DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Qk naie fipafejie POKUSI SMOLARENJA U 1946. I 1947. GODINI U SLOVENIJI U 1946. godini pristupilo se u Sloveniji kratkoročnom smolarenju po metodi, koja se od Chorin-finowtalske metode, kako se ona provada u Njemačkoj, razlikuje po užem rezu (koraku na dolje) i koja je nazvana metodom bijeljenja na dolje. Odluka, da se smolarenje vrši kratkoročno i spomenutom metodom, bila je diktirana slijedećim razlozima: U Sloveniji previlađuje bijeli bor (Pinus silvestris L); tek u Slov. Primorju se nalaze veće površine crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch.) Iskustva sa bijeüm borom u zemljama Sjeverne Evrope, naročito u Njemačkoj, pokazuju, da je smolarenje na njemu, obzirom na manji prinos smole, rentabilno jedino kod jačeg smolarenja kroz nekoliko godina prije sječe (kratkoročno smolarenje). Kod ovog načina smolarenja, radi toga što se vrši u za sječu zrelim sastojinama, šuma se bolje čuva nego kod dugoročnog smolarenja, sa kojim se zalazi u mlađe sastojine. Prema navodima stručne literature (prof. Ivanov, Biologičeskije osnovi dobivanja terpentine v SSSR; prof. Dr. Hilf u Neudamme´r Forstliches Lehrbuch) kod kratkoročnog smolarenja stablo čak ni za vrijeme samog smolarenja ne gubi na prirastu, dok je kod dugoročnog smolarenja ustanovljen gubitak na prirastu od 20 do 43"/o (vidi Šumarski priručnik str. 1192), iako se kod tog smolarenja diže kvaliteta mekog borovog dryeta. Među metodama za kratkoročno smolarenje bijelog bora najboljom se pokazala njemačka Chorin-finowtalska metoda. Prema pokusima Waltera Barka na Dravskom polju u Sloveniji godine 1930 i 1938 ta metoda daje naročito velik ukupni prinos po stablu, čim je rez uži. Do istog zaiključka došlo se, doduše kod amerikanske metode smolarenja, i kod nekih pokusa u USA (Tehnieni bilten 262 ministarstva poljoprivrede USA). Uporedo s uvođenjem pomenute metode bijeljenja na dolje u Sloveniji, pristupilo se ispitivanju te racionalizaciji te metode pokusima. Naročito su ispitivani opravdanost užeg reza i vremenski intervali između dva zarezivanja, a godine 194F i dnevno vrijeme zarezivanja. Godine 1947 metoda bijeljenja na dolje upoređivana je i sa francuskom te poboljšanom austrijskom metodom. Prije nego što pređemo k opisi- SI. 1. Sl. 2. 75 |