DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Sa šumskim štetama i uništavanjem šuma je slično. I tu se ne smije zanemariti teren. Uzaludno je propagirati čuvanje šuma, dok postoje objektivni uzroci uništa vanju. Čim se ti uzroci uoče, treba nastojati ukloniti ih. Zatim će i lična propaganda moći uspjeti. Sva ranija propaganda protiv držanja kozjih stada do jučer nije dala skoro nika kovih rezultata. No, nije bila suvišna! To se osjeća danas, kada narod u Dalmaciji spontano ukida koze. O čovjeku ovisi sve. Zato i nije svejedno, tko agitaciju provodi. Ne mora to biti stručnjak niti imati neko veliko školsko obrazovanje ali mora poznavati problem, narod i njegov mentalitet. Mora imati i bogato životno iskustvo. Nije teško stvoriti dva tri čovjeka u birou za štampu i propagandu u ministarstvima, koji bi s voljom i uspjehom pomoću propagande na terenu rješavali jedan zadatak za drugim. Zato nije potrebna ni naročita šumarska stručna sprema. Agitatori moraju biti terenski a postavljene zadatke rješavati samo pojedinačno. Selo sa mnogo više kritike i nepo vjerenja doimlje i prihvaća nego gradska publika, koja je danomice navikla na novo tarije pa ih brže i sa manje skepse i prima. Izložba ministarstva šumarstva NR Srbije u Beogradu u maju 1947. g. prikazala je vrlo dobro važnost šume, upotrebu drveta, uništavanje šuma i njegove posljedice za Srbiju. Posjetioca bilo je 22.000. Trošak je možda iznosio 500.000 dinara. Nažalost izložba nije bila prenosma. Bez sumnje je postigla svoju svrhu te uloženi novac i trud nisu uzaludni. Potrebno je, da prestolnica shvati, šta Srbiji znači šuma. Bosna i Hercegovina poslala je svoju šumarsku izložbu po svim malo većim gra dovima svoje republike. Ići treba još dalje: U mnogim našim trgovištima i gradovima održavaju se nedjeljno sajmovi, na kojima učestvuju mnoga sela sa velikog područja. N. pr. u Karlovcu, Slunju, Požarevcu i t. d. Takova mjesta treba iskoristiti te prirediti izložbe sa lokalnom problematikom dotične pokrajine. U svakom gradu nađe se poneki trgovački izlog sa nekoliko m2 površine. (Problem bespravne sječe prikazati plastičnim grafikonima: selo N. vodi u bespravnoj šumskoj sječi. Hoće li tu »čaet« zadržati? i t. d.). Tko nije vidio na jednom sajmu tu izložbu, vidjet će je na drugom. Tako može jedna jedina izložba da se koristi čitavom pokrajinom. Takova je izložba jeftina, lako prenosna ne iziskuje mnogo truda. Važno je, da ne obuhvaća više od jedno g problema. Pređimo na konkretan slučaj: U godini 1946. uvađano je u Sloveniji po prvi put dobivanjem smole u borovim šumama. Kao kod svake nove stvari bilo je i tu skepse, nepovjerenja i protivljenja. U aprilu 1947. priredili smo na svega 6 m* površine u trgovačkom izlogu usred Ljubljane na vidnom mjestu izložbu »Smola — zlato naših borova«. Smolarenje je prikazano u raznim fazama sa 6 fotografija, borovim deblom sa lončićem, industrijskim trgovačkim proizvodima terpentina i kolofonija, smolarskim oruđem, 3 plastične tabele (proizvodnja smole u svijetu- rapidni razvoj smolarstva u SSSR te pregled smolarskih krajeva v Sloveniji) i plakatom za propagandu smolarenja u privatnim šumama. Uredništvo ilustrirane nedjeljne revije »Tovariš« iz vlastite inicijative prikazalo je upravo reprezentativno u jednome svome broju »Smola — zlato naših borov« na naslovnoj strani, jednoj čitavoj unutarnjoj strani, člankom i dvije vlastite skice. »Tovariš « je pobudio najveći interes i kod najviših mjesta za ovu novu granu šumskog gospodarstva. Izložba putuje sada i u ostala mjesta Slovenije. Ono, što je bilo još pred godinu dana nepoznato, danas je od svega šumarskog rada najpopularnije. I u privatnim borovim šumama ove godine obilno curi borova smoJa. U jednom filmskom žurnalu možete vidjeti »Dobivanje smole u Sloveniji«, što ga je vrlo rado snimilo filmsko poduzeće o svome trošku. Izložba o smolarenju nije koštala ni 3.000 dinara, tražila je vrlo malo truda i vremena a postigla je mnogo i mnogo je toga pokrenula. Naravnoi da su paralelno organizirani i tečajevi za smolarenje na terenu. Otsjek za štampu i propagandu ministarstva u Ljubljani ima u izradi reljef planinskog masiva Jelovica nad Bledom sa 4 žične željeznice u mjerilu 1 : 10.000 i model žičnice 1 : 300. Cilj ove izložbe jeste plasiranje tog prometnog sredstva u planinskom gospodarskom životu uopće. Kod hitnijeg ili aktuelnijeg problema može se izložbu izraditi u nekoliko kopija i smjestiti istovremeno u razna mjesta. 349 |