DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 35     <-- 35 -->        PDF

U smrekovoj šumi broj radnika u brigadi obično je veći nego u borovoj šumi.
Što je krupnija šuma to je veći dnevni efekat rada.
Na efekat rada od upliva je i vrsta drveta. Smreka snižava efekt rada zbog


Tazmjemo velikog učešća grana.
I vremenske prilike uplivišu na efekt rada. Efekt rada u oktobru zbog kiše"vjetra je manji od efekta rada u augustu i septembru.


(Ljesnaja promišljenost No 3, 1947)
I, Horvat


KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA FIZICKO-MEHANICKIH SVOJSTAVA
BIJELI I SRŽI JASENOVINE


Prof.
dr. teh. nauka L, M. Pereligin, izvršio je komparaciju fizičko-mehaničkih


svojstava bijeli i srži jasenovine na osnovu istraženog materijala katedre za tehnologiju
drveta Moskovskog šumsko-tehničkog instituta.
Ispitana su dva probna trupčića ´jasena ispiljena u prsnoj visini dvaju modernih
-stabala. Karakter sastojine: 0,6 hrasta (150 do 170 god.), 0,2 javora, 0,2 lipe i primješanog
bresta i jasena (130 god.); srednja vsitia 28 m, srednji promjer 52 cm, obrast


0,5 bonitet
II. Sastojina je iz Tellermanovsikog leshoza Voronješke oblasti.
Ispitana su slijedeća svojstva: broj godova na 1 cm, postotak kasnog drveta,
specifična težina kod 15°/o vlage, koeficijenat utezanja i bujanja u radijalnom, tangencijalnom
i longitudinalnom smjeru, pojivost vode. čvrstoća pritiska, natezanja, smicanja
i savijanja, modul elasticiteta i specifična radnja loma.
Na osnovu rezultata istraživanja prof. L. M. Pereligin dolazi do zaključka, da
je bijel jasenovine po svojim fizičko-mehaničkim svojstvima nešto lošija od srži jasenovine.
Dalje da se sva istražena svojstva smanjuju u smjeru od srca prema periferiji
«tabla.
Ovi zaključci ne bi odgovarali dosadašnjem praktičnom iskustvu i rezultatima
komparativneg istraživanja tehničkih svojstava bijeli i srži jasenovine izvršenog po
prof. ..11.....1.


(Ljesnaja promišljenost, No 4, 1947)
/. Horvat


ŠUMARSTVO TURSKE


Površina Turske iznosi 772.000 km2. Od te površine 12,00% ili 9,160.859 ha su
Sume, Sve šume vlasništvo su države.


Po vrsti drveća šume su sastavljene od listača: orah, bukva, grab, hrast, kesten,
javor; od četinjača: crni bor i istočna smreka a u dolinama čempres. Osim ovih
vrsta iimade još i libanonskog cedra, rogača, likvidambar.


Sume su u Turskoj dosta uništene i država nema razvijenu šumsku industriju.
U Zap. Turskoj sabire se žir Q. valonea tražene sirovine za treslovine. Gotovo
sav prinos (90°/o) se izvozi U 1942 god. produkcija valoneje bila je 38,000 tona (1939
god. 60.000 tona)´.
Od ukupne površne šuma mogu se iskorišćavati oko 6 mil. ha, od toga 1,266.000


ha lišćara, 3,501.000 ha četinjara. 1,285.000 ha mješovitih šuma.
Od toga je uređeno oko 783.000 ha.
U 1940 god. produkcija šumske industrije iznosila je 552.947 m3 tehničkog drveta,


1,724.510 m3 ogrjevnog drveta i 139.578 m3 drvnog ugljena.
Od te količine bilo je izvezeno oko 100,000 m8 (hrastovi, orahovi i brestovi
irupci, razino piljeno drvo, mala količina tropskog drveta).
Niz poduzeća šumske industrije pripada inostranim kapitalistima.


(Lesnaja promišljenost No 4, 1947)
/. Horvat


393