DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U smrekovoj šumi broj radnika u brigadi obično je veći nego u borovoj šumi. Što je krupnija šuma to je veći dnevni efekat rada. Na efekat rada od upliva je i vrsta drveta. Smreka snižava efekt rada zbog Tazmjemo velikog učešća grana. I vremenske prilike uplivišu na efekt rada. Efekt rada u oktobru zbog kiše"vjetra je manji od efekta rada u augustu i septembru. (Ljesnaja promišljenost No 3, 1947) I, Horvat KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA FIZICKO-MEHANICKIH SVOJSTAVA BIJELI I SRŽI JASENOVINE Prof. dr. teh. nauka L, M. Pereligin, izvršio je komparaciju fizičko-mehaničkih svojstava bijeli i srži jasenovine na osnovu istraženog materijala katedre za tehnologiju drveta Moskovskog šumsko-tehničkog instituta. Ispitana su dva probna trupčića ´jasena ispiljena u prsnoj visini dvaju modernih -stabala. Karakter sastojine: 0,6 hrasta (150 do 170 god.), 0,2 javora, 0,2 lipe i primješanog bresta i jasena (130 god.); srednja vsitia 28 m, srednji promjer 52 cm, obrast 0,5 bonitet II. Sastojina je iz Tellermanovsikog leshoza Voronješke oblasti. Ispitana su slijedeća svojstva: broj godova na 1 cm, postotak kasnog drveta, specifična težina kod 15°/o vlage, koeficijenat utezanja i bujanja u radijalnom, tangencijalnom i longitudinalnom smjeru, pojivost vode. čvrstoća pritiska, natezanja, smicanja i savijanja, modul elasticiteta i specifična radnja loma. Na osnovu rezultata istraživanja prof. L. M. Pereligin dolazi do zaključka, da je bijel jasenovine po svojim fizičko-mehaničkim svojstvima nešto lošija od srži jasenovine. Dalje da se sva istražena svojstva smanjuju u smjeru od srca prema periferiji «tabla. Ovi zaključci ne bi odgovarali dosadašnjem praktičnom iskustvu i rezultatima komparativneg istraživanja tehničkih svojstava bijeli i srži jasenovine izvršenog po prof. ..11.....1. (Ljesnaja promišljenost, No 4, 1947) /. Horvat ŠUMARSTVO TURSKE Površina Turske iznosi 772.000 km2. Od te površine 12,00% ili 9,160.859 ha su Sume, Sve šume vlasništvo su države. Po vrsti drveća šume su sastavljene od listača: orah, bukva, grab, hrast, kesten, javor; od četinjača: crni bor i istočna smreka a u dolinama čempres. Osim ovih vrsta iimade još i libanonskog cedra, rogača, likvidambar. Sume su u Turskoj dosta uništene i država nema razvijenu šumsku industriju. U Zap. Turskoj sabire se žir Q. valonea tražene sirovine za treslovine. Gotovo sav prinos (90°/o) se izvozi U 1942 god. produkcija valoneje bila je 38,000 tona (1939 god. 60.000 tona)´. Od ukupne površne šuma mogu se iskorišćavati oko 6 mil. ha, od toga 1,266.000 ha lišćara, 3,501.000 ha četinjara. 1,285.000 ha mješovitih šuma. Od toga je uređeno oko 783.000 ha. U 1940 god. produkcija šumske industrije iznosila je 552.947 m3 tehničkog drveta, 1,724.510 m3 ogrjevnog drveta i 139.578 m3 drvnog ugljena. Od te količine bilo je izvezeno oko 100,000 m8 (hrastovi, orahovi i brestovi irupci, razino piljeno drvo, mala količina tropskog drveta). Niz poduzeća šumske industrije pripada inostranim kapitalistima. (Lesnaja promišljenost No 4, 1947) /. Horvat 393 |