DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 54     <-- 54 -->        PDF

5. Prisvajati (uzurpirati) općenarodna ili zajednička šumska ili šumopašnjačka
zemljišta. Za naknadu štete, počinjene prisvajanjem, kao i za troškove povratka u
prvotno stanje, odgovoran je prisvajatelj.
6. Oštećivati ili činiti nečitljivim brojeve i žigove, koji su postavljeni na panjevc,
stabla stabla ili izrađeno drvo. Isto tako zabranjeno je oštećivanje i uništavanje graničnih
znakova, ograda, jarka i si. podignutih ili izrađenih u šumi ili oko šume, kao i
svako oštećivanje odnosno uništavanje svih naprava, podignutih radi iskorišćavanja
šuma i- prijevoza šumskih proizvoda, uzgajanja sadnica šumskog drveća, nasada i građevina,
podignutih za zaštitu zemljišta u šumama i šumskim zemljištima (u bujicama).
Počinitelj je odgovoran i za naknadu učinjene štete.
Član 2.


Prijave (molbe) i rješenja (potvrde), koje se podnose ili izdaju po poslovima
ove naredbe ne podležu plaćanju nikakve takse.


Clan 3.


Prekršaji propisa ove naredbe i na njezinom temelju izdanih naredaba uputstva
i rješenja općeg značaja kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 5.000 Lira ili prisilnim
radom bez lišenja slobode do 30 dana. U koliko radnja prekršaja ne sadrži
krivično´ djelo, za postupak je nadležan izvršni odbor kotarskog (gradskog) narodnog
odbora.


Clan 4.


Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom Listu Oblasnog
narodnog odbora za Istru, kojim danom prestaju važiti svi protivni joj propisi.«


B) U uputam a Odjela šumarstva i šumske industrije br. 2077./47., pored
ostalog, kaže se i ovo:


... »Propisi Naredbe su, kako se razabire iz teksta, okvirni, te se prema tomu
mogu primijeniti u onoj mjeri i na način, kako to zahtijevaju prilike pojedinog kraja,
odnosno područja kotarskog (gradskog) narodnog odbora. Da se propisi naredbe što
uspješnije primijene, daju se slijedeće upute:


Ad I/l (čl. 1. Naredbe): Po ovom propisu može kotarski (gradski) narodni odbor
u slučaju potrebe propisati i obvezatno prijavljivanje sječe za vlastite potrebe. Ovu
prijavu treba obavezno propisati za sve sječe u visokim šumama, kao i za sva stabla
u visokom uzgoju (što se u glavnom i do sada provodilo). Po ovom propisu može se
urediti i sabiranje listinca, odnosno kresanje drveća u svrhu dobivanja lisnika.


Ad 1/2: Redovno vrijeme sječe u niskim šumama traje od 1. listopada jedne do


31. ožujka slijedeće godine. Sječe u visokim šumama, kao i prorede mogu se vršiti
tokom cijele godine, ali i ove sječe može KNO s opravdanog razloga vremenski ograničiti.
U krajevima, u kojima su se vršile sječe stabala radi dobivanja kolja ili kakvog
posebnog uzroka (na pr. kestenovine za dužicu), mogu se takve sječe za sada dozvoljavati
i izvan naprijed označenog vremena. Posebno po ovoj točki treba propisati
ostavljanje nadstojnih stabala u niskoj šumi (semencala), a u propisu odmah naglasiti,
da oni imaju ostati u rastu i kroz više ophodnja niske šume.
Ad 1/3: Ovaj će se propis primijeniti u koliko je potrebno izvršiti pošumljavanjc
ili popunjavanje posječene ili upropaštene (opustošene) šume, dakle primjenjuje se
individualno i to u rješenju o dozvoli sječe ili po samostalnom rješenju donijetom
na osnovu izviđa i preporuke šumarskog referenta. Prema potrebi može se propisati
i vrst ,kojom će se popunjavanje izvršiti, a u svakom slučaju staviti vrst u obliku
preporuke. Ovim propisom trebat će se što više poslžiti, kako bi se povećao obrast
današnjih niskih šuma. Sa- sjemenom popunjavanja treba preporučiti samo ona
s krupnim (hrastovi, bukva, kesten, mendula), dok ostale vrste sa sadnicama, budući
da dosadanje sjetve sitnog sjemena (crnogorice) nisu dale, općenito uzevši, zadovoljavajuće
rezultate. U predjelima, gdje uspijeva lovor, treba i njega preporučivati i to
za uzgoj stabala za iskorišćavanje lišća kao sirovine za ulje.


352