DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
5. Prisvajati (uzurpirati) općenarodna ili zajednička šumska ili šumopašnjačka zemljišta. Za naknadu štete, počinjene prisvajanjem, kao i za troškove povratka u prvotno stanje, odgovoran je prisvajatelj. 6. Oštećivati ili činiti nečitljivim brojeve i žigove, koji su postavljeni na panjevc, stabla stabla ili izrađeno drvo. Isto tako zabranjeno je oštećivanje i uništavanje graničnih znakova, ograda, jarka i si. podignutih ili izrađenih u šumi ili oko šume, kao i svako oštećivanje odnosno uništavanje svih naprava, podignutih radi iskorišćavanja šuma i- prijevoza šumskih proizvoda, uzgajanja sadnica šumskog drveća, nasada i građevina, podignutih za zaštitu zemljišta u šumama i šumskim zemljištima (u bujicama). Počinitelj je odgovoran i za naknadu učinjene štete. Član 2. Prijave (molbe) i rješenja (potvrde), koje se podnose ili izdaju po poslovima ove naredbe ne podležu plaćanju nikakve takse. Clan 3. Prekršaji propisa ove naredbe i na njezinom temelju izdanih naredaba uputstva i rješenja općeg značaja kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 5.000 Lira ili prisilnim radom bez lišenja slobode do 30 dana. U koliko radnja prekršaja ne sadrži krivično´ djelo, za postupak je nadležan izvršni odbor kotarskog (gradskog) narodnog odbora. Clan 4. Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom Listu Oblasnog narodnog odbora za Istru, kojim danom prestaju važiti svi protivni joj propisi.« B) U uputam a Odjela šumarstva i šumske industrije br. 2077./47., pored ostalog, kaže se i ovo: ... »Propisi Naredbe su, kako se razabire iz teksta, okvirni, te se prema tomu mogu primijeniti u onoj mjeri i na način, kako to zahtijevaju prilike pojedinog kraja, odnosno područja kotarskog (gradskog) narodnog odbora. Da se propisi naredbe što uspješnije primijene, daju se slijedeće upute: Ad I/l (čl. 1. Naredbe): Po ovom propisu može kotarski (gradski) narodni odbor u slučaju potrebe propisati i obvezatno prijavljivanje sječe za vlastite potrebe. Ovu prijavu treba obavezno propisati za sve sječe u visokim šumama, kao i za sva stabla u visokom uzgoju (što se u glavnom i do sada provodilo). Po ovom propisu može se urediti i sabiranje listinca, odnosno kresanje drveća u svrhu dobivanja lisnika. Ad 1/2: Redovno vrijeme sječe u niskim šumama traje od 1. listopada jedne do 31. ožujka slijedeće godine. Sječe u visokim šumama, kao i prorede mogu se vršiti tokom cijele godine, ali i ove sječe može KNO s opravdanog razloga vremenski ograničiti. U krajevima, u kojima su se vršile sječe stabala radi dobivanja kolja ili kakvog posebnog uzroka (na pr. kestenovine za dužicu), mogu se takve sječe za sada dozvoljavati i izvan naprijed označenog vremena. Posebno po ovoj točki treba propisati ostavljanje nadstojnih stabala u niskoj šumi (semencala), a u propisu odmah naglasiti, da oni imaju ostati u rastu i kroz više ophodnja niske šume. Ad 1/3: Ovaj će se propis primijeniti u koliko je potrebno izvršiti pošumljavanjc ili popunjavanje posječene ili upropaštene (opustošene) šume, dakle primjenjuje se individualno i to u rješenju o dozvoli sječe ili po samostalnom rješenju donijetom na osnovu izviđa i preporuke šumarskog referenta. Prema potrebi može se propisati i vrst ,kojom će se popunjavanje izvršiti, a u svakom slučaju staviti vrst u obliku preporuke. Ovim propisom trebat će se što više poslžiti, kako bi se povećao obrast današnjih niskih šuma. Sa- sjemenom popunjavanja treba preporučiti samo ona s krupnim (hrastovi, bukva, kesten, mendula), dok ostale vrste sa sadnicama, budući da dosadanje sjetve sitnog sjemena (crnogorice) nisu dale, općenito uzevši, zadovoljavajuće rezultate. U predjelima, gdje uspijeva lovor, treba i njega preporučivati i to za uzgoj stabala za iskorišćavanje lišća kao sirovine za ulje. 352 |