DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
se kod nas sada eksploatišu četverostruko, jer to zahtijevaju potrebe našeg plana. Ali to se radi prilično neracionalno: vrlo se malo radi na pošumljavanju naših terena, a u pogledu same eksploatacije ne vodi se dovoljno pravilna politika. Sve to zahtijeva osnivanje jednog resornog ministarstva šuma, koje će jer će kroz njega moći biti izvršene zadaće, koje je naglasio drug Tito na tome raditi«. Za ministra šumarstva savezne vlade, imenovandosadanji ministar poljoprivrede i šumarstva. je dr. Vaso Čubrilović, Mi šumari toplo pozdravljamo osnivanje posebnog ministarstva šumarstva, one u svojem obrazloženju prijedloga. Te zadaće su dane u Petogodišnjem planu, i traže veliko zalaganje svega stručnoga osoblja, a osnivanjem posebnog ministarstva će biti naročito olakšane. Na pragu Novog godišta Nastupila je godina 1948., druga godina našeg prvog petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede. Ulazeći tako u 72. godište neprekinutoga izdavanjaŠumarskog lista, moramo se, barem letimično, kritički osvrnuti na räd´Šumarskog lista u prošloj 1947. godini, da u isto vrijeme zacrtamo osnovni smjernice za rad u novoj 1948. godini. * Ne možemo kazati da je rad Šumarskog lista u godini 1947., bio bez grješaka. Učinjeno je mnogo grješaka i propusta u radu i to koliko u suštini toliko u samoj organizaciji i tehnici rada, počam od osnovnih, grješaka u izboru članaka, pa sve do najsitnijih štamparskih grješaka. Pokušajmo, barem u glavnim crtama, promotriti koji su glavni propusti učinjeni prilikom izdavanja-Šumarskog lista u godini 1947. pa ćemo na tom, materijalu sakupiti dovoljno potrebnog iskustva za bolji i plodonosniji rad v novoj 1948. godini. Osnovne mane Šumarskog lista u suštini bile su: nepostojanje jasno određenog plana rada, vrlo slaba, skoro nikakova suradnja drugova sa terena, i, osim nekoliko iznimaka, slab kvalitei, i onako škrto, dostavljenih članaka. 2 |
ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Za sve nabrojene mane, grješke i propuste, snose zajedničku odgovornost urednik, centralni redakcioni odbor, redakcioni odbori narodnih republika, kao i najšire članstvo Društava inženjera i tehničara (Šumarskih sejkcija). Analiziramo li, barem letimično, osnovne mane i propuste učinjene u godini 1947. konstatirat ćemo slijedeće: Prvo. Sadržaj (tematika članaka) kao i njihov redoslijed izlaženja, odaju skrajnju spontanost i gotovo bi se moglo reći anarhiju, koja je u tom pogledu vladala. Članci su stizali sa raznih strana, obrađivali raznovrsnu problematiku, koja u dobrom dijelu nije odražavala u cjelini problematiku današnje stvarnosti, nego su bili okrenuti po liniji manjeg otpora, put manje odgovornih tema, t. zv. čiste stručnosti. Aktuelna problematika sadašnjice premalo se je razrađivala unatoč činjenice, da je stručna šumarska problematika današnjice u vezi s izvršenjem zadataka prvog 5-godišnjeg plana toliko bogata i interesantna, da upravo vapi za detaljnom stručnom analizom i razradom. Drugo. Obzirom na broj, sastav i redoslijed rubrika, Šumarski list u cijelosti nije zadovoljavao, jer su, broj rubrika, njihov stvarni sadržaj, kao i njihova oprema bili više nego mršavi. Rubrike pod nazivom: »Saovćenja«, »Iz stručne književnosti« i »Iz našeg zakonodavstva«, bile su u pojedinim brojevima skoro potpuno prazne ili se uopće nisu pojavljivale, a sve to, radi pomanjkanja dovoljnog prostora u pojedinim brojevima Šumarskog lista. (Treba imati na umu da je još za sada odredbom Narodnih vlasti broj stranica Šumarskog lista limitiran na 32 stranice oktav-formata). Za rubriku »Iz stručne književnosti« (Bibliografski prikazi stručne literature, iz naše zemlje i inozemstva) nije uspjelo pronaći pogodnih odgovornih suradnika, koji bi se specijalno posvetiti studiranju naše i strane stručne izdavačke djelatnosti, pa se jedino tome može pripisati činjenica, da je jedno od kavitalnih djela iz novije naše šumarske literature »šumarski priručnik« ostalo bez solidnije stručne recenzije. Jedino tako, zahvaljujući pomenutoj činjenici, moalo se je i dogoditi, da je u godini 1947. izašlo iz štampe i štamvano u velikoj nakladi nekoliko stručnih knjiga i brošura, koje su u izvjesnoj mjeri, neuspjele, a da o tome, u Šumarskom listu nije bila napisana ni jedna riječ. Rubrika »Iz stručne književnosti« u godini 1947. nije ispunila svoj zadatak. Kao bitan manjak šumarskog Usta možemo smatrati i potvuni nedostatak jedne, aktuelne rubrike, koja bi se mogla zvati »Iz prakse za praksu«, ili »Naša iskustva« ili tome slično, koja bi u kratkim, sažetim i konkretnim saopćenjima sa terena iznosila u kratkim crtama rezultate rada pojedinih drugova, niihove uspjehe i iskustva, koja su stekli u radu, kako bi se iznošenjem tih iskustava u velikoj, mjeri pomoglo drugovima na terenu za momentanu orijentaciju u pojedinim sličnim prilikama, va bi na taj način šumarski list postao neophodno potrebni votsetnik za razne prilike i situacije. Analizirajući ovako, letimično, rad Šumarskog lista u godini 1947. mogli smo nažalost konstatirati i jednu značajnu činjenicu, a ta je, potpuno odsustvo suradnje, u listu, drugova tehničara i stručnjaka iz drvne industrije, što je bilo na veliku štetu Šumarskog lista, jer je on na taj način mimo i protiv volje uredništva pstao i opet list specifično šumarski i samo šumarski. Toliko o Šumarskom listu u godini 1947. 3 |
ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Sada, nekoliko riječi o budućnosti lista. Mislimo, da ćemo se složiti sa svima ako utvrdimo, da od Šumarskog lista i od njegovih suradnika imamo puno pravo tražiti, da on ispunjava nekoliko bitnih uslova, koji se mogu smatrati najosnovnijim. Prvo. Potrebno je, da Šumarski list obrađuje problematike šumarstva i drvne industrije, u svom najširem opsegu, bez ikakovih specifičnih ograničenja. Drugo. Materijal, t. j . članci, recenzije, komentari, prilozi itd. moraju se bazirati na savremenim tekovinama napredne nauke. Što se smatra podnaprednom savremenom (šumarskom) naukom, mislimo da nije potrebno opširno razlagati. Treće. Neophodno je potrebno, da izlaganje u člancima budu stvaralački aktivna i borbena, da budu povezana sa neposrednim konkretnim zadatcima sadašnjice, koje pred šumarstvo postavlja prvi 5-godišnji plan i da daju osnovnu direktivu za naš daljnji stručni rad i napredak. Drugim riječima; treba nastojati, da članci, prikazi, recenzije itd. u cijelosti odražavaju našu savremenu stvarnost. Četvrto. Materijal, podaci i primjeri za članke neka budu konkretni. dobro izabrani i stručno provjereni, a stil sažet, precizan i bez nejasnoča u formulacijama. Kako ćemo postići da Šumarski list zaista bude na visini, ideološko ispravno umjeren i naučno napredan, konkretan i aktuelan? Samo na jedan način, a to solidnim kolektivnim radom na najširoj osnovi. Osnovna pretpostavka za uspješan i dobar rad lista u novoj 1948. godini je ozbiljna suradnja i to suradnja najširih razmjera svih stručnjaka inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije iz centara i sa terena. List mora da ujedini sve šumarske trudbenike iz centara i sa terena, da. ih skupa poveže i da na taj način postane zaista ono što se zove t. j . glasilo saveznog karaktera. Mnogi stručnjaci, drugovi na terenu i u unutrašnjosti, u prvim redovima borbe za izvršenje 5-godišnjeg plana predstavljaju za Šumarski list veliku snagu, koja je do sada nažalost ostala velikim dijelom neiskoriščena. Potrebno je, konačno, ozbiljno pristupiti organizaciji i aktivizaciji u radu republikanskih redakcionih odbora i na taj način izvršiti snažno organsko povezivanje svih. do sada nažalost razasutih, neiskorišćenih snaga, tih latentnih energija i neiscrpnih rezerva Šumarskog lista. To se opet ne smije tumačiti tako, da će se za volju kvantiteta i šire obuhvatnosti poći linijom oportunizma i manjeg otpora pa zato štampati sve i sva. Izbor članaka za Šumarski list biti će još rigorozniji, kritičnost još veća, ali ako bude dovoljnolista daleko bolji. materijala na probir biti će naravski i opći nivo kvaliteta Na rad, za izvršenje prvog petogodišnjeg plana! UREDNIŠTVO i |