DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 18     <-- 18 -->        PDF

čim je uži proizvodni zadatak (izbor tipa šumskog (transporta, primjena novog
tipa stroja i t. d.) tim je nepotrebni je uvoditi u sastav njegovog efekta neizmjerive
elemente«.


U običnoj praksi rada projektnih organizacija i plansko-proizvođnih
odjela poduzeća, proizvodni zadaci trustova rješavaju se u odnosu prema
zadanoj veličini produkcije i »neizmj. element, efekta«, se pri tome ne uzimaju
u obzir. Radi toga u cilju praktične svrsishodnosti i za uprošćenje matematskog
izraza pokazatelja efektivnosti u svim zaključcima ćemo označivati efekat
kao Q (proizvodnja određenog sastava, količine i svojstava). Nazivnik efektivnosti
— »trošak« u industrijskoj proizvodnji sastoji se iz cijene koštanja


(C) i jednokratnog uloga kapitala (investicija) (K) na osnovna i obrtna
sredstva.
Jednokratne invesiticije nisu slične stvarnim troškovima koji smanjuju
cijenu koštanja. Sve jednokratne investicije moramo snižavati uslijed deficitnosti
narodnogospodarske akumulacije koja se javlja kao ishodište polučenja


K. Za nas prema tome nije bez razlike uz cijenu kakovih jednokratnih investicija
smo polučili zadani efekat.
Na taj način određeni opći izraz pokazatelja efektivnosti može se prikazati
sa formulom:


III. Pravilo sličnosti efekta sravnjivanih varijanata
Pokazatelj efektnosti je prema tome količina efekta na jedinicu troška.


No ako putem diobe Q sa C + K polučimo neku veličinu E, to ona sama
za sebe još ništa ne znači; t. j . E jedne odijeljeno uzete varijante ne odgovara
na pitanje, da li je dana varijanta efektivna ili nije.


O efektivnosti može se suditi samo na temelju uspoređivanja E u dvije
ili više raznih varijanata. — No kako ćemo usporediti efektivnost dviju ili
više varijanata, ako ona ne može biti određena pojedinačno za svaku varijantu?


Ovaj rad predusreće se time, što je pri sličnosti efekta u sravnjivanim
varijantama odnos njihovih efefotivnosti (E) obratno proporcionalan odnosu
troškova.


Ako pretpostavimo, da je efekat I varijante ravan efektu II varijante pri
raznim troškovima, tada je


EE
III
var
var
efekat I var efekat II
troškovi I var troškovi II
varijante
varijante
troškovi II varijante
troškovi I varijante ´


Na taj način E I. varijante i E II varijante same po sebi nismo odredili,
no određenjem troškova po I i II varijanti imamo mogućnost da odredimo
odnos efektnosti jedne varijante u sravnjenju sa drugom. Ovo je potpuno
dosta, za ispunjenje cilja određenja ekonomičnosti tj. izabrati iz reda mogućih
rješenja proizvodnog zadallika takovu varijantu, koja obezbjeđuje maksimum
štednje troškova rada. Na taj način glavno pravilo određenja ekonomske efek


376