DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 33 <-- 33 --> PDF |
(Kulundinska stepa) i u nekim drugim reonima. Po podacima Saveznog; naučno-istraživalačkog instituta poljoprivredno šumskih melioracija Ministarstva poljoprivrede SSSR u 1936 god. u Stavropoljskom kraju »crne bure« -oštetile su 300 hiljada hektara usjeva, od čega je 177,2 hiljada hektara potpunouništeno. Suhe, crne, pješčane bure otimlju od poljoprivrednog gospodarstva godišnje mnogo hiljada tona žita. U sušnim godinama ovi gubici dostižu ogromne razmjere. Značenje poljezaštitinh šumskih pojasa u ovim reonima je naročito veliko. Šumski pojasi, slabe brzinu vjetrova, zaštićuju usjev od suše, a u reonima »crne bure« od isčupavanja, zasušivanja i zasipavanja biljaka zemljanim nanosima. Zimi poljezaštitni šumski pojasi zadržavaju snijeg na poljima, te takozaštićuju ozime usjeve od izmrzavanja, a također omogućuju i povišenje vlažnosti zemljišta. Ravnomjeran raspored snijega omogućava u proljeće njegovo polaganije topljenje, a time i povećanje zalihe vlage u zemljištu. Kao posljedica zaštitnog djelovanja šumskih pojasa izmjenjuje se i mikroklima u sušnoj stepi (vlažnog vazduha, temperatura i t. d.) te se tu stvaraju uslovi za normalan razvitak biljaka. U reonima sa jako ispresjecanim reljefom kraja, primjenjuju se zaštitne šumske sastojine i u vidu šumskih masiva, ili širokih šumkih pojasa. Zaštitni šumski nasadi učvršćuju pijeske i rastresita zemljišta, sprečavaju stvaranje jaraka, vododerina, džombi (ponora) i samim tim osiguravaju daljnji razvitak oranica kod zasijavanja sa poljoprivrednim kulturama. Jarci i vododerine koje su izložene ispiranju moraju se bezuvjetno učvrščavati sa nasadima drveća na njihovim strmim padinama. Akademik Viljams, pridaje veliko značenje poljezaštitnim šumskim pojasima i piše: »Šuma, kao močan regulator vlažnosti zemljišta, treba biti bezuslovna komponenta poljoprivrednih nastojanja svakoga reona, svake oblasti, nezavisno od klimatskih i pedoloških uslova ...« »Obuhvatiti pojasnim nasadima sve novije i novije teritorije sušnih stepa, primjenjujući istovremeno na poljima kolhoza i sovhoza sve rezultate savremene, napredne agromonije, mi ćemo postepeno, ali bez zastanka napredovati na putu ka potpunom oslobođenju našeg planskog gospodarstva od upliva stihijskih sila prirode, izgrađujući u istoriji čovečanstva još neviđenu visokoproizvodnu poljoprivrednu produkciju«. Poljoprivredno šumsko meliorativne mjere došle su do najšireg razvitka. u našoj zemlji počam od 1931 godine. Do toga vremena ovi radovi provodili su se samo u manjim razmjerama. Partija boljševika i Sovjetska Vlast posvećuje ogromnu pažnju pitanju borbe sa sušom. Uredba SNK SSSR i CK VKP (b) »O mjerama osiguravanja stabilne žetve u sušnim zonama jugo-istoka SSSR« od 26 oktobra 1938 g. dala je boljševički program borbe za postizavanje visokih i stalnih prinosa u po ljoprivredi. U toj uredbi kaže se slijedeće: »U cilju pravovremenog i pravilnog sprovođenja sadnje zaštitnih šumskih. 331 |