DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
hrasta lužnjaka i graba, koje će u izmj©njenim ekološkim prilikama bolje uspijevati. 4. Ukoliko neće biti moguće, da se paša stoke po šumama potpuno obustavi, svakako će je trebati znatno ograničiti i racionalizirati, što je dalkako povezano sa unapređenjem stočarstva. Po šumu nije štetna, nego naprotiv korisna jedino paša žira, ukoliko se ona provodi pravilno, te ukoliko se ne goni u šumu stalno na jednu te istu površinu preveliki broj životinja. Bez pravilnog rješenja pitanja paše neće biti moguće provesti mnoge vrlo važne i odlučne šumsko-uzgoj ne i zaštitne mjere. Od poznatih represivnih »aštitmih mjera, koje se poduzimaju kada se štetnik već pojavi, navodim ove: 1. Treba ustanoviti one šume u kojima gubar stalno živi, te se kad nastupe povoljne prilike, lahko i brzo razmnaža. U tim šumama treba redovno svake jeseni i zime organizirati uništavanje gubarovih legala, te sva legla uništiti i onda, kada se ona nalaze pojedinačno po pojedinim međusobno udaljenim stablima. 2. Radi suzbijanja gradacije zlatokraja, treba iz blizine rubova šuma ukloniti sva solitama stabla, Uz to je svaikako potrebno, da se u čitavom području organizira redovno čišćenje svih voćnjaka od zapredaka zlatokraja. Važno je da se to čišćenje najsavjesnije provede i onda, kada se ti zapretci nalaze tek rijetko na pojedinim stablima. 3. Da se spriječi širenje krasnika, strizibube, potkornjaka i drugih štetnih insekata, treba redovno svakog proljeća sve sastojine temeljito pregledati, te iz njih odmah ukloniti sva već u pola osušena stabla, kao i stabla bolesnog izgleda sa klorotičnom bojom lišća. Takova stabla treba što prije posjeći, odmah okorati i koru spaliti. Sve navedene represivne mjere suzbijanja štetnika mogu biti samo onda efikasne, ako se provedu pravovremeno, t. j . dok se štetnik nalazi u latenci, ili je tek u prvoj godini gradacije. Kasnije, kad ogromne množine gusjenica navale na sumu, preostaje samo pokušaj, da ih se uništi otrovnim sredstvima iz zraika. Pri tom se mora imati u vidu, da je ovaj način uništavanja štetnika — kada i uspije — dvosjekli mač, jer uz gusjenice nestaju iz šumske zajednice milionj korisnih životinjica i mikroorganizama. Ovakav postupak izravne obrane smjeti će se opreznd primjenjivati tek u bezizlaznim slučajevima, za koje se ustanovi, da bi štete bile osjetljivo veće kada se taj postupak ne bi proveo. U najnovije vrijeme polaže se velika nada u DDT preparat, koji kao prah ili kao tekućina raspršena u sitne maglovite čestice, uzrokuje kao kontaktni otrov — gotovo 100 postotnu smrtnost insekata; pred drugim otrovima ima tu prednost što ne ugrožava život ptica i drugih toplokrvnih životinja. Ukoliko nam pokusi na suzbijanju gusjenica s tim preparatom dadu pozitivne rezultate, dobiti ćemo sigurno sredstvo za uništavanje gusjenica i spriječavanje golobrsta, koje ćemo moći primjeniti onda, kada sve redovne preventivne i represivne šumsko-zaštitne mjere zataje. Da zaštitimo posavske i donjo-podravske lužnjakove šume od opasnosti, koje im već nekoliko posljednjih decenija stalno prijete, a mjestimice uzrokuju i njihovo potpuno i brzo propadanje, treba što prije pristupiti provedbi radikalnih preventivnih mjera, koje moraju biti ne samo pro 170 |