DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Iz pokusa o vremenskim intervalima između dva zarezivanja mogli bismo dakle zaključiti, da je i ukupan prinos po stablu i prinos po zarezivanju u pravilu veći kod dužih a manji kod kraćih vremenskih intervala zarezivanja» Sa dužim intervalima ne diže se samo ukupna produkcija po stablu, nego se pojeftinjuje i smola, pošto je i prinos po zarezivanju kod dužih intervala veći. Prema stranoj literaturi (Loycke, Harzung mit Chemischen Reizmitteln) prinos kod intervala, dužih od 7 dana, sporije raste, te se prema tome preko tog intervala ne bi smjelo ići. Kraći intervali i uži rezovi uglavnom će bolje odgovarati za guste ssatojine čiste sječe, a duži intervali širi rezovi za preborne i mješovite sastojine, gdje se mnogo vremena gubi na hodanju od stabla do stabla. Pokusi o dnevnom vremenu zarezivanja Prema opažanjima većeg dijela smolara, davala su stabla najviše smole, ako su zarezivana rano do podne. Prema opažanjima drugih smolara su zarezivanja poslije podne dala više nego zarezivanja do podne. Da se ustanovi eventualni upliv dnevnog vremena zarezivanja, vršeni su godine 1947 pokusi i o tom, te se na 430 stabala bijelog bora na pokusnoj plohi u Vučjoj gomili (Prekomurje) upoređivalo o zarezivanje do podne i po podne i to kod širine reza cea 1 cm i dubine do 6 mm, te kod zarezivanja svaki 3—4 dan. Pokusi nisu potpuni u toliko, što su vršeni samo u jednom tipu sastojine (mješovita sastojina bora i bukve). Rezultate pokazuje graf. 6. . —„„ 5 —- « —-— po potććaa ~"~ ~*~ . ./-./1.L. ...... prmosa kao4 poJcztža &./«?..; /,,´jtajr pinosa Aoa-poi ... na rKr pas*usno/ p/oii Z/TJC/O PomiVa /lotumaj .(./,. .../..../. u/o´-70<,o´ u >9»-. 9°<* 9rof 5 9rajl 6 Na 1dm2 zarezane površine stabla, dalo je zarezivanje do podne 1>20 grama, a zarezivanje po podne 122 grama smole. Na poprečnu smoilimu od 4 dm širine je dalo zarezivanje do podne 47 grama, a zarezivanje po podne 46 grama smole. Prema tome nema neke naročite razlike između zarezivanja do podne, koje je običajnije, i zarezivanja poslije podne, bar ne u sastojim na pokusnoj plohi i kod vremenskih prilika, kakve su vladale za vrijeme pokusa. Možda bi razlike bile veće u rijetkim čistim sastojinama bora, gdje ~sai veće razlike između dnevne i noćne temperature i gdje bi po- svoj prilici zarezivanje do podne, zlbog veće dnevne temperature, dalo veći prinos smole, nego zarezivanje poslije podne. Pokusi sa poboljšanom austrijskom metodom Godine 1946 počelo se na objektu kojom se danas smolari u Austriji i koju bismo mogli nazvati poboljšanom austrijskom metodom. Metoda je vrlo praktična i radi plitkog zarezivanja vjerovatno 80 |