DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PRVI KURS ZA RUKOVAOCE MOTORNIH LANČANIH PILA U FNR JUGOSLAVIJI U toku mjeseca ožujka održan je u Bošnjacima (Poduzeće za iskorišćavanje šuma u Vinkovcima) prvi kurs za rakovaoce benzinsko-motornih lančanih pila u FNR Jugoslaviji. Kurs je posjećivalo 30 polaznika od toga 14 iz NR Hrvatske, 4 iz NR Srbije, 4 iz NR Bosne i Hercegovine, 3 iz NR Slovenije, 3 iz NR Crne Gore i 2 iz NR Ma kedonije. Organizaciju kursa provelo je Ministarstvo šumarstva NR Hrvatske. Cilj ovoga kursa bio je da osposobi polaznike za rukovanje sa motornim lančanim pilama, a ujedno i da im dade neko osnovno znanje potrebno kod rada u šumi. Kurs se dijelio na .teoretski dio, gdje se je obrađivalo predmete općeg i stručnog obrazovanja, te na praktične radove sa motornim pilama. Prema nastavnom planu pojedini predmeti bili su predviđeni sa slijedećim brojem sati /. Predmeti općeg obrazovanja: 1. Povijest Narodno-oslobodilačke borbe naroda Jug 4 sata 2. Ustav FNRJ i NR Hrvatske 4 „ 3. Planska privreda i petogodišnji plan FNRJ i NRH 4 4. Radna higijena i socijalno osiguranje 4 „ Ukupno: 16 sati 11. Predmeti stručnog obrazovanja: 1. Šumarstvo (Općenito o šumarstvu s osobitim obzirom na praktične potrebe šumskih radnika t. j . načini sječe, svojstva i mane drveta, drvni proizvodi, rad u šumi sa ručnim oruđem, organizacija rada, štednja drveta i t. d.) ..,.,, , 24 sata 2. Poznavanje motora 24 „ 3. Lančane motorne pile . . . . , , 24 „ Svega: V2 sata III. Praktički radovi: Ovi radovi su se vršili bilo u sjedištu kursa, bilo u šumi na sječini i to: 1. Rastavljanje i sastavljanje motornih pila, podmazivanje, uklanjanje zastoja u radu i brušenje pila , 40 satj 2. Praktični radovi u šumi sa motornom pilom 72 sata Ukupno: M2 sati Kako je glavni cilj kursa bio da se polaznici osposobe za rukovanje i rad sa motornim lančanim pilama, moralo se u toku kursa otstupati od nastavnog plana, te više pažnje posvećivati praktičnim radovima na obaranju stabala motornim pilama, a kod predmeta opće naobrazbe moralo se zaustaviti i na običnim računskim operaci jama kao što je to dijeljenje i množjenje, te upoznavanje sa mjerama, čega nije bil" u nastavnom planu. Za praktične radove i vježbe sa motornim pilama, kurs je raspolagao sa 6 ko mada motornih jednecilindernih pila engleske marke Teles Smith chain saw typ S.W 3, sa motorom od 8 KS, te sa mogućnošću pilenja promjera do 1(25 cm i težine pile bez benzina 65 kg; zatim sa jednom motornom pilom »Mercury« proizvod tvornice Henry Disston & Sons,, Philadelphya — USA, sa dvocilindernim dvotaktnim motorom Kiek haefer Corp. Cedarburg Wis. USA snage 6 KS sa slobodnim otvorom rame (najveći propil 123 cm, i ukupne težine bez benzina u rezervoaru 50 kg, te sa jednom motor nom jednocilindrenom dvotaktnom pilom IEL proizvod tvornice Industrial Enginee ring Ltd — Vancouver — Canada, sa motorom od 5 KS, slobodnim otvorom rame (najveći propil) 90 cm, te težinom od 43 kg bez benzina. Praktični radovi u šumi vršeni su sa pilom »Teles« i »Mercury«, dok sa piloni »IEL« nisu mogli biti izvedeni jer se nalazila u defektu. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Kod samih radova pokazala se osnovna mana, da se nije raspolagalo sa rezervnim dijelovima pila, tako da su radovi morali biti prekidani radi pucanja zakovica iii karika na lancima, a nije bilo mogućnosti da se odmah zamijene. Radovima u šumi rukovodio je jedan stručnjak za obaranje stabala motornim pilama, te je istima uvijek prisustvovao i mehaničar radi upućivanja u rukovanje sa motorom i otklanjanja sitnih defekata. Samo radilište za praktično vježbanje nalazilo se na trasi autos trade u spačvan skom području, gdje je vršena čista sječa stabala hrasta, jasena, brijesta i graba dimenzija od .25—80 cm na panju, na savršenom ravnom terenu i vrlo pogodnom za rad sa motornim pilama. U toku rada pokazalo se da je vrijeme od mjesec dana, koje je predviđeno za trajanje tečaja ipak prekratko vrijeme za cilj koji se postavio — osposobiti rukovaoee motornih pila —, pa je to dovelo do toga da se moralo više pažnje pokloniti teren «kom radu na rukovanju i obaranju stabala sa motornim pilama, a smanjiti opseg predmeta općeg obrazovanja iako su oni i te kako važni. Kod izbora polaznika tečaja pojedina poduzeća nisu postupala pravilno, jer -.u poslala ljude, koji, ili se ne misle posvetiti šumskom radu, ili po svojoj fizičkoj kondiciji i općoj naobrazbi ne odgovaraju uslovima za rad sa motornim pilama tipova sa kojima raspolažemo. Naime težina samih pila traži ljude sa većom fizičkom sna gom, jer ona i trešnja prigodom rada, vrlo umaraju. Prema tome, prilikom organiziranja novih teičajeva za rukovaoee sa motornim pilama imajući sadašnje iskustvo, morati će se voditi računa o slijedećem: /. Izbor polaznika tečaja: 1. Za polaznike tečaja za rukovaoee motornih lančanih pila treba uzimati stručne šumske radnike odnosno one, koji imaju volje da se posvete radu u šumi. 2. Polaznici treba da budu fizički razvijeni da mogu podnositi napore, koje traži rad sa motornim pilama, kojima sada raspolažemo, jer će samo u tome slučaju moći po završenom kursu da se uključe u produkciju. 3. Od polaznika treba zahtijevati da budu dobro pismeni i da imaju volje S.A učenje ii postizanje stručne spreme, te prema tome da imaju predispozicije da se razviju u dobrog motoristu. //. Trajanje tečaja: 1. Tečaj treba da traje najmanje 3 mjeseca,, jer u jednom mjesecu nije moguće svladati znanja potrebna za rukovaoee sa motornim pilama. 2. Prije polaska na praktični rad na sječinu, polaznici moraju dobro upoznati teoretsku stranu rukovanja sa motorom i načina obaranja, te otklanjanja sitnih smetnja i oštrenje pile. ///. Organizacija rada sa pilama: 1. Uz tečaj mora biti pokretna radionica za obavljanje popravaka na pilama, popravaka lanaca i druge popravke, te sa rezervnim dijelovima za pile. Nadalje je neophodno potrebno da radionica ima automat za brušenje pila. 2. Za svaku pilu, koja ide na rad treba imati kantu za benzin, te ulje za podmazivanje zubaca pile i potrebni sitni alat, kao ključeve za mijenjanje svjećica, rezervne svjećice i si., te turpije za ručno brušenje pile. 3. Prije početka rada sa pilama, treba sa polaznicima praktički izvršiti i radove na obaranju stabala i trupljenju sa ručnim oruđem, jer će polaznici na taj način najlakše odmah sami vidjeti razliku u efektivnosti i težini rada između ručne i motorne lančane pile. Rad sa ručnim šumskim oruđem (pilom i sjekirom) naročito je potreban za ume kursiste, koji nisu do tada bili šumski radnici, a misle da se posvete radu u šumi, jer bez poznavanja tehnike rada sa ručnim oruđem ne može biti dobrog motoriste. Osim navedenih pitanja, koje treba imati na umu kod osnivanja novih tečajeva, treba na istima posvetiti pažnju matematici i fizici od općih predmeta, te poznavanju goriva i maziva, poznavanju standarda za neobrađeno drvo i organizaciji rada u šumi, kod stručnih predmeta. Za predmet poznavanja motora odlično je poslužila knjižica F. Leakovića, Počet nica za upoznavanje motornih vozila, dok´ se kod predavanja o motornim lančanim pilama poslužilo skriptima, koja je izradio ing. S. Frančišković. 140 |