DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Evropi je ranije bila u upotrebi horizontalna gater-testera za vađenje furnira, koja je radila sa manje otpadaka nego današnje segment-testere koje se upotrebljavaju u Americi«. Dakle iz ovog stavka je vidljivo, da pisac ne zna da su segment pile cirkularne pile, koje su i danas u upotrebi u Americi, a da se »horizontalne gater-testere« t. zv. hamburški jarmovi i danas upotrebljavaju u Evropi. Prikaz o fabrikaciji šperploča je površan i netačan. Isto se to može reći i o opisu najvažnijih vrsta furnirskog drveta. Taj opis ne vodi računa o sirovini, koju prerađuje naša industrija furnira i šperploča. Spomenut ću pored svih ostalih stručnih i jezičnih grešaka samo jednu: kod hrasta pisac govori o »standartnom drvetu«, a ne daje razjašnjenje što je standartno drvo. Jednoć je to sirovina iz koje se ljuštenjem dobiva furnir (str. 2(7), a drugi put je to »testerom sečeni hrastov furnir« (str. 28). I o ostalim poglavljima: obrada furnira, izrada ukočenih ploča, spojni materijal, mehaničke osobine, upotreba, može se reći da su površno i netačno obrađeni. Pisac ove brošure Ing. St. M. ne poznaje današnju tehniku proizvodnje furnira i šperploča, a vjerojatno nikada nije bio u nijednoj našoj tvornici furnira i šperploča. Način obrade materijala je nenaučan, nestvaran i nejasan. O jasnoći jezika piščeva neka svjedoči ovaj stav: »Razvijanje materije je izvršeno tako, da se dobije jasan pojam o postojanju mogućnosti u fabričkom smislu, pa kroz, definiciju da se pruže potrebni elementi za izgradnju, a potom navedu svojstva drveta i furnira u tehničkoj upotrebi.« (str. 52). Ova rečenica sama za sebe dovoljno rječito govori o stručnoj i jezičnoj kvaliteti pisca. I. Horvat Strana stručna štampa POL´ANA Časopis za šumsko gospodarstvo i drvnu industriju, Bratislava Donosimo pregled važnijih članaka izašlih u III. godištu toga časopisa i to broj 9—10 i 1.1—12, izašlih 1947. U broju 9—10 Ing. Jan Hajšek u članku »Pokusno smolarenje u borovim sastojdnama Slovačke« donosi podatke o pokusnom smolarenju borovih sastojina i to metodama: Splettstösser, Münch, Kubelka, američka iaiustrijska. Ing. V. Sproch u članku »Prednost švedskih mehanizovanih pila« donosi podatke o racionalnom manipuliranju sa drvetom, prikupljene na naučnom putovanju po Švedskoj; donosi opis jedne švedske rnehamdzovane pilane. F. Turček u članku »Izvještaj o kvantitativnoj situaciji sitnih sisavaca u šumd« donosi rezultate istraživanja o broju sitnih sisavaca i miševa, po 1 ha u četinjarskim šumama u blizini Ban. Ščavniee. Ing. V. Liptak u članku »Primjedbe o njegd limbe (P. cembra) donosi neke šumsko uzgojne podatke o limbi. D. Raduška u članku »Značenje sociologije bilja za uzgajanje šuma« iznosi neke svoje misli o značenju fitosociologije za uzgajanje šuma. Dr. .ing. F. Papanek u članku »Može li biti šumsko gospodarstvo rentabilno« raspravlja o rentabildtetu šumskog gospodarstva obzirom na odvajanje pilanarstva. Nalkon analize dolazi do za^ ključka da šumsko gospodarstvo može biti rentabilno i bez pilanarstva, ali samo u slučaju, ako se ono pretvori iz zaostale u tehnički naprednu granu privrede (racionalizacija, mehanizacija). U broju .—10 Ing. R. Jandel u članku »Drvarski kursevi u Slovačkoj u god. 1947« izvještava o kursevima koji su počeli u mjesecu martu 1947 i trajali do oktobra 1947. Održano je lil kurseva, koje je apsolviralo 2113 učesnika. Kursevi su trajali 9 dana, stečeno je iskustvo da talkav kurs treba da traje 12 dana. Program se sastojao od njege i uzdržavanja oruđa, tehnike rada s oruđem i rad (praksa). Ing. I. Janota u članku »Drvarski istraživački institut u Bratislavi« govori o osnivanju novog instituta za istraživanje drveta u Bratslavi. Ing. T. Kriška donosi opis nove žičare tipa »Wyssen«. Prof. Ing: J. Kriška raspravlja u posebnom članku o uplivu motorizacije na uzgajanje šuma. J. Hartwich raspravlja o zaštiti drveta od gljiva, plijesni i požara. Ing. A. Jakublk piše propagandni članak »Čovjek i šuma«. F. Turček piše o mjerama zaštite šuma od požara. I. Horvat 97 |