte vegetacije pojedinih krajeva redovno su rezultat dugotrajnih, sistematskih istraživanja, i to ne samo jednog, nego čitavog niza naučnih radnika. Prema tome i ova karta raširen ja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji nije samo rezultat neposrednog istraživačkog rada botaničara AdamovAća, nego i jednog čitavog niza drugih stručnjaka, koji su prije toga proučavali prilike flore i vegetacije Balkanskih zemalja. Ovakve nam karte vegetacije mogu na prvom mjestu poslužiti ´kao osnovica za upoznavanje prirodnih odnosa pojedinih krajeva, pa prema tome koristiti kao važno pomoćno sredstvo za planiranje šuimsko-uzgojnih, meliorativnih i drugih privrednih mjera. U slučaju ako ovakve karte potječu iz izvjesne starije prošlosti, uspoređujući sa sadašnjim stanjem sastava i prostiranja zadruga šumskog drveća, jasno i bjelodano možemo ustanoviti, koliko su naše šume danas izmijenile svoj izgled, drugim riječima, u kolikoj su mjeri uništene i potisnute drugim kulturama ili goletima kroz zadnje decenije. I ovaj podatak poslužio bi odlično za analizu stanja i razvitka našeg šumarstva u planskoj privredi. Karta raširen ja šumskog drveća dr. Luje Adamovića, s obzirom da je izrađena u vremenu prije nekih 40 godina dala bi nam u tom pogledu dragocjeni materijal. * Do nalaza fragmenata ove biljno-geografske karte došlo je sasvim slučajno. Medu kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma u Mostaru nalazile su se prije rata četiri sekcije generalštabnih karata bečkog vojno´gecgrafskog instituta u mjerilu 1:200.000 obojene i iscrtane nekim naročitim oznakama. Bolje pregledavajući mcglo se je utvrditi, da su na tim sekcijama, sitnim konvencionalnim znakovima označene pojedine vrste šumskog drveća u šumskim sastojinama. Poslije Oslobođenja pronađene su još dvije iste takve sekcije medu kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma u Sarajevu, a nešto kasnije još jedna, tako da je ukupan broj pronađenih sekcija bio 7. Ove sekcije su bile obrađene rukom. Na njima su bile najprije obojene svjetlo zelenom bojom površine visokih šuma, a žuto-zelenoni površine niskih šuma i šikara. Kod niskih šuma označene su i vrste drveća, a kod šikara samo su bojom obojene površine. Na obojene površine visokih i niskih šuma, a i famo gdje se pojavljuju pojedine vrste šumskog drveća izvan kompaktnih šumskih sastojina, ucrtane su crnim, crvenim, plavim i zelenim tušem oznake pojedinih vrsta drveća. Znakovi crnim i crvenim, a donekle i plavim tušem jasno se mogu razabrati. Međutim znakovi zelenim tušem, a to se u glavnom odnosi na vrste kraške šume (hrastovi i crni 172 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 31 <-- 31 --> PDF |
jasen) teško se razalbiru, jer se zelena boja tuša gotovo potpuno slijeva sa bojom podloge. Ovaj nedostatak važi samo kod opće preglednosti karte, jer se detaljnim promatranjem (eventualno uz pomoć lupe) mogu i ovi znakovi dobro pročitati. Uz sekcije pronađene u Sarajevu nađen .. i naslov karte sa legendom u kojoj je bio i upisan ključ za raspoznavanje vrsta drveća. Tekst naslova karte glasi u originalu: Förstkatte von B O SN I E N, H K R Z E G O W I N A UND D A L M A T I E N nach offizielen Daten des Forstdepartements für Bosnien-Herzegowina und Privatangaben des Herrn Hofrats Karl Petraschek sowie nach eigenen Studien und Aufnahmen zusamengestcllt von Pro f. Dr. L u j o Adamović Masstab 1 : 200.000 Legende Adamović je imao svoj poseban, prilično dobro razrađen sistem kon vencionalnih oiznaka za šumsko drveće i grmlje (vidi sliku br. 1). Ovaj nalaz sekcija, a naročito brojevi na njima, jasno su navodili na to, da su one samo sastavni dijelovi jedne veće cjeline. Tim više, što su se baš u Mostaru našle sekcije Mostar, Kotor i Skadar, a u Sarajevu sekcije Sarajevo i Plevlje, moglo se je zaključiti da je nekada postojala kompletna karta sastavljena od 16 sekcija i da su pojedine sekcije izva đene iz kompleta i razaslate na razna mjesta. Karta je bila po svoj prilici prvo u vlasništvu šumarskog »departmana« Zemaljske vlade BiH, a kasnije je dospjela u Direkciju šuma u Sarajevo. Iza 1920. godine, prilikom formi ranja novih direkcija u Tuzli, Banja Luci, Mostaru, a kasnije za vrijeme okupacije stvaranjem ravnateljstva u Travniku, odgovarajuće seikcije (zajedno sa ostalom pripadajućom arhivom) poslate su u ove nove Direk cije. Nalaz sekcija u Mostaru, a nedavno i jedne sekcije (osme po broju) kod današnjeg gazdinstva u Travniku, jasno potvrđuje ovu pretpostavku. Iz priložene skice (Vidi sliku broj 2), koja je izrađena na osnovu sačuvanih sekcija vidi se tačno iz kojih se je sekcija morala sastojati kompletna karta. Šrafirano su označene seikcije (odnosno iscrtaini njihovi dijelovi prema granicama Bosne i Hercegovine i Dalmacije), koje su do danas pronađene. Kao što se može jasno vidjeti iz same skice, osim sekcija Travnik i Sarajevo, te donekle sekcije Mostar i Zadar, ostale sačuvane sekcije obuhvaćaju samo periferne vrlo malene površine područja, na kojem su označeni podatci o šumskoj vegetaciji. Sekcije Kostajnica, Banja Luka, Brod, Mitrovica, Zvormik, Split, Vis, Dubrovnik, i ako ih imade jednako toliko koliko i sačuvanih, sadrže veći dio (i to možda najzanimlji viji dio) područja Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Sasvim je sigurno na osnovu prednjeg da su sekcije Kostajnica, Banja Luka i Split dospjele negdje među materijal nekadašnje Direkcije šuma u Banja Luci, a sekcije Brod, Mitrovica i Zvornik u bivšu Direkciju šuma u Tuzli. Postoji pretpo 173 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
stavka da sele sekcije i danas tamo nalaze — možda negdje zabačene ili nepiimjećene i alko su drugovi, na koje sam se u tim mjestima obraćao nastojali svim silama da te vrijedne sekcije pronađu. Jedino´ je pitanje mjesta, gdje bi se morale tražiti sekcije Dubrovnik i Vis, nešto teže riješiti Postoji jedina vjerovatnost, da se te sekcije nalaze u samom Dubrovniku i to među kartama bivšeg ravnateljstva u Dubrovniku ili među materijalom, koji je nakon oslobođenja prenesen u Hercegovinu. Toliko o historijatu iznalaženja pojedinih sekcija kompleta vegetacijske karte šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Mislim da nije potrebno ponovno naglašavati koliku bi vrijednost imale zagubljene sekcije, kada bi se one pronašle, i kada bi se s njima mogla cijela karta kompletirati. Potrebno je kazati i nekoliko riječi o samom autoru u vezi sa izradom ove karte. [. Q bukva A smrča -Q- vrste koprivića .. ´omorika ^(zeleno) crni jasen^(plavo) halepski Y vrste Pirus-a . makljen bor ...´1 ^(crveno) muni ka . vrste Prunus-a . (crveno) javorac $k-f» crni bor Y vrste topola A vrste joha {.(plavo) lovor -f*(plavq) pinjol ^ vrste vrba X vrste breza . crnograb ^ bijeli bor \ vrste brijestova . obični Srab faMftSEfi -. tisa a (zeleno) kukrika f česmika ^(crveno) kesten f (plavo) ppnap c&> vrste sorbusa J*,divoljeska t(zeleno)makedon-4> vrste lipa ski hrast SI. 1. Znakovi za pojedine vrste drveća u karti prof. L. Adamovića. Profesor dr. Lujo Adamović nije sasvim nepoznat našoj šumarskoj javnosti. Poznata su njegova kapitalna djela o vegetaciji Balkanskog poluostrva kao i drugi radovi o flori i vegetaciji Dalmacije, Makedonije, Bugarske i ostalih naših krajeva.* Pojedina od ovih djela poslužila su a i danas još uvijek služe mnogim našim stručnjacima kao osnovni materijal za upoznavanje odnosa vegetacije naših krajeva. * Dr. L. Adamović — Vegetationsverhältnisse der Balkanländer — Leipzig 1909. Str. 1—567. Dr. L. Adamović: Die Pflanzenwelt Dalmatiens — Leipzig 1911. Str. 1—137. Dr. L. Adamović: Die Pflanzenwelt der Adrialänder — Jena 1929 i t. d. 174 I |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Dr. L. Adaniović se smatra uz Günthera Bečka, ......, Pančića, Malya, Jurišića, Košanina i plejade drugih istraživača jednim od najboljih poznavaoca flore i vegetacije Balkanskog poluostrva. Adamović je bio jedan od najneumomijih istraživača flore i vegetacije Balkanskih zemalja. Najviše ga je zanimala njegova uža domovina Dalmacija te je detaljno istražio i proučio primorske predjele, Krš i mediteransku vegetaciju. Službujući kao gimnazijski profesor u Zaječaru, Pirotu, Gornjem Milanovcu i Vranju, a kasnije u Beogradu, upoznao se dobro i sa vegetacijom gotovo cijele Srbije, Makedonije, Bugarske i susjednih zemalja. Adamović je vrlo rano počeo proučavati i upoznavati na terenu vegetaciju Bosne i Hercegovine. Tako iz jednog članka u prvom godištu »Glasnika Zemaljskog Muzeja u Sarajevu«* vidimo da je još godine 1888 ili ranije prošao od Foče Drinom, kroz dolinu Sut ješke (Suha, Tjentište), popeo se na Maglić, Volunjak i na Ploče u planini Zelengori, pa zatim preko Bosanske Zagore (Kalinovika), kroz dolinu gornje Neretve, preko Uloga, Morina i planine Crvnja spustio se u Nevesinjsko polje. Kao docent i profesor Bečkog sveučilišta dolazio je nekoliko puta na višednevne naučne ekskurzije u pojedine naše krajeve. Može se sa sigurnošću kazati, da je on našu zemlju proputovao uzduž i poprijeko. Iz izvještaja o svim tim ekskurzijama može se zaključiti i to, da je obišao i jedno prilično veliko područje Bosne, a naročito Hercegovine. Godine 1902. proputovao je i botanički istražio okolinu Bosanskog Broda, Zenice, Sarajeva, Konjica, Mostara, Gabele, Popovog Polja i Dubrovnika. Tom prilikom zadržao se dulje vrijeme na obroncima planine Prenja i Veleži u Hercegovini. Godine 1905, putujući Crnom Gorom i Dalmacijom obišao je obronke planina Lovćena, Bijele Gore, Jastrebice (Orjena) kao i okolinu Trebinja i Bileća. Tom prilikom proučavao je odnose vegetacije Štirovnika, Svitavca i Štedra u masivu Orjena. Godine 1907. ponovno dolazi u Dalmaciju i prolazi jednim dijelom Hercegovine i to okolicom Trebinja (Gljiva i Leotar). Godine 1908. (kada je u Šumarskom listu objavljena naprijed spomenuta bilješka o karti šuma Dalmacije) ponovno se nalazi na putovanju kroz Balkanske krajeve i tom prilikom obilazi i »neka na Drini i Uvcu ležeća granična brda sa Srbijom radi ponovnog pregleda lokaliteta Omorike.« Iz ovog površnog pregleda vidi se, da je Adamović bio sigurno jedan od onih, koji su našu vegetaciju mogli najbolje upoznati. Ne samo lično njegovo poznavanje velikog dijela Bosne i Hercegovine i gotovo cijele Dalmacije nego i saradnja šumarskih stručnjaka oko izrade karte šumske vegetacije, daje ovoj još jednu za nas naročitu vrijednost. Kao što se može vidjeti iz legende uz kartu, Adamović je imao prilike, da se kod izrade karte služi ne samo podatcima šumarskog otsjeka u Sarajevu (»departmana Zemaljske vlade za B, i H.), nego je uz to imao i za saradnika, u tadašnje vrijeme jednog od najboljeg poznavaoca šumarskih prilika u Bosni i Hercegovini, u osobi Karla Petrascheka, Prema tome izlazi, da bi podatci u ovoj karti morali biti ono najbolje i najtačnije, što se u to vrijeme moglo dati. Adamović je i od ranije imao velikog iskustva u izradi vegetacijskih *L. Adamović: Nakladno k »Flori južne Bosne i Hercgovine« — Glasnik Zemaljskog Muzeja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1889. I. Str. 44. 175 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 34 <-- 34 --> PDF |
karata. Sva njegova veća djela popraćena su odličnim kartografskim materijalom i to naročito radovi o vegetaciji Srbije, Makedonije i Bugarske. Poznato je i to da je Adamović ranije izradio po narudžbi tadanjeg Ministarstva poljoprivrede Kneževine Srbije — kartu raširen ja šumskog drveća u Srbiji, koja je bila 1900 godine izložena na svjetskoj izložbi u Parku.* Prema tome svemu što je naprijed izloženo nema sumnje da je Adamovićeva karta raširen ja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji neobično dragocjen i važan naučni dokumenat, bez obzira na to što sama po sebi kao unikat pretstavlja i posebnu vrijednost. * Iz materijala koji se nalazi u sačuvanim sekcijama (izuzevši sekciju Travnik, koja se još za sada nalazi u gazdinstvu Travnik) može se kazati nekoliko letimičnih primjedbi uz samu kartu. Prema legendi i konvencionalnim oznakama u karti može se zaključiti da je Adamović izvjesne vrste drveća naročito smatrao važnim i isticao njihovo raširen je posebnim znakovima. To su na prvom mjestu endemni elementi: munika, Pančićeva omorika i makedonski hrast. Isto tako posebnim znakovima prikazano je raširenje elemenata kraške šume i to crnog jasena, crnog graba, maljavog javora (javorca — Acer obtusatum) makljena, kukrike (Carpinus orientalis) i medvjede lijeske (Corylus Colurna). Isto tako i vrste primorskog zimzelenog drveća: česmika, rogač i lovor pa i primorski borovi imaju posebne znakove. Na osnovu ovih podataka mogla bi se vrlo dobro izraditi jedna posebna karta prostiranja zadruga šumskog drveća kraških i mediteranskih predjela, prema principima modene biljne sociologije. Jedan od osnovnih nedostataka karte je taj, što je za sve vrste listopadnih hrastova (osim makedonskog) uzeta jedna te ista oznaka. Na osnovu toga bilo bi znatno otežano razgraničavanje područja hrasta medunca, koji je glavni pretstavnik kraške šume, od područja hrasta kitnjafka ili cera, a naročito lužnjaka u Posavini, koji su opet pretstavnici posebnih zadruga šumskog drveća. Poznato je da pojedine vrste hrastova dolaze često u veoma različitim ekološkim prilikama, pa ih je nepravilno prikaizivati jednakim znakovima. Isto tako za južnu Hercegovinu značajno je i to, da u nekim hrastovima šumicama (Dubrave, Dcmanovići i t. d.) dolazi uz medunac i sladim (Quercus conferta ili Q. hungarica), što se međutim iz ove Adamovićeve karte ne može razabrati. Nadalje karta ne obuhvaća raširenje klekovine (krivulja — Pinus montana) na bosansiko-hercegovačkim i graničnim planinama i ako je ovaj podatak veoma važan upravo zbog toga, što klekovina označuje jednu, — naročitim ekološkim uslovima prilagođenu zadrugu šumskog raslinstva, vrlo značajnu za najviše planinske predjele i za gornju granicu naših šuma. Vrlo je značajno, da na nekim bosanskim i hercegovačkim planinama klekovina dolazi na velikim površinama, dok na drugim potpuno izostaje, Vrijedno bi bilo istražiti da li i ova karta još postoji negdje sačuvana. Nju b´. trebalo tražiti u starim arhivama Ministarstva šumarstva ili u kojem od botaničkih instituta u Beogradu, na univerzitetu ili u šumarskom muzeju. 176 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 35 <-- 35 --> PDF |
što se treba bez svake sumnje dovesti u vezu i sa djelovanjem čovjeka odnosno sa prodiranjem stočarstva u šumsku zonu. Sudeći po tome raširen je klekovine bio bi vrlo važan indikator za prosuđivanje stadija degrädocije na našim planinama. SI. 2. Pregled sačuvaniih i izgubljenih sekcija Aduimov.ćeve karte raš´trenja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Uspoređujući Adamovićeve karte raširenja šumskog drveća, grmljabiljaka koje su objavljene kao prilozi u njegovoj knjizi o vegetaciji Balkanskog poluostrva (biljno-geografske karte Stare Planine i Kapaonika) može se ustanoviti, da je u ovim kartama raširen je pojedinih vrsta drveća prikazano ne samo znakovima kao takovim, nego i u brojčanom odnosu 177 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 36 <-- 36 --> PDF |
tako, da se može u njima gotovo tačno utvrditi granice prostiranja glavnih zadruga šumskog drveća, pa i njihova unutrašnja struktura. Tako se na primjer u tim kartama jasno može uočiti zona i đopiranje hrastovih i grabovih šuma, a iznad ovih čistih bukovih, pa jelovo-bulkovih, te pretežno čistih smrčevih sastojina. Kod naše karte (odnosno kod sačuvanih sekcija) nije isti slučaj. Adamović je ovdje upotrebljavao oznake za glavnu vrstu sastojine često u istom omjeru kao i za vrstu, koja je samo primješana kao pojedinačno stablo ili u manjim grupama. Naročita sklonost botaničara da ističe rijetke vrste i tamo gdje one nisu za cjelinu od velikog značaja, daje na izvjesnim mjestima ovoj karti nešto netačan izgled. Nedostatak karte je i u tome, što je ona rađena na generalštabnim kartama u mjerilu 1 :200.000, pa se radi toga malog mjerila nisu mogli izraziti svi potrebni detalji i postići ona tačnost kao kod karata u većem mjerilu. Osim toga u kartu su ucrtane i šumske kuće, lovačke i druge kolibe i to prilično grubim i velikim crvenim pačetvorinama tako da karta uslijed toga gubi ponešto na vanjskom izgledu. Raširenje četinjara obrađeno je u karti dosta dobro i detaljno. S obzirom na to da je crni bor dobio različiti znak od bijelog bora, u kompletnoj karti bi se mogli naći vrlo vrijedni podatci o raširenju ovih dviju važnih vrsta šumskog drveća na koje se danas polaže velika pažnja u vezi sa smolarenjem. Neki podatci o raširenju jele u konjičkom srezu međutim nisu potpuno tačni, a isto tako i raširenje smrče na planini Prenju. Ovakve i slične ispravke došle bi do izražaja prilikom detaljnjeg stručnog pregleda cijele karte u Šumarskom institutu. O raširenju munike na hercegovačkim i bosanskim planinama daje nam Adamović u karti dosta proizvoljne podatke. Uz tačno obilježavanje mjesta gdje munika doista i raste, na sekciji Sarajevo označen je u okolici Konjica i velik broj mjesta na kojima nije bilo toga drveta niti za vrijeme sastavljanja karte niti mnogo ranije. Tako je na pr. uz staništa munike na Hranisavi, Pješevcu, Preslici i Bijelim Stijenama (Visočica planina) u karti označeno u istom području još 9 predjela na kojim niti danas niti za vrijeme izrade karte nije bilo niti je moglo biti nijednog njenog stabla. Izvan svake je sumnje da munike nije bilo u neposrednoj okolini Konjica kod sela Donje iBjele u području vinograda i kraških šikarica kukrike. Na planini Prenju gdje munika dolazi pretežno u većim i manjim grupama, a samo na nekoliko mjesta u prostranim čistim sastojinama izgledalo bi, prema mnogobrojnim znakovima na karti, da je ima više nego sveg ostalog šumskog drveća. Međutim, tu postoje i vrlo prostrane bukove sastojine (Crno Polje) i mnogobrojne manje sastojine i šikare graba, hrasta i crnog jasena na južnim nižim padinama, a one nisu u kartu uuešene. I ovdje smanjuje tačnost karte izostavljanje oznake za mjesta na kojima je raširena klekovina. Nadalje, netačna je i oznaka raširenja pitomog kestena u bližojdaljnjoj okolini Konjica. Adamović bilježi pitomi kesten, ne samo u dolini rijeke Trešanice (oko sela Šunji i Brđjani) nego i kod sela Gakića na Neretvi, kođ sela Dolova iznad Boračkog Jezera i na obali Neretve suprotno 178 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
od ušća rijeke Šistice, gdje kestena niti ima niti je vjerojatno da ga je tamo i bilo. Suprotno od toga, koliko se je do sada moglo utvrditi prema sačuvanim sekcijama, oznaka raširenja oraha data je sasvim tačno. Ovo se naročito odnosi na okolinu Konjica. U karti su tačno zabilježene sve veće i manje sastojine oraha, koji ovdje raste divlji u velikom broju, što potvrđuje mišljenje da je on jedna od autohtonih vrsta Balkanskog poluostrva. I kod oznake javora karta ima izvjesne nedostatke. Dok su svi naši važniji javori (osim makljena) i to kljen, mlječ, gorski i planinski javor označeni jednim te istim znakom, što mnogo smanjuje vrijednost podataka, jer se kljen i gorski, a naročito planinski javor (Acer Heldrechii) ne mogu smatrati elementima jedne te iste zadruge šumskog drveća, dotlen je maljavi javor (javorac — Acer obtusatum) označen posebnim znakom i ucrtan u sastojinama i tamo gdje ga stvarno ima i tamo gdje ga nema i gdje ne može dolaziti. Tako na primjer na Jahorini i Ravnoj Planini javorac je zamijenio i gorski i planinski javor, koji baš tu na ovim planinama daju šumskim sastojinama posebnu karakteristiku. Adamovićeva konstatacija, da je javorac obilno raširen u svim bosansko-hercegovačkim kraškim šumama i da je njegova amplituda visinsikog raširenja prilično široka potpuno je tačno ali još uvijek ne dozvoljava stvaranje zaključka, da je on toliko čest, da ga se može bilježiti na svakom povoljnom mjestu u šumskim sastojinama. Toliko je bilo potrebno da se kaže i o nedostatcima koji su uočeni u sačuvanim sekcijama karte. To međutim ni iz daleka ne smanjuje vrijednost karte i potrebu da se nastoji doći do ostalih sekcija koje nedostaju u cijelom kompletu. Upravo zbog toga, što bi ova Adamovićeva karta raširenja šumskog drveća imala tek da posluži, (naravno uz korišćenje i drugih biljno-geografskih karata G. Bečka, I. Horvata i drugih), kao osnovni materijal za izradu jedne detaljnije i tačnije karte raširenja i to ne samo pojedinih vrsta nego i zadruga šumskog drveća u smislu moderne biljnesociologije, to se njena vrijednost za našu praksu ne da ni približno procijeniti. Ovaj izvještaj imao je, uostalom, glavni cilj, da ponuka naše drugove na nastojanje oko pronalaska sekcija koje još nedostaju za kompletiranje čitave karte i ja sam uvjeren da ćemo u najskorije vrijeme moći zabilježiti obavijest, da je Adamovićeva karta laširenja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji kompletirana. »Gozdarstvo kot ena izmed najvažnejši panog gospodarstva zlasti v petletnern planu zahteva da mu posvečamo največjo skrb, da vodimo neke vrste politiko gozdarstva.« (Tito). 179 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 38 <-- 38 --> PDF |
.... .. ........., ....... . .......... ........ ...... .. ..... . ........... ....... ......... ....... ......, ........ . .............., ..... .. ..... ......... ........ .. .. ..... .. ... .......... ........ ......, .... je ....... ........ ..... ......... ........ ....... ... .. ........ ........ ....... .. ...... ........., .......... ......., ..... .. ...... ...... ... .. ...... ........ ....... ....... ......, ....... je ...... .... .... ........... ........, .... ...... ....... . ... ....... ........ ....... ......, ... ... je ......., ....... .. . .......... .... ........., .... ...... .. .. ........... ....... .. ......: ......., ........., ........ .......... . ......... ...... (....... 1.000 ...... ....). To .. ....... ......, .. ..... ..... .... ... ............ ........ ...... .. ...... .... .. ... .... ...... . ..... ........ ...... .. .... ...... ....... ....., ....... .... ....... no ........ ......... ..... . (1) . ...... ........., .. ...... .... .. .......... ......., ..... ........ ........ ........ .. .......... 10.000 ............. ........ .... ........ ........ .. .... .... . ........ .......... ... je .. .. ...... ....... .. ........ ..... ........ ....... ..... ... .... . (2), ........ .. .......... 10.000 ............. ......, .. . . . . .. . . a . . . . . a .> ., ......: ........... .......... 2 .... ... ´.,.. 8,0 .... ... . . . . . . . 11,4 ..... . . ... . ."´,.., 6,2 .... . . . . . 18,7 .... 14,5 ......... ... 10,5 ..... ...... . . . . . . 100,0 ..... ...... , 69,5 ..... ........ 22,7 ..... . . . . . . . . 41,8 ..... 46,1 .... ........ 15,1 ...... 76,3 ..... 24,2 .... ......... 31,3 .... ........... 27,7 .., .... ....... . .. ..... . ........, ... ........ ..... ....... ........... ........ . ....... ........ .. 3 .......... .......: .......... (Ka), ....... (.) . .......... ....... (Tn), ... . .. ...... ....... .......: ......... ........ ........ .. 10.000 ............. ....... (Su). 180 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 39 <-- 39 --> PDF |
........ .. .... ........ .... .. ...... ..... . ..... . .... .. ...... ..... . ......., ... je ......... . .......... . .... ...... ....... ........ ......... ........ A) ...... ...... ...... .. ..... (..) ............ je ........ ........ ........... ...... AKO je ......... ..... ...... Kn, .. ..... .. 100 .... .... .... ........ Kn ...... ... ............. ......... ..... je ......... ...... .... ...... tn (...... 1.000 ....), .... .. ... ...... .... ........ .. 10 Kn ....... .. .......... 10.000 ...... ........ je ..... .... 10* tn = gr ...... 10. Kn AKO je ........ ........ ........ .. 10.000 ....... Sn m2, .......a ...... no 1 .2 .... Sn .... ...., .. .. : 10*. tn 103. to gr l) ^"....^- Kn.sn" ; ........ .. ......... I) ...... ce na ......... ........ . ............. ..... je ..., . ... .............. ........ .. ...... ....... .... .. .... ........, ........ je ........ Kn ........ .. ............ .......... Kr. ... ........ ......... ........ .... ......... ..... ......., .... ce .... .......... »a ...... .. 100 ..... ........ ...... ...... .. ....., . ...... .. ........... ........., .... ..... .... 103 to . .^ .) ...... ...... ...... (Tv) no 1 .2 ........ je .............. ...... .., .....».. ....... ....... . . ...... .. . . Tv= i^P . ........ ...... Tvn, .......... .. .. Tpn .. ......... I), .....: . 105.to Tvn= .) -ETäTF *r a ...... y ...... .. .......... ......... . 105´to TV. Tvr IV> = Kn.Sn.p F .... ........ ........ . ....... ..... ...... ......... ......., ... ce .... ...... .. ........ ........... .. ...... .... ... (2) je ......... ...... ...... ....... . ........ .........., ... .......... ......... ......... .. ....... ........ ce .... .. ce ......... ... ........ ........ ..... . ......... 36—40°/., a . ........... ........ 50—70%, (. ...... .. ........ .........). ... . ......... III) . IV) 181 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 40 <-- 40 --> PDF |
....... ......... no ...-., ........ ... ....... ........... Su, . . tn, ........ .... ......... ........... ....... ........ ...... no 1 .2. To .. .... ........ ........ ........: .... je ........ ........ .. 10.000 ............. ........... ...... . ......... 8,0 .2 (..... ........), ......... ...... .... ...... 6,3 .. a ....... 90,0°/.. ........ ...... . ...... .. ....... . .......... .......... (no ...-.. ....: ........ ........ ........ ......... ........ ....... ....... ...... ...... ...... Kn |Tvn fir. I Kr I Tvari gr Kr I TvT2 gr Kr J Tvrsgr 90 9,7 54 16,2 37 29,2 20 79,5 70 12,5 30 23,6 18 48,6 7 175,0 50 17,5 11 43,7 5 125,0 0 m .. ..... ce ...... .... .. ........ ..... ....... ......... ...... ....... ........... . ....... ......... ....... ... .. ........... 8—14 .... .. ........., . 3—7 .... .. ...... ......, ...... ......... Tvn .. ......... ... ce ...... .... .. .... ....... Kn Tvn : Tviri : Tvrs : Tvr3 90 1 1,67 : 3,01 : 8,20 70 1 1,80 : 3,89 14,00 50 1 2,50 : 7,14 ........... ........ ........ .. 23,2 .. .... ...... ....... (2), ........ ......... ....... ........ .. 90°/. .........., ... ........ ........ .. 70°/. ........... ... .... .... ..... ............ .. 50°/. .......... . .. ....... ....... ....^..... ......... .......... ....... je ..... ... ........ .......... ........ ...... ...... ........ . ......... .......... ....... .... ........... ......... .. ..... ..... ......, ..... .............., ........ ........ ...... . ....... ........... ......... ce, ..... ........ ........, .. .......... ......... .... ........ ........ .......... (.) (3), .. . . ....... .... .......... .. ..... ........ .... . .............. ............ Taj je .... .... ......... . ........ ......... . .......... . ........ ....... ........ IV) ......... ....... ... ...... .. .... ........ .............., .... ce .... . ........-.... .......... ....... . ........... ......... ....... III) . IV) ........... .. ce ......., .. ........ ...... no ........ ........ ...... .. ............ . Kr.p 182 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 41 <-- 41 --> PDF |
......... .. ......... ....... . .......... ......... Tvr. . ........ .. ........ ........ Tv = 23,2 ..., . ....... ..... ...., ............ k ...... 0,001856." ..... ..... -—..—........ ......... ........ ...... (Vu), ..... ...... k .. .... ........ . ..: tn . 100 . Vu .......... 1. ...... ....: .......... ......... ....... ...... 1946. (. ........). 2. Vincent G.: Lesni semeniaTstvi! v pestlbend technäice — Praha — 1940. 3. ......... ..: ....... . ...... — 1946. — ....... ./...! Uprava Šumarske sekcije DIT Hrvatske raza slal o je pretplatnicima šum. lista — bez posebnog naručivanja ŠUMARSKU BIBLIOGRAFIJU Preko 8.000 naslova: radnji, rasprava, članaka, saopćenja i bilježaka iz područja šumarstva i srodnih privrednih grana naći ćete u ovoj knjizi, koja obuhvata 265 stranica. Knjiga je potrebna svakom šumaru, tehničaru i stručnjaku drvne industrije, kao i svakoj stručnoj biblioteci. »Šumarska bibliografija« poslužit će vam kao odlično pomagalo kod rješavanja zadataka postavljenih 5-godišnjim planom. Mole se primatelji »Šumarske bibliografije« da nam odmah dostave iznos od 100.— dinara (sa poštarinom) za knjigu putem čekovne uplatnice broj 4-956.034. 183 |