DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 57 <-- 57 --> PDF |
PROFESOR DR. LAJBUNDGUT U NAŠIM SUMAMA U vremenu od 15 do 28 septembra ove godine boravio je u našoj zemlji Dr. H. Lajbungut, profesor salvi-kulture na Politehnici u Cirihu (Švicarska). Cilj njegovog putovanja bio je: Proučavanje šuma lišćara prirodnog porekla u našoj zemlji, njihovo regenerisanje i gajenje, a naročito proučavanje mješovitih šuma hrasta, jasena, crne johe i lipe. U pratnji naših stručnjaka on je obišao i proučio: 1. Šume niskih planina koje su obrasle bukvom, hrastom kitnjakom, cerom u području Kučeva i Nove Gradiške. 2. Nizinske šume hrasta lužnjaka, bresta u izumiranju, jasena, graba, lipe i dr. u području Morovića, Vrbanje, Županje i Nove Gradiške. Posle dugogodišnjeg pravca unošenja novih vrsta u švicarske šume, švicarska silv-kultura se vraća svestranom izučavanju autohtonih vrsta drveća naročito lišćara, njihovom najboljem prirodnom podmlađivanju i gajenju, jačajući plodnost tla i produktivnost šume stvaranjem prirodne mešovitosti i unošenjem lišćara u prizemlje četinjastih šuma. Čišćenja i proreda koje su baza ovakve silviculture su u prvom planu, . ogledi čišćenja vrše se počev od 5 godine starosti u sastojinama lišćara. (Mi poznajemo često puta do tančina razne egzote, a ne poznajemo svoje vrste drveća i njihove zahteve, zato danas švicarska silvkultura hoće da dobro upozna svoje vrste drveća, njihov život, njihove potrebe, njihovu produkciju. Švicarska silvikultura posebno mesto daje fito i biocenološkim radovima i sa osobitim interesovanjem prati radove ove vrste i u ostalim zemljama, naročito u SSSR i u Nordiskim državama. Na pitanje o primeoi Biolejeve kontrolne metode u šumama Švicarske g. profesor Lajbungut izjavio je, da je do 1930 god. bila u jakom širenju, da ju je Šedelin u periodu 1930 do 1940 god.dosta obuzdao a u ovoj dekadi ta metoda nalazi svoje pravo mesto i najkorisniju primenu u šumama visokog gorja, na strmim i erozivnim terenima, a specijalno za vrste kao što su jela i bukva. Po ovde-onde izraženom mišljenju od strane Dr. Lajbundguta, možemo obuhvatiti u grubim potezima gledanije nosioca nauke Švicarske silvikulture: ... prirodno regenerisana šuma po pravilu je mešovita, zdrava i odgovara staništu. Nega koja će produžiti tu mešovitost, jačati plodnost tla i omogućiti jedinkama da pravilno i uspšeno razvijaju svoju snagu, treba da odgovara vrstama i da se redovno sprovodi. Prirodno regenerisana i pravilno negovana šuma, nosi u sebi sve potrebne elemente zdravlja i pune otpornosti prema parazitima svih vrsta, ovi posljednji ne nalaze povoljnu sredinu za epidemički razvoj, pa samim tim nedaće upotrebe represivnih mera za zaštitu šuma, u tako tretiranim šumama te dolaze u obzir. Disciplina o zaštiti šuma postaje u Švicarskoj skoro bespredmetna, ij´er je nju obuhvatila pravilno shvaćena silvikultura, a fitopatologija i entomologija i inače daju sve što je nužno da se zna o kriptogramskih i životinjskim parazitima..-, Dr. Lajbungut je u istom cilju otputovao iz ´naše zemlje za ČehoslOvačku. O ŠUMARSKIM KADROVIMA Za školsku 1947/1948 god. upis učenika u srednje šumarske škole nije se razvijao točno po planu niti je završen u predviđenom roku. U nekim Narodnim republikama, usled malog broja prijavljenih učenika, upis je morao da bude produžen, tako da se, na pr. u Srednjoj šum. školi u Kraljevu i Skoplju upis završio 10. X. 1947 god. U celoj zemlji ima 11 srednjih šumarskih škola raznim smerova. NR Srbija: u Kraljevu, uzgojnog i eksploatacionog smera. NR Hrvatska: u Glini, uzgojnog i eksploatacionog smera — u Drnišu, uzgojnog smera (kraškog tipa) — u Delnicama drvno-industrijskog smera. NR Slovenija: u Mariboru, Ljubljani, Postojni, svih smerova (posebnog tipa). NR Makedonija: u Skoplju, uzgojnog eksploatacionog smera. NR Bosna i Hercegovina: u Sarajevu, sva tri smera — u Tuzli, uzgojnog i eks ploatacionog smera — u Mostaru, uzgojnog smera karškog tipa. 355 |