DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Potrošnja i proizvodnja ča.move građe u svijetu (u tisućama standarda) 1937 1946 Zemlje i Potrošnja Proizvodnja Potrošnja Proizvodnja većinom uvozne zemlje 9,478 . 4,463 4,727 2,926 većinom izvozne zemlje 10,686 15,011 11,857 12,213 1 Svega s. . . 20,164 19,474 16,584 15,139 Napomena: 1 standard = 4,672 m3 . R. Benić (Zgb) ...... .............. »...... ...............« je mjesečnik za sva pitanja iz šumske industrije i šumarstva u SSSR. To je organ Ministarstva šumske industrije SSSR i RSFSR. Ovaj časopis imade slijedeće rubrike: uvodnik, planiranje i ekonomika, iskorišćavanje šuma, splavarenje, mehanička prerada drveta, kemija drveta, šumarstvo, kadrovi, nauka i šumska industrija, inostrana tehnika, kronika, dopisi, savjetovanja, bibliografija i dr. Donosimo ovdje popis članaka izašlih u tom časopisu tokom 1947 u brojevima od 1 do 6, dok izvatke iz interesantnijih članaka donosimo u saopćenjima. Br. 1 — Januar 1947. — Izvršimo direktive druga Staljina. — Iskorišćavanješuma: I. E. Voronov, Organizacija sječe — najvažniji faktor produktiviteta. B. I. Kuvaldin, Kočenje ma smrznutim putevima. B. I. Gradov, Uspostavljanje i izvedba instrumenata za obradu metala u radionicama za opravke. — Mehanička preradadrveta: L. S. Karpov, Nova konstrukcija temelja jarmače. A, F. Kaštaljan, Povišenje piroduktiviteita strojeva za poliranje. V. D. Arhaingelskij, Racionalizacija rada na strojevima u stolarstvu. — Šumarstvo: I. D. Jurkević, Povišenje postotka gutte u kori stabalca bradavičave kurike (Evonymus verrucosa Scop). — Nauka i šumska industrija: G. E. Koftov, Osnovni zadaci naučno4straživačkih instituta šumske industrije. — Inostrana tehnika: K. L. Vasiljkov, Ploče vlaknatice iz otpadaka industrije šperploča u Finskoj. A. E. Procenko, Kesten pitomi Sjeverne Koreje. Br. 2 — Februar 1947. — K. M. Pamtim, Zadaci splavara. u 1947 g(. — Planiranjei ekonomika: A, F. Ivanov, Organizacija i finansiranje radova na opravci u drvnoj industriji. ,— Iskorišćavanje šuma: T. I. Kišćen/ko, Tavarenje ´pomoćul konjjsikog derrika (dizalice). P. A. Cejtlin, Aeroplani u šumskoj industriji i šumarstvui. — Šumarstvo: K. B Losickij, Promjena punodrvnosti hrasta uslijed proreda. — Nauka i šumska industrija: O navigaciji u 1947 g. Konferencija teoretičara po pitanju transporta vodom. Konferencija CNILHI (Centralni naučno-istraživački institut za kemiju drveta). — Kronika: Bilješka o osnivanju odjela za industriju terpentina unutar CNILHI. — Dopisi: M. A. Grehnev, Etarska ulja jele i mogućnost njihovog industrijskog iskorišćavanja u Komi ASSR. — Inostrana tehnika: B. A. Iljin, Mehanizacija «tovara i istovara drveta u USA. K. Aleksandrov, Šumarstvo Cohoslovačke. I. S. Melehov, Šumski požarevi i borba portiv njih u primorskim krajevima. 403 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 46 <-- 46 --> PDF |
B. 3 — Mart 1947. — N. .. Hromov, Proučavanje radnika prema njihovoj» radu znači boriti se za ispunjenje prođukcionog plana, — Planiranje i ekonomika: M. Sotnikov, Rješenje problema iskorišćavanja šuma u Kanuskom bazenu u IV. pjatiljetki. B. I. Solovjev, Šumarstvo u IV. pjatiljetkj. — Iskorišćavanje šuma: B. A. Azleckij, Rad sa elektromotornim pilama na obaranju i izradi. V. J. Vekšegonov, Produktivnost rada ikod mehanizacije obaranja i izrade. T, Mironov, Iznošenje do šumskih stovarišta, — Splavarenje: N. N. Orlov, Uređenje vodotoka za splavarenje. G. Šuljc, Borba sa rancima kod splavarenja. D. I. Košanov, Novi sitroj »Umžlesovec-3« za potrebe splavarenja. — Kemija drveta: S. I. Korotov, Rektifikacija terpenovih derivata. — Nauka i šumska industrija: S. A. Saveljev, Naši prvi zadaci. — Dopisi: TA. A. Cvetkov, K pitanju o iskorišćavanju šumskih bogatstava Sib´irije. — Inostrana tehnika: B. A. Iljin, Oprema američkih poduzeća za iskorišćavanje šuma sa strojevima za izgradnju izvoznih puteva. Br. 4 — April 1947. — Za maksimalno iskprišćenje tehničkih sortimenata. — Planiranje i ekonomika: V. A. Popov, Sadašnje i buduće perspektive. — Iskorišćavanjeiuma: J. V. Mihajlovskij´, Traktor sa generatorskim pogonom za pogon strojeva za piljenje pragova. P A. Hudjakov. Primjena elektromotornih pila kod obaranja i izrade. — Splavarenje: A. Arkadjev, Organizacija snabdjevamja splavara sa uzetima. lancima i t. d. P. S. Doirmidoratov i A. J. Pogodim, Ledene brane na rijekama za splavarenje, — Mehanička prerada drveta: L. M. Pereligin, Komparacija fizičko-mehaničkih svojstava srži i bijeli jasenovine. N. G. Sebaršin, Industrija žigica u 1947 g. — Kadrovi: V. M. Šelehov, Škole uzajamne obuke. — Inostrana tehnika: A. I. Gurević, Šume i šumska industrija Turske. V. J. Koldanov, Neki podaci o šumarstvu i šumskoj industriji Rumunjske. Br. 5 — Maj 1947. — Instrukcija za uređivanje šuma — najvažniji narodnogoispođarski dokurnenat. — Svesavezno savjetovanje po pitanju uređivanju šuma: N. P. Anučim, O nacrtu projekta industrije za uređivanje šuma. A. A. Bajtini, Osnovi sovjetskoga uređivanja šuma. V. I. Solovjev, Potrebna je jedinstvena instrukcija za uređivanje šuma. I. M. Naumenko, O principu potrajnosti. P. V, Vasiljev, Neophodno je jasno shvaćanje bitnosti sovjetskoga uređivanja šuma. — Iskorišćavanje šuma: A. I. Osipov, Elektromotorne pile u praksi. I, A. Ljaljkin, Mehanizacija slaganja drveta u složajeve na stovarištima. B. Nikoljskij, Elevator za trupce E. 2. D-2. — Dopisi: B. Mokeev, Gašenje šumskih požareva iz aeroplana. — Inostrana tehnika: D. I. Eljkin, Suha destilacija drveta i proizvodnja derivata octene kiseline i metanola u inositranstvu. Br. 6 — Juni 1947. — Novi sistem premiranja. Svima radnicima nauke i tehnike šumske industrije i šumarstva. — Planiranje i ekonomika: M. I. Korepov, Petogodišnji plan izgradnje ministarstva šumske industrije SSSR. I. D. Artamonov, U planiranju iskorišćavanja šuma potreban je red. — Splavarenje": I. A. Darovskih, Novo uputstvo za formiranje rječnih splavova. — Mehanička prerada drveta: V. D. Arhangelskij, Projektiranje osnovnih naprava za obradu drveta. — Kemija drveta: N. E. Dekatov, Perspektive stimuliranja rasta drveća pomoću kemijskog djelovanja na tlo. — Dopisi: A. I. Stratonović, Posebna gospodarstva za uzgoj kürike kao sirovine za dobivanje gutaperče. — Inostrana tehnika: S. A. Obrazcov, Proizvodnja stamdartnih kuća u USA./. Horvat List je namjenjen na prvom mjestu drugovima na terenu. Prema tome članci i dopisi trebaju da sačinjavaju njegovu jezgru. Surađujte stoga u listu, da mu uzmognemo dati sadržaj i izgled, kakav svi želimol 404 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 47 <-- 47 --> PDF |
(Dvultnene aifestl KONFERENCIJA Šumarskih sekcija DlT´Ova, održana 6. i 7. decembra 1947. u Zagrebu Poslije dvodnevnog vođenja plodne diskusije o: 1) izvršenju obaveza preuzetih na I. Savjetovanju šumarskih inženjera i tehničara FNRJ 2) organizacionim problemima Šumarskih sekcija Društava inženjera i tehničara FNRJ 3) planskom izdavanju stručne šumarske literature i 4) problemu izdavanja i uređivanja stručnih šumarskih listova predstavnici Šumarskih sekcija DIT-ova FNRJ, urednici stručnih listova, kao i delegati Saveznog i republikanskih Ministarstava šumarstva, pokazali su, da su prodrli u suštinu osnovnih zadataka, koji su postavljeni pred njihove sekcije, a koji se sastoje u: a) äktivizaciji svih stručnjaka na obnovi, planskoj izgradnji zemlje i njihovom organizacionom pozivanju. b) stručnom i naučnom izdizanju članova Društva, c) stručnom i naučnom izdizanju svih ostalih tehničkih kadrova, d) popularizaciji nauke i tehnike i pružanjem savjeta i mišljenja Narodnim vlastima kod sprovođenja zadataka 5-godišnjeg plana i ostalih stručnih problema saradnjom sa Jedinstvenim Sindikatima radnika i namještenika Jugoslavije, brigom za čovjeka i u rješavanju životnih pitanja; donose slijedeće ZAKLJUČKE: 1) Smatrajući kao najvažnije izvršenje zadataka 5-godišnjeg plana, kao zalog bolje budućnosti naših naroda, Konferencija zadužuje sve stručnjake šumarstva i drvne industrije FNRJ, bez obzira da li su u ovom času organizaciono obuhvaćeni u Društvima inženjera i tehničara FNR Jugoslavije, da nanovo prouče Rezoluciju donesenu na I. Savjetovanju šumarskih inženjera i tehničara FNRJ (v. Šumarski list br. 9-1947) da u zajednici s upravnim odborima svojih sekcija i rukovodiocima Narodnih vlasti ustanove činjenično stanje preuzetih obaveza da preuzmu daljnje zadatke, koji proističu iz Rezolucije i da podijele zaduženja. 2) Konferencija konstatira da je organizaciono učvršćenje Šumarskih sekcija u sjedištima Narodnih republika — u centralama — važan uslov za dobar pravilan rad. Ovako učvršćene centralne sekcije pristupit će odmah organiziranju svojih terenskih sekcija po sjedištima Šumskih gazdinstava. Rok za izvršenje ovoga ustanovljuje se sa 31. I. 1948. god. Da bi svaki šumarski i drvarski stručnjak znao, na koju je sekciju organizaciono vezan, potrebno je prethodno rajonizirati područja, vodeći računa o onim stručnjacima, koji su sa službom kod općih Narodnih vlasti i ustanova. 405 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 48 <-- 48 --> PDF |
3) Da bi članovi DIT-ova postali osnovni pokretači i izvršitelji zadataka 5-godišnjeg plana, centralne sekcije, u sjedištima republika i terenske u sjedištima šumskih gazdinstava, učestat će sa sazivanjem radnih sastanaka svih stručnjaka jedne i više sekcija (područja, šumskih gazdinstava i dr.), sa ciljem što jačeg povezivanja, aktivizacije i upoznavanja sa problematikom. 4) Činjenica je, da jedan broj sekcija još uvijek nema stalnog i čvrstog kontakta sa rukovodstvom svoje ustanove, da tu i tamo ima i nepravilnog odnosa rukovodioca ustanove prema DIT-u, te pokazuje da naše organizacije nisu pristupile sa jedino pravilne strane — svojim radom i aktivnošću pokazati svoju snagu i značaj. Međutim, bez stalne i pravilne saradnje, nema i ne može biti niti uspjeha u radu sekcije, a rad same ustanove mora to vidnije osjetiti. Konferencija ustanovljuje, da u mnogim stručnim problemima nisu sekcije konzultovane, niti je od njih traženo mišljenje. U cilju ojačanja i učvršćenja Šumarskih sekcija, te što uspješnijeg rada, zamolit će se i Savez DIT-ova da potakne rukovodioce Narodnih vlasti i ustanova, da kod rješavanja stručnih problema, traže mišljenje, savjet i pomoć DIT-a. i ! I i 5) Konferencija je naročito mjesto u diskusiji dala problemu što uspješnijeg obuhvaćanja i organizacionog povezivanja svih stručnjaka šumarstva i drvne industrije. Šumarske sekcije DIT-ova su one, koje okupljaju i objedinjuju stručnjake šumarstva i drvne industrije u cilju izvršenja zadataka 5-godišnjeg plana. Predstavnici Konferencije obraćaju se rukovodiocima Ministarstva šumarstva i Ministarstva drvne industrije, da daju podstreka i potaknu stručnjake svojih resora na masovni upis i rad u DIT-u. 6) Izdavanje šumarske stručne literature nije bilo organizirano planski i u duhu potreba današnjih stvarnosti. Da bi se uklonili ovi nedostaci, sekcije će do 15. I. 1948. g. formirati odbore za stručnu štampu sa zadatkom, da nakon što konzultiraju, ustanove, nakladne zavode, sindikalne organizacije i dosadašnje izdavače, na temelju potreba svoje republike sastave i predlože plan izdavanja stručne šumarske literature (originala i prevoda), namjenjene izdizanju trudbenika šumarstva i drvne industrije. 7) Čovjek je najveća vrijednost, pa stoga Konferencija stavlja u zadatak svojem cjelokupnom članstvu, da bdije nad izvršenjem zakonskih propisa o zdravstvenoj zaštiti trudbenika i da pronalaze način rješenja problema prekovremenog rada. 8) Premda u šumarstvu i šumskoj privredi ima veliki broj primjera požrtvovnog zalaganja, ipak je srazmjerno malo trudbenika šumarstva i drvne industrije proglašeno udarnicima. Konferencija konstatira nedovoljno poklanjanje pažnje udarnicima, novatorima i stručnjacima, koji su potekli iz radne sredine. Ovaj će propust sekcija djelomično ukloniti primanjem u svoje organizacije i predlagati istaknute stručnjake, potekle iz radnih masa, kao i novatore i udarnike, za prijem u DIT. 9) U želji, da naš| stručni listovi: Šumarski list, Gozdarski vestnik i Narodni šumar, postanu ogledalo naše stvarnosti, u Šumarski list, da zaista 406 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 49 <-- 49 --> PDF |
postane glasilo svih šumarskih inženjera i tehničara i stručnjaka drvne industrije, sekcije su dužne, da novoformiranim odborima za stručnu štampu, stave kao osnovni zadatak: redovno prikupljanje sastavaka (članaka, bilješki, saopćenja, sindikalno-društvenih vijesti i si.) za svaki broj lista, kao i redakciju prikupljenog materijala. 10) Konstatirana je velika nemarnost i neurednost kod uplaćivanja pretplate Šumarskom listu. Osjetljive poteškoće čine također brojni pretplatnici, koji ne javljaju promjenu svoje adrese, pa se mnogi listovi zagube i ne stignu na svoje odredište. U cilju smanjenja režijskih troškova, sekcije su dužne, da potiču primatelje listova sa svojeg područja, da redovno uplaćuju pretplatu, da prikupljaju nove pretplatnike, da prema potrebi ubiru pretplatu i da administraciji lista redovno javljaju nastale promjene. 11) Uslijed malene tiraže, a na drugoj strani zbog znatnih troškova i zaključka Konferencije, da se ne povisuje godišnja pretplata listu, potrebno je izdavačima »Šumarskog lista« namaknuti potrebna financijska sredstva. Sekcija će voditi brigu, da se u budžetu pojedinih Ministarstava šumarstva i drvne industrije predvide novčane pripomoći. 12) Radi uspostavljanja što čvršće veze i pojačanog rada, preporuča se sekcijama, da u Upravni odbor biraju predstavnike Otsjeka za štampu i propagandu Ministarstva šumarstva. 13) U cilju što jače akvizitacije, potrebno je sazivati što češće Konferencije, ali najdalje unutar svakih 6 mjeseci. 14) Koristeći iskustva stečena na Konferenciji, stavlja se u zadatak delegatima, koji su predstavljali Šumarske sekcije DIT-ova, da prenesu stečeno znanje i utiske na svoje članstvo, a u prvom redu na Upravne odbore svojih sekcija i da odmah poduzmu korake za otklanjanje dosadanjih nedostataka i propusta u radu, kao i da pristupe žurnoj realizaciji donesenih zključaka. POVODOM KONFERENCIJE ŠUMARSKIH SEKCIJA DIT-ova Na dane 6. i 7. decembra 1947. g. održana je u Zagrebu Konferencija Šumarskih sekcija DIT-o^a iz svih NR-a. Uz predstavnike sekcija i urednika Gozdarskog vcstnika, Narodnog šumara iŠumarskog lista prisustvovali su delegati Ministarstva poljoprivrede i šumarstva FNRJ i republikanskih Minist, šumarstva Konferenciji su prisustvovali: Ničota (Makedonija), Jošt i Sevnik (Slovenija), Đurđević. Ljuić i Simeunović (Srbija), Postnikov (Bosna i Hercegovina), Benić, Radošević i Šafar (Hrvatska). Anić, Antoljak i Korpić (Upravni odbor Šumarske sekcije, Zagreb). Konferenciji su također prisustvovali ing. Bogumil Čop, pomoćnik ministra šumarstva Hrvatske, ing. Dimo Bekar, pomoćnik ministra šumarstva Makedonije i geom. Jerko Matulović, podpredsjednik DIT-a Hrvatske. Konferenciju je otvorio drug prof. dr. M. Anić, predsjednik Šumarske sekcije DIT-a Hrvatske. Kratkim prikazom iznio je razloge, zbog kojih je sazvana današnja Konferencija: nezadovoljavajući rad Šumarskih sekcija svih DIT-ova bez razlike, zatim problem-planskog izdavanja šumarske literature i velike poteškoće u koje je .zapala uprava i uredništvo Šumarskog lista. Osim toga, pred nama je II. Savjetovanje šumarskih inženjera i tehničara FNRJ u Beogradu, Sveslavenski šumarski kongres u Pragu i II. Kongres Saveza DIT-ova u Beogradu. 407 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Drug ing Čop, pozdravio je delegate ispred Ministarstva šumarstva Hrvatskei rekao: »Narodne vilasti su veoma zainteresirane za uspješan rad i od DIT-ova vrlo mnogo očekuju, a napose u izvršenju zadataka 5-godišnjeg plana. Međutim, nade, koje su do sada polagane u rad sekcija, nisu se ispunile. Činjenica je, da centralne uprave DIT-ova nemaju veza sa terenom. Ovu nepovezanost osjećaju i rukovodioci u ministarstvima. Sekcije treba da povezu stručnjake šumarstva! i drvne industrije putem DIT-ova i »Šumarskog lista«. Radi nikakove povezanosti sa terenima i slabe saradnje »Šumarski list« je postao suhoparan, neaktuelan, pa čak koji put i regionalan. Današnja Konferencija treba da pokaže put, kako da se popravi ovo stanje.. Od ovoga se sastanka očekuju potpuni rezultati«. Drug Jerko Matulović pozdravio je prisutne republikanske delegate ispred cen-/ tralne uprave DIT-a Hrvatske i istakao veliki značaj današnje Konferencije, koja seodržava uoči Plenuma svih DIT-ova, koji su motori pokretači u izvršenju zadataka 5-godišnjeg plana. Međutim, činjenica je, da uprava i članstvo DIT-ova nisu uspjeli u svojim nastojanjima da oforme nove metode rada. Saradanja sa Narodnim vlastima je veoma slaba, dok veza sa terenom ne postoji Krivnja je na nama, jer DIT-ovi su onakovi, kakovi, smo mi. Drug R. Antoljak u svojem referatu rekao je: Drugovi, u prvom redu želim, da vas potsjetim na obaveze, koje smo preuzeli na našem I. Savjetovanju Tu mislim na obaveze društvenog karaktera, koje su. preuzele sve Šumarske sekcije DIT-ova Mi svi — sve Šumarske sekcije — obvezale su se da će: 1) organizaciono obuhvatiti i začlaniti sve šumarske inženjere i tehničare, kao i istaknute stručnjake drvne industrije, 2) uspostaviti i usko se povezati sa terenom i radilištima u cilju što pravilnijeg rješavanja postavljenih zadataka i prenošenja stečenih iskustava na što širi krug, da bi se ona u najširem opsegu praktično iskoristila, 3) održavati tijesni kontakt sa svima strukama, a napose sa agronomima, hidrotehničarima, građevinarima i saobraćajc´ma, 4) nastaviti s izdvanjem Šumarskog lista, Gozdraskog vestnika i Narodnog, šumara, 5) izvršiti pripremne radove za naše II. Savjetovanje, koje se ima održati u Beogradu. Osim ovoga Šumarska sekcija Hrvatske preuzela je na sebe obavezu, da. izda publikaciju >Rad I. Savjetovanja šum. inženjera i tehničara FNRJ«. Nažalost drugovi, mi smo nabrojene obaveze tek djelomično realizirali. Činjenično stanje naših isihodišnjfth organizacija — Šumarskih sekcija DIT-ova — svih NR-a iz kojih bi morao da struji život, nije onakav, kakvog bi svi mi željel i svi oni, kojima leži na srcuizvršenje zadataka postavljenih pravilima DIT-a. Žalosno je stanje naših centralnih Šumarskih sekcija, koje bi trebale da postoje i da djeluju u sjedištima NR-a. Neke sekcije uopće ne rade, a neke koje i postoje životare i tako reći potpuno su neaktivne. Jasno je da ovakova neaktivnost i neradi uzrokuju kočenje i zastoj u izvršenju naših obaveza. Daljnja konstatacija jest, da mi nismo uspjeli organizaciono obuhvatiti i učlaniti ne samo stručnjake drvne industrije, nego niti sve šumarske inženjere i tehničare. To nam nije uspjelo niti u većini šumarskim centrima, a kamo li u šumskim radilištima. Isprika za ovo, da je tome krivo pomanjkanje dobrih aktivista, nepodesna organizaciona forma, privredno-tehnička reorganizacija terena i učestali premještaji naših drugova, slaba je i neuvjerljiva. Uslijed ovakovo´g stanja, jasno je da mi za Narodne vlasti ne predstavljamo onaj forum, koji bi uz masovnu podržku svih tehničkih stručnjaka, bio savjetodavni organ Narodnih vlasti, onaj forum od kojega bi vlasti u svako doba mogle da traže mišljenje i savjet po svim pitanjima, koja zasjecaju u našu struku. Pravila DIT-a u čl. 3 govore o zadatcima, pa tako član 1 kaže: Zadatci društva jesu aktiviziranje svih stručnjaka na obnovi i planskoj izgradnji zemlje, te njihovo organizovano povezivanje, čl 2 — Stručno i naučno izdizanje planova društva, čl. 3 — Stručno izdizanje svih ostalih tehničkih kadrova i čl. 4 — Popularizacija nauke i tehnike. Naši drugovi ma terenu ne samo da nisu organizaciono obuhvaćeni i učlanjeni u DIT-ove, premda je od formiranja DIT-ova prošlo već punih 18 mjeseci, nego oni kao da ne teže za novim saznanjima, da primjenjuju »ove metode rada, nego se 408 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 53 <-- 53 --> PDF |
ISPRAVAK U broju 7 i 8 Šumarskog lista, u članku: »Normiranje certa drvetu h šumskoj´ proizvodnji i eksploataciji«, potkrale su se niže navedene veće štamparske greške: 1. Na strani 238 a) Deveti red odozgo s leva: »1. Materijal za izradu sa dodatkom opštih troškova materijala« treba da bode ispisan u visini desne strane: a) Cena drveta na panju; b) Pomoćni materijal (klamfice i slično. b) Jedanaesti red odozgo s leva: »2. Plata izrade sa doprinosom na te plate« treba da bude ispisan u visini desne strane: a) Doznaka i erarno primanje. c) Trinaesti red odozgo: »3. Opšti troškovi izrade« treba da bude ispisano u visini desne strane: a) Pliate terenskog tehničkog i manipulativnog osoblja sa dodacima» na plate. 2. Na strani 243: šesti red odozdo, umesto C = T X a : m, treba da bude: C = T X -~ : m. b 3 Na strani 244 a) Deveti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba 2000 180.000 X — — : 2000 = 28.57 6300 b) Deseti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba 600 180.000 X ´ : 400 = 42.87 6300 c) Jedanaesti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba 900 180.000 X : 300 = 85.72 6300 d) Dvanaesti red odozgo, umesto 180.000 X :, treba 1200 180.000 X : 200= 171.42 6300 e) Trinaesti red odozgo, umesto 180.000 X :, treba 1600 180.000 X : 100= 457.12 6300 f) Drugi red, odozdo, umesto = 60 Din. X 1.500 = 69.000 Din. treba „ 60 Din X 1150 = 69.000 Din. Šumarski list izlazi svakog mjeseca i pretplata za 1947 godinu iznosi 180.— Din. Uprava i uredništvo lista nalazi se u »Šumarskom domu« u Zagrebu, Vukotinovićeva ul. 2. Tipografija, Zagreb, Trg Bratstva i Jedinstva br. 6, telefon 53-46. 411 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
DRŽAVNI OSIGURAVAJUĆI ZAVOD koji osigurava Vašu ličnu i narodnu imovinu, a osiguranjem života potpomaže štednju i.podiže blagostanje pojedinaca i zajednice, želi svima mnogo lične sreće, puno uspjeha-i zadovoljstva u radu na općem blagostanju SRETNA NOVA GODINA 1948 * DR2AVNI OSIGURAVAJUĆI ZAVOD Ne nanosite upravi Šumarskog Usta nepotrebne gubitke! Redovno javljajte promjenu svojega boravišta — adrese. |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
zadovoljavaju time da se služe metodama i iskorišćuju iskustvo predhodnih generacija. Svakako- da tu ima mnogo krivice i na nama, koji smo službom u sjedištima, republika, jer smo dozvolili, da naši drugovi na terenu ostanu po strani i bez življeg kontakta :ea postojećom problematikom. Uslijed ovako neorganizovanog terena, ne raspolažemo sa podatcima o pstignutim uspjesima i neuspjesima, a na taj način nismo u stanju da izmjenjujemo postignuta iskustva i da ih prenosimo dalje onome, kome su ona u tom času potrebna i koja se moraju prenijeti na sve one, koji u taj čas traže rješenje istih ili sličnih problema. Jasno je sada. da kad nismo uspjeli u ovim radovima, koji su temeljna točka našeg daljnjeg rada, da se nismo mnogo trudili da održimo niti onu vezu s ostalimstrukama, koju smo tako pohvalno bili uspostavili prilikom našeg savjetovanja, pa niti sa strukama, kao što su agronomska građevinska, hidrotehnička, te strojarsko-saobraćajna sa kojima imamo veoma mnogo dodirnih točaka. Naša daljna obaveza bila je, da nastavimo š izdavanjem stručnih listova. Naš Šumarski list, koji izlazi već 72 godine, nikada nije bio u očajnijem stanju, nego što je danas. Tu u prvom redu pomišljam na materiju, koju list iz broja u broj donosi. Šumarski list ne zadovoljava ne samo vas drugove iz ostalih NR-a, nego i nas, pa njime nije zadovoljan niti sam urednik. Naše najstarije stručno1 glasilo boluje od pomanjkanja dobrih, aktuelnih i stvarnih članaka, ispravno, stručno i ideoloških usmjerenih. Listu manjka dobri saradnici i pomagači, ne samo iz Hrvatske, nego i iz ostalih NR-a, a prvenstvo iz Bosne, Srbije i Slovenije, koji bi dostavljali dokumentarne članke, sastavke i čisto stručne reportaže o uspjesima terena i zamašnim radovima šumske privrede. Mi priznajemo da ima i na nama izdavačima mnogo krivnje. Mi smo svjesni toga, da ako Šumarski list želi da postane glasilo zaista svih šumarskih inženjera, tehničara i stručnjaka drvne industrije, da mora pronaći uz već nabrojene manjkavosti, zajednički jezik sa svojim čitateljima. Samo na taj način neće se dešavati, da primatelji list niti ne rastvore, a kamo li da ga pročitaju, jer on donosi sve ono što ... ne zanima, a uz to obiluje teoretskim izlaganjima i brojnim formulama. Osim Ovoga neki članci pisani su na stari način, često puta sračunati na utisak o visokim sposobnostima autora i si. Jasno je da su1 takovi sastavci u cijelosti promašili svoj cilj. Krivnja za ovakav materijal ne leži na uredniku lista. Krivnja je na nama, na našoj nemarnost i neaktivnosti, na našem neangažiranju svih raspoložvih snaga, da se ovo stanje popravi. Osim ovih konstatacija iznosim daljnje grješke i propuste. Nemarni pretplatnici .. plaćaju redovno pretplatu na list i današnje stanje dugova na pretplati za 1946 i 1947 god. iznosi preko 150.000 dinara. Ne treba napose isticati da neplaćanje pretplate uz već nabrojene neprilike, također u velikaji mjeri otežava i koči izdavački rad uprave lista. Potrebno je da se na ovom mjestu kaže i nekoliko riječi o izdavanju naše stručne literature. Uz poznatu konstataciju, da od ovoga rada vlada stanoviti nered i neplanski rad. upoznat ću vas sa situacijom koju je doživjela Šumarska sekcija Hrvatske prilikom raspačavanja Šumarske bibliografije. Polazeći sa stanovišta oskudnosti naše domaće šumarske literature i stvarne visoke vrijednosti ove knjige, uprava je bez posebnog naručivanja, prije puna dva mjeseca dostavila svojim redovnim pretplatnicima, dakle šumarskim inženjerima i tehničarima, ovu zaista vrijednu knjigu. Međutim, i ovdje se je dogodilo ono sto, što se događa sa Šumarskim listom. Od 900 primatelja Šumarske bibliografije platilo je u toku ova dva mjeseca ovu knjigu samo njih 98 tj. mjesto da sekcijska blagajna povrati svoj uloženi novac i zaprimi 90.000.— dinara, zaprimljeno je svega 9.800.— dinara. Šumarska sekcija Hrvatske preivzela je na sebe obavezu da izda »Rad I. Savjetovanja šumarskih inženjera i tehničara FNRJ«. Razlog da nije prije izašao leži u tome, da smo tek prije mjesec dana primili tri referata održana na Savjetovanju, a koji su bili predani sastavljačima da ih prerade i nadopune. Međutim, uprava sekcije strahuje, da će brošura »Rad I. Savjetovanja« u financijskom pogledu proći slično kao šumarska bibliografija. Mi ne izvršavamo preuzete obaveze i naša. je temeljna greška i propust: neaktivnost u pogledu formiranja Šumarskih sekcija pojedinih DIT-ova, kako u sjedištima NR-a„ tako pogotovo na terenu i radilištima u šumi. Naš rad poslije održanog savjetovanja ne zadovoljava i ne predstavlja uspjeh. Pred nama se gomilaju novi zadatci uz izvršenje naših dosadašnjih obaveza. Pred 409 |
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nama je druga godina našeg 5-godišnjeg plana, II. Savjetovanje šumara, II. Kongres. Saveza DIT-ova i Sveslavenski šumarski kongres u Pragu. Uz ovo ostaju još uvijek otvoreni: 1) organizacioni problemi naših Šumarskih sekcija i 2) problem uspješnog izdavanja naših stručnih listova. U ovom su referatu iznesene činjenice, koje zabrinjuju i koje nas ne mogu ostaviti ravnodušnim. Mi u našem društvenom radu zaostajemo, a drug Staljin kaže: Tko zaostaje, toga tuku. Mi svi želimo ostvarenje, pa čak i premašenje zadataka 5 godišnjeg plana, jer je to zalog naše bolje budućnosti. Taj je zadatak postavio pred nas i DIT i mi kao njegovi članovi treba da izvršimo preuzete zadatke, a to ćemo postići samo velikim zalaganjem svih nas, aktiviziranjem i organizacionim povezivanjem svih šumarskih i drvarskih stručnjaka. To možemo postići samo boljim radom od ovoga sadanjega, koji nije niti malo zavidan. Poslije ovoga referata drugovi: ing. Ljuić (Srbija), ing. Jošt (Slovenija), ing. Bekar (Makedonija) i ing. Postnikov (Bosna), u kratkim su crtama iznijeli dosadašnji rad svojih Šumarskih sekcija, koje djeluju u sjedištima NR-a» Urednik Šumarskog lista, drug Z Bunjevčić predložio je Osnovni plan sadržaja »Šumarskog lista« po pojedinim mjesecima, odnosno brojevima. U januaru: sastavci o planiranju, normativima, evidenciji. U februaru i martu: problem kadrova, radne snage, mehanizacije radova. U aprilu: zaštita šuma i pošumljavanje. U maju: mješoviti članci posvećeni društvenim akcijama i sastancima. U junu: članci iz područja, viti članci posvećeni društvenim akciljama i sastancima^ U junu i julu: članci iz područja uređivanja šuma. U augustu: rad Kongresa i Savjetovanja. U septembru i oktobru: mehanizacija sječe i transporta. U novembru: problemi krša, goleti i živog pijeska. U decembru: bilanca, planiranje i razni aktueliteti. Predloženi plan je prihvaćen, sa napomenom, da uz 1—2 terenska sastavka i ostale direktivne članke, »Šumarski list« treba da donosi: bilješke i iskustva u radu sa terena, zatim bibliografiju, zakonodavstvo, pitanja i odgovore, kraće biltene i sindikalno- društvene vijesti. Nakon šroke diskusije, uglavljena je potreba osnivanja Odbora za stručnu štampu unutar pojedinih sekcija u sjedištima NR-a, sa zadatcima, koji su doneseni u zaključcima. O aktivnosti ovih odbora zavisi, da li će Šumarski list, Gozdarski vestnik i Narodni šumar imat dovoljno dobrih, aktuelnih, stvarnih, na liniji i ispravno usmjerenih članaka i sastavaka. »Šumarski list« i »Narodni šumar« imaju savezni značaj u radu oko izdizanja stručnih kadrova, kao i »Gozdarski vestnik«, koji je radi slovenskog jezika namjenjen srednjim i nižim kadrovima šumarstva i drvne industrije u NR Sloveniji. Veliki dio svojih zadataka mogu Ministarstva šumarstva, a naročito Biro-i za propagandu da prebace na sve listove. Stoga je potrebno, da sekcijsiki Odbori za stručnu štampu razviju što veću aktivnost u pravcu prikupljanja saradnika, dok će sekcija nastojati, da se mreža stalnih pretplatnika poveća i obuhvati sve stručno: pomoćno osoblje šumarstva i drvne industrije. Konstatirano je žalosno stanje dugova na pretplatama za Šumarski list, koji prelaze u 1946. i 1947. g. svotu od Din. 140.000.—. Sekcijama su podijeljeni iskazi dugovanja, pa će one povesti brigu da nemarni pretplatnici uplate zaostalu pretplatu. Izneseno je slabo financijsko stanje Š. L., u koje je doveden po nemarnim pretplatnicima. Zaključeno je da se pretplata na list ne podiže, tj. da ona iznosi Din. 180.— kao i za 1947. g., s tim da Min. šumarstva predvide u svojem budžetu za 1948. g. novčanu pripomoć. Sekcije su zadužene, da upozore pretplatnike stručnih listova, da redovno javljaju promjene svojih adresa, a i da same izvjeste o nastalim promjenama. Drug Milam Anić iznio je nekoliko konkretnih primjera o neplanskom radu oko izdavanja i prevođenja šumaTske literature. U daljnjim razgovorima ponovno je potvrđeno, da nema plana kod izdavanja originala i prevoda. Poslije vođenja plodne diskusije konferencija je donijela niz obvezatnih zaključaka, koje donosimo na posebnom mjestu i zaključila svoj rad. 410 |