DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Tabela 1.
Srednji prinos (u mtc/ha) Povećanje po ha


Godina u koho´zu po
imenu Stalina
po Saljskom
reonu
u mtc u V.
1936 16,0 7,0 9 ´ 129
1937 25,6 10,4 15,2 146
1938 14,3 6,6 7,7 117
1944 14,0 10,1 3,9 39
1945 10,7 6,3 4,4 70


O ogromnom značenju šumskih pojasa za postizavanje visokih žetvenih
prinosa govore i podaci niza naučno-zasnovanih i naprednih kolhoza.
Efikasnost šumskih pojiasa naročito je značajan na primjerima iz mnogogodišnjeg
djelovanja Instituta poljoprivrede černozemnog pojasa po imenu


V. V. Dokučajeva (bivša Kamenostepska stanica) (tabela 3). Sistematskim uvađanjem
travopoljnog sistema (plodoreda) u ratarstvu postignuto je ovdje znatno
povećavanje žetvenog prinosa jare pšenice. Usjevi jare pšenice proizvedeni
nakon kulture mnogogodišnjih trava u otvorenoj stepi, bez primjenjivanja
gnojiva, dali su povećani žetveni prinos za 1,3 mtc po hektaru, uz primjenu
gnojiva u otvorenoj stepi za 2,3 mtc po hektaru a bez primjene gnojiva u sredini
šumskih pojasa za 4,7 mtc po hektaru, dok je primjenjivanje plodoreda
na cijelom kompleksu osiguralo povišavanje za 8 metričkih centi po hektaru.
Niže su naznačene žetve za 1937—1939 godine.
Tabela 2.


Srednja žetva Povišenje
Opitna tačka
Naziv
poljoprivredne
kulture
Period
promatranja
(u mtc/ha)
pod zaštitom
pojasa
u otvorenoj
stepi
po 1 ha
u mtc u0/»
Mariupoljsko poozima
pšenica 1926—1930 17,1 9,7 7,4 78
kusno odjeljenje ozimi ječam 1926—1930 14,8 9,8 5,0 51
USSR ozima pšenica 1938—1945 22,2 19,8 2,4 12
Timaševski zajara
pšenica
štitni punkt meka 1933—1945 13,7 12,1 1,6 13
VNIILAMI
Kujbiševska oblast
jara pšenica
tvrda 1933—1945 12,6 10,1 2,5 73
(Zavolžje)
Altajski kraj (Kol1942
19,0 11,0 8,0 25
hoz žitarice »Pješčani
Barok«,


Egbrjevskog reona)


333