DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.. V. SAVELJEV (Moskva): POLJEZAŠTITNI ŠUMSKI POJASI — U SLUŽBI VISOKIH I STABILNIH ŽETVENIH PRINOSA Zakonom o novom petogodišnjem planu obnove i razvitka narodne privrede SSSR utvrđeno je, da je najvažniji zadatak poljoprivrede — svestrano povišenje žetvenog prinosa i povećanje količine poljoprivrednih proizvoda na osnovu značajnog povišenja kultura, te širokog iskorištavanja postignuća savremene poljoprivredne nauke. U kompleksu sa ostalim agrotehničkim mjerama naprednog plodorednog .sistema, poljezaštitni šumski nasadi i razvitak šuma mjesnog značenja imaju veliko značenje za postizavanje visokih i trajnih žetvenih prinosa te su istovremeno i jedno od najvažnijih srestava u borbi protiv suše. U Zakonu o petogodišnjem planu piše: »Uspostaviti u kolhozima i sovhozima stepskih i šumskostepskih oblasti poljezaštitne šumske nasade i osigurati povišeno podizanje poljezaštitnih šumskih pojasa iz brzorastućih vrsta drveća, voćnih, grmolikih i jagodnih kultura, a također sadnju šumskih i voćnih kultura oko vododerina«.* Veliko stvaralačko djelo izveli su kolhozi i sovhozi oko kultiviran ja šumskih pojasa i šuma mjesnoga značenja, kao rezultat uspješnog ispunjenja triju .starinskih petogodišnjih planova. Ovi su se radovi do rata najšire razvili u stepskim reonima južnog i jugoistočnog evropskog dijela SSSR, & također i u stepskim reonima Sibira i sjevernog Kazakstana! Za desetogodište od 1931 do 1941 g. u kolhozima pretežno stepskih reona SSSR, bilo je zasađeno 452 hiljade ha poljezaštitinh šumskih pojasa. Osim toga, a za to vrijeme, bilo je zasađeno oko 170 hiljada ha raznih .nasada oko jaraka i vododerina. Ogroman rad sproveden je i na sadnji šumozaštitnih nasada na sipkim (pokretnim) pijescima Srednje Azije, pa također u Astrahanskoj oblasti. Najveći udio u sadnji šumskih nasada zauzimala je Ukrajinska SSR; — pred početak rata ona je imala 259 hiljada hektara takvih nasada. Mnogo je učinjeno u tom smjeru kolhozima Rostovske oblasti, isto tako u Teonima Kulundinske stepe Altajskog kraja, zatim u cijelom nizu drugih zona i reona Sovjetskog Saveza. Rat s njemačkim okupatorima prekinuo je izgradnju mnogih kolhoza u reonima i oblastima koje su se nalazile pod privremenom okupacijom. Oslabljen je bio i otežan rad kolhoza nad uvađanjem novih poljoprivrednih metoda, a napose na razvijanju radova oko šumskih nasada i po cijelom Savezu, jer je sva pažnja mnogomilionske mase sovjetskog naroda bila usredotočena na brzo i potpuno uništavanje neprijatelja. Veliku su štetu nanjeli njemački okupatori poljezaštitnima nasadima za vrijeme svojega varvarskog gospodarenja u okupiranim reonima. Nijemci su uništavali parkove, nasade, aleje drveća i šumske pojase, koji su im došli pod i— * Vidi »Petogodišnji plan .obnove i razvitka narodne privrede SSSR za 1946—1950. godinu«. Izdanje novisko-izdavačkog prcduzeea »Borba« Beograd 1946. strana 97. (Napomena prevodioca). 329 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ruku. Tako je na primjer, u Ukrajini potpuno uništeno više od 38 hiljada hektara šumskih nasada, a 105 hiljada hektara zloupotrebljenih šuma zahtjeva ozbiljnu obnovu. U Bjelorusiji fašisti su za vrijeme okupacije posjekli i uništili. 580 hiljada hektara najvrednijih šuma. Sada, poslije pobjedonosnog završetka Velikog Otadžbinskog rata, cijela zemlja, na poziv velikog Staljina, prešla je na mirni rad obnove i izgradnje, produžavajući grandioznu izgradnju komunističkog društvenog uređenja. Naša prvorazredna zadaća sada je — zalječiti rane, koje je nanjeo rat, dostići predratnu proizvodnost narodne privrede, pa zatim postići ovu proizvodnost u značajnim razmjerima. U planu velikih radova iz oblasti socijalističke zemljoradnje veoma važno mjesto zauzima izgradnja i razvitak poljezaštitnih šumskih kultura. Radovi na šumskim nasadima naročito su aktuelni u stepskim i šumskostepskim zonama SSSR. Stepski i šumsko-stepski reoni naše zemlje pretstavljaju osnovno područje koje služi za proizvodnju žitnih, uljanih i drugih poljoprivrednih kultura. U ovim reonima prevladavaju najplodnija zemljišta. Jedino suha klima ovih stepskih reona smanjuje mogućnost potpunog iskorištavanja njihove prirodne plodnosti. Reljef mnogih šumsko-stepskih reona karakterističan je po tome, što sa jedne strane, ima neznatnu razliku u visinama, a s druge strane što obiluje blatima, jarcima, vododerinama i razvijenom mrežom rijeka i rječica. To omogućava pojačano površinsko kretanje vode, razaranje gomili slojeva zemlji" šta, stvaranje ponora (oburvina) jaraka i drugog. Podaci Pedološkog instituta Akademije nauka SSSR pokazuju, da u Kurskoj oblasti, na padinama strmijim od 2° nagiba, dolazi približno 54%´ oranica, a na padinama od 4—8° — više od 23° velik. Po podacima Novosiljske pokusno-bujičarske stanice, Orlovske oblasti sa kompaktnih izoranih površina sa nagibom od 2—3° otječe 80—90°A> snježne vode. Materijal istraživanja ove stanice pokazuje, da u nizu sjevernih reona Kurske oblasti postoje prostrane površine koje uslijed navedenog gube gotovo polovinu sloja zemljišta koje je bogato na humusu, pa zbog toga kolhozi tih reona ne postižu više od 3—4 metričke cente žetve sa jednog hektara. Rukovodioc katedre šumarstva Timirjadzevske poljoprivredne akademije profesor G. R. Eitingen izračunao je, da gubitak dušika, fosfora, kalija, uslijed ispiranja i otplovljivanja zemljišta potocima vode, u evropskom dijelu Saveza prebacuje pet puta količinu mineralnih gnojiva, koja je unesena u zemljište u toku 1938 godine. Prema tome zašumljavanje priobalnih krajeva pijesaka i pustinja je jedini mogući način od kojeg se može očekivati zadržavanje vode i snijega na zemljištima koja se lako. ispiru. Istovremeno u stepama vjetrovi dostižu u pojedinim godinama ogromnu snagu. U zimskom periodu oni doprinose odnošenju snježnog pokrivača sa polja i izmrzavanju ozimih usjeva. U ljetnom periodu suhi stepski vjetrovi povećavaju isparivanje gubitak — vlage kod poljoprivrednih biljaka, što se nepovoljno odražava na njihovom razvitku. U nizu stepskih reona na nepovezanim, bestrukturnim zemljištima jaki vjetrovi katkada iščupaju usjeve. Ovo se u Stavropoljskom kraju, u Sibirijt 330 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 33 <-- 33 --> PDF |
(Kulundinska stepa) i u nekim drugim reonima. Po podacima Saveznog; naučno-istraživalačkog instituta poljoprivredno šumskih melioracija Ministarstva poljoprivrede SSSR u 1936 god. u Stavropoljskom kraju »crne bure« -oštetile su 300 hiljada hektara usjeva, od čega je 177,2 hiljada hektara potpunouništeno. Suhe, crne, pješčane bure otimlju od poljoprivrednog gospodarstva godišnje mnogo hiljada tona žita. U sušnim godinama ovi gubici dostižu ogromne razmjere. Značenje poljezaštitinh šumskih pojasa u ovim reonima je naročito veliko. Šumski pojasi, slabe brzinu vjetrova, zaštićuju usjev od suše, a u reonima »crne bure« od isčupavanja, zasušivanja i zasipavanja biljaka zemljanim nanosima. Zimi poljezaštitni šumski pojasi zadržavaju snijeg na poljima, te takozaštićuju ozime usjeve od izmrzavanja, a također omogućuju i povišenje vlažnosti zemljišta. Ravnomjeran raspored snijega omogućava u proljeće njegovo polaganije topljenje, a time i povećanje zalihe vlage u zemljištu. Kao posljedica zaštitnog djelovanja šumskih pojasa izmjenjuje se i mikroklima u sušnoj stepi (vlažnog vazduha, temperatura i t. d.) te se tu stvaraju uslovi za normalan razvitak biljaka. U reonima sa jako ispresjecanim reljefom kraja, primjenjuju se zaštitne šumske sastojine i u vidu šumskih masiva, ili širokih šumkih pojasa. Zaštitni šumski nasadi učvršćuju pijeske i rastresita zemljišta, sprečavaju stvaranje jaraka, vododerina, džombi (ponora) i samim tim osiguravaju daljnji razvitak oranica kod zasijavanja sa poljoprivrednim kulturama. Jarci i vododerine koje su izložene ispiranju moraju se bezuvjetno učvrščavati sa nasadima drveća na njihovim strmim padinama. Akademik Viljams, pridaje veliko značenje poljezaštitnim šumskim pojasima i piše: »Šuma, kao močan regulator vlažnosti zemljišta, treba biti bezuslovna komponenta poljoprivrednih nastojanja svakoga reona, svake oblasti, nezavisno od klimatskih i pedoloških uslova ...« »Obuhvatiti pojasnim nasadima sve novije i novije teritorije sušnih stepa, primjenjujući istovremeno na poljima kolhoza i sovhoza sve rezultate savremene, napredne agromonije, mi ćemo postepeno, ali bez zastanka napredovati na putu ka potpunom oslobođenju našeg planskog gospodarstva od upliva stihijskih sila prirode, izgrađujući u istoriji čovečanstva još neviđenu visokoproizvodnu poljoprivrednu produkciju«. Poljoprivredno šumsko meliorativne mjere došle su do najšireg razvitka. u našoj zemlji počam od 1931 godine. Do toga vremena ovi radovi provodili su se samo u manjim razmjerama. Partija boljševika i Sovjetska Vlast posvećuje ogromnu pažnju pitanju borbe sa sušom. Uredba SNK SSSR i CK VKP (b) »O mjerama osiguravanja stabilne žetve u sušnim zonama jugo-istoka SSSR« od 26 oktobra 1938 g. dala je boljševički program borbe za postizavanje visokih i stalnih prinosa u po ljoprivredi. U toj uredbi kaže se slijedeće: »U cilju pravovremenog i pravilnog sprovođenja sadnje zaštitnih šumskih. 331 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 34 <-- 34 --> PDF |
pojasa, obavezuju se kolhozi, mašinsko-traktorske stanice i sovhozi da uključe -ove radove u svoj proizvodni plan. Zabranjuje se podizanje šumskih nasada u jesen po sveže obrađenom zemljištu i u proljeće po proljetnoj sjetvi. Šumske nasada treba podizati u jesen rano na crnom i ranom ugaru, a sproljeća na ranom ugarivanju«. Između svih mjera agrošumskih melioracija u borbi sa sušom najveći obim zauzimaju radovi na zasađivanju poljezaštitnih šumskih pojasa. Između drugih mjera agrošumskih melioracija neophodno je potrebno zavesti mnogo više radova oko uzgoja šuma mjesnog značenja na sipkim pjescima Srednje Azije i u Australijskoj oblasti. Nasadi uz obale i jaruge nažalost u većini oblasti, nisu još dostigli dovoljno široku primjenu. Spoznaja o ogromnom narodnogospodarskom značenju poljezaštitnih pojasa sve dublje i šire prodire u mase kolhoznika. Mnogi kolhozi sušnih oblasti u borbi sa sušom izveli su velike radove na zaštitnim šumskim nasadima i ogradili svoja polja (oranice) šumskim pojasima. 59 kolhoza Celinskog reona, Rostovske oblasti, za tri godine (od 1936 do 1939 g.) zasadili su na svojim poljima 1.700 hektara zaštitnih šumskih pojasa, koji su uz primjenu visoke agrotehnike i brižne njege uspjeli za 90%. Napredne mašino-traktorske stanice u stepskim reonima odigrale su veliku ulogu kod primjene mjera za podizanje šumsko-zaštitnih pojasa. Tako, MTS po imenu Viljamsa, Buzulukskog reona, Čkalovske oblasti, omogućila je sadnju poljezaštitnih šumskih pojasa na površini od 500 hektara. Ovi šumski pojasi ogradili su 12 hiljada hektara oranica. U širokim razmjerima provodila se je sadnja šumskih pojasa i u kolhozima na području Demirovske MTS, Novo- Annenskog reona, Stalingradske oblasti, i u drugim reonima. Veliki radovi na poljezaštitnim šumskim pojasima, provedeni u naprednim reonima i MTS, pokazali su već efekat ovih mjera. Poznato je da 1946 godina nije bila povoljna za čitav niz reona SSSR-a. Nepovoljni klimatski uslovi te godine snizili su žetveni prinos mnogih kolhoza Voronješke oblasti. Jedino u onim kolhozima koji su imali poljezaštitne šumske pojase polučena je zadovoljavajuća žetva, za 2 do 2,5 puta viša nego "U kolhozima, koji nisu imali šumske pojase. Kao značajan primjer može se navesti kolhoz »Crveni bogatir« Mihajlovskog reona. U tom kolhozu još prije rata provedeni su veliki radovi oko zasađivanja šumskih pojaseva. Kao rezultat njihovog zaštitnog djelovanja kolhoz je, pod uslovima žestoke suše 1946 god., postigao žetvu ozime pšenice od 10 mtc po hektaru. Teški klimatski uslovi vladali su i u nizu kolhoza Buzulukskog reona, Čkalovske oblasti. Bez obzira na tu činjenicu, u kolhozu »Prva pjatiljetka* Buzulukskog reona uz postojanje šumskih pojaseva postignuta je 1946 godine žetva raži poslije ugara od 12 mtc/ha, jare pšenice 8 mtc/ha i zobi 10 mtc/ha. Ovo je postignuto pod vrlo teškim uslovima pošto od 10. maja do 3. jula, t. j kroz 7 nedjelja nije na polja toga kalhoza pala niti kaplja kiše, a neprestano je vladalo žarko i sušno vrijeme. Interesantne podatke o uplivu poljezaštitnih šumskih pojaseva na žetvu žitarica možemo prikazati prema kolhozu po imenu Staljina, Saljskog reona, IRostovske oblasti, gdje su sva polja opsađena šumskim pojasima. (Vidi tab. 1). 332 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tabela 1. Srednji prinos (u mtc/ha) Povećanje po ha Godina u koho´zu po imenu Stalina po Saljskom reonu u mtc u V. 1936 16,0 7,0 9 ´ 129 1937 25,6 10,4 15,2 146 1938 14,3 6,6 7,7 117 1944 14,0 10,1 3,9 39 1945 10,7 6,3 4,4 70 O ogromnom značenju šumskih pojasa za postizavanje visokih žetvenih prinosa govore i podaci niza naučno-zasnovanih i naprednih kolhoza. Efikasnost šumskih pojiasa naročito je značajan na primjerima iz mnogogodišnjeg djelovanja Instituta poljoprivrede černozemnog pojasa po imenu V. V. Dokučajeva (bivša Kamenostepska stanica) (tabela 3). Sistematskim uvađanjem travopoljnog sistema (plodoreda) u ratarstvu postignuto je ovdje znatno povećavanje žetvenog prinosa jare pšenice. Usjevi jare pšenice proizvedeni nakon kulture mnogogodišnjih trava u otvorenoj stepi, bez primjenjivanja gnojiva, dali su povećani žetveni prinos za 1,3 mtc po hektaru, uz primjenu gnojiva u otvorenoj stepi za 2,3 mtc po hektaru a bez primjene gnojiva u sredini šumskih pojasa za 4,7 mtc po hektaru, dok je primjenjivanje plodoreda na cijelom kompleksu osiguralo povišavanje za 8 metričkih centi po hektaru. Niže su naznačene žetve za 1937—1939 godine. Tabela 2. Srednja žetva Povišenje Opitna tačka Naziv poljoprivredne kulture Period promatranja (u mtc/ha) pod zaštitom pojasa u otvorenoj stepi po 1 ha u mtc u0/» Mariupoljsko poozima pšenica 1926—1930 17,1 9,7 7,4 78 kusno odjeljenje ozimi ječam 1926—1930 14,8 9,8 5,0 51 USSR ozima pšenica 1938—1945 22,2 19,8 2,4 12 Timaševski zajara pšenica štitni punkt meka 1933—1945 13,7 12,1 1,6 13 VNIILAMI Kujbiševska oblast jara pšenica tvrda 1933—1945 12,6 10,1 2,5 73 (Zavolžje) Altajski kraj (Kol1942 19,0 11,0 8,0 25 hoz žitarice »Pješčani Barok«, Egbrjevskog reona) 333 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tablica 3. Pod zaštitom Na otvorenom Naziv kulture šumskih Povišenje mjestu pojasa 23,8 16,5 7,3 Jara pšenica Zob 17,1 22,2 14,4 17,7 2,7 4,5 12,7 10,5 2,2 . 124 76 48 Mrkva . . / . .-´-. . . . 138 ´ 180 86 123 52 57 131 88 43 Najefikasnije dejstvo imaju šumski pojasi u zajednici sa drugim agrotehničkim mjerama. Tako, u 1939 godini na poljima Kamene stepe žetveni prinos na otvorenim mjestima nakon dvogodišnjeg travnog sloja bez đubrenja bio je jednak 18,1 mtc/ha, sa đubrenjem 21,2 mtc/ha, a unutar šumskih pojasa odgovarajuće od 25,3 do 30,5 mtc/ha. ^ Profesor Eitingen u svom nastupnom govoru na republikanskom savjetovanju agronoma Bjelorusije u početku 1946 godine rekao je, da je rad sovjetskih naučnika utvrdio, da šumski pojasi podižu žetveni prinos žitarica prosječno za 25 do 30 postotaka; voća za 50 do 70 postotaka i trava za 100 do 200 postotaka. Poljezaštitni šumski pojasi stvaraju uslove za postizavanje visokih žetvenih prinosa i pod raznovrsnim uslovima pojedinih godina slabeći brzinu vjetra i zadržavajući snijeg na poljima, šumski pojasi u uslovima oštrog kontinentalnog klimata Zavolžja osiguravaju uspješno prezimljavanje ozimnih žitarica. U godinama 1932—1933 na Timaševskom zaštitnom punktu (Kuibiševska oblast), daleko od šumskih pojaseva, na otvorenom položaju, ozima pšenica potpuno je promrzla, a raž se jako prorijedila. U isto to vrijeme, unutar šumskih pojaseva raž i ozima pšenica prezimile su na zadovoljavajući način. Iz toga slijedi, da poljezaštitni šumski pojasi stvaraju uslove i za uspješno prodiranje ozime pšenice na jugo-istok. Poljezaštitni šumski pojasi postali su elementi visoke kulture ratarstva. Pokraj svoga osnovnog značaja, oni stvaraju uslove i za najefikasnije primjenjivanje svih principa napredne agrotehnike. Poljezaštitni pojasi osiguravaju visoki žetveni prinos trava i snažno razvijanje njihovog biljnog sistema (sistema zakorijenjavanja). Samim tim, oni omogućavaju i mnogo bržu uspostavu strukture zemljišta i povišenje njene plodnosti. Šumski pojasi imaju veliko značenje i kod razvitka voćarstva, zaštićavajući nasade i povišavajući njihov prinos. Uz veliko agrotehničko značenje, šumski pojasi daju gospodarstvu značajan dohodak i u vidu tehničkog sitnog drveta, koje je naročito cijenjeno u bezšumnoj stepi. Iz šumskih pojaseva (kod njege i uzgoja već odraslih sadnica proizvodnja korisnog i tehničkog drveta te kolaca (kolja za vinograde, pritki za sadnice, tvorivog i sitnog gra 334 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 37 <-- 37 --> PDF |
đevinskog materijala itd.) omogućava razvitak snažnog i razgranjenog gospodarstva u kolhozima i poboljšava život kolhoznika. Razmještaj poljozaštitnih pojaseva treba da se postavi u skladu sa plodoredima i sa reljefom kraja. U pravilu oni se trebaju raspoređivati u poljima u dva perpendikularna t. j . unakrsna pravca koji se sijeku pod pravim kutom Tehnika sadanjih šumskih pojasa, izbor odgovarajućeg drveća^ širina pojasa i drugi neophodni elementi detaljno su razrađeni za primjenu u različitim zonama Saveza na našim naučno istraživačkim institutima i pokusnim stanicama. Opsežan i temeljit rad u to msmjeru sproveo je Svesavezni naučnoistraživački institut agro-šumskih melioracija. Naročito se pokazalo., uspješno dugogodišnje istraživanje Instituta poljoprivrede černozemne zone po imenu V. V. Dokučajeva (b. Kamenostepska pokusna stanica). Glavni je zadatak ovoga časa — svim snagama i u najširim razmjerima pristupiti zasađivanju nasad šumskih pojasa. U objašnjavanju ovog zadatka postoje međutim neki bespredmetni (ili zastarjeli) sporovi o tom, kakvi trebaju biti pojasi — široki ili uski. Vidimo, da se jedni i drugi pokazuju korisni u ovisnosti od konkretnih uslova reona, mjesnog položaja (kraja) i t. d. Tokom 1946—1946 godine Vlada SSSR izdala je niz naredbi izrađenih za poboljšanje rada oko zaštitnih nasada u različitim krajevima i oblastima:. Takve naredbe bile su izdate za Altajski kraj i Novosibirsku oblast. U naredbama vlade »O mjerama za poboljšavanje rada oko izvođenja plodoreda u kolhozima « i »o državnom planu razvitka poljoprivrede za 1946 godinu« također su date praktične upute za sprovođenje ovih šumsko zaštitnih mjera. Državni organi obavezni su sada razvijati veliku inicijativu za ispunjavanje ovih naređenja vlade i navedenih propisa za to važno djelo. Treba temeljito presjeći štetno gledanje jednog niza poljoprivrednih trudbenika, koje se očituje potcjenjivanjem šumozaštitnih mjera i u pokušajima, da se prebaci sprovađanje ovih radova na slijedeće godine. Radnici državnih organa dužni su zapamtiti, da se razvitak agro-šumskomelior. ativnih radova postavlja kao najvažniji zadatak narodnog gospodarstva. U 1946 godini državni organi obavili su važan posao oko inventarizacije šumskih sastojina u kolhozima. Kao rezultat ovog rada utvrđen je faktični sastav šumskih sastojina. Kroz zimski period 1947 g. neophodno je potrebno, uz učešće kolhoznika, sastaviti plan osnivanja novih i poboljšavanja sadašnjih šumskih nasada i poslužiti se kod toga kao osnovom, sa materijalom koji je dobiven kod ove inventarizacije. Naročito značajna ulogu u sprovođenju ovog važnog zadatka, pripada agronomima Reonskih ZO i MTS. Mjere za podizanje šumskih nasada — nisu strane i nepoznate, nego prisno prirođene svakom agronomu. Agronom koji radi u reonu u kojem se sprovode agro-šumske-melioracije, treba biti entuzijast kao osnovni organizator radova za obšumljavanje kolhoznih polja. Za uspješno sprovađanje agro-šumskih-melioracija potrebno je smišljeno prilaženje i dobro poznavanje ovih mjera. Zadatak agronomskog personala sastoji se također i u tome, da popuni svoje znanje iz oblasti agro-šumskih-melioracija, proučavajući uspjehe naprednih gazdinstava u uzgoju šumskih sastojina, kako bi u tome važnome poslu mogao poučavati kolhoznike. Pravilno je postupljeno u Ukrajinskoj SSSR, Rostovskoj oblasti, Baškirskoj ASSR i Altajskom kraju, gdje je u proljeće 1945 g. organizovan masovni 335 \ |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 38 <-- 38 --> PDF |
rad na njegovanju odraslih šumskih sastojina na kolhoznim poljima, na nji hovom čišćenju od korova i sušika, i na (prekopavanju) razrahljivanju ze mljišta u šumskih sastojinama. U nastalom vremenu u mnogim kolhozima sprovodi se uvađanje pravilnih plodoreda. Neophodno je, da se kod sastavljanja projekata za uvođenje pra vilnih plodoreda u sušnim reonima predvidi i postavljanje poljezaštitniji šumskih pojasa. Sadnju šumskih pojasa, uzimajući u obzir lokalne uvjete treba bezuslovno projektirati na granicama obrađenog zemljišta u kolhozima, na granicama plodorednih polja i brigadnim dionicama, jednako tako na čeonim stranama velikih plodorednih polja, kao i u njihovoj unutrašnjosti. Osobitu pažnju treba obratiti na gustoću osnove poljezaštitnih šumskih pojasa s time, da se ne bi šumski nasadi rasplinuli po teritoriji zemljoradnika kao nesuvisle male parcele. Naročito značajnu ulogu u izvršenju sadnje zaštitnih šumskih nasada treba odrediti i našim mašino-traktorskim stanicama. Pokusni uspjesi Buzulukske i Dominske MTS trebaju postati najšira svojina svake MTS stepske i šumsko-stepske oblasti SSSR. Tempo osnivanja novih šumskih nasada, a također i pravovremeno provađanje njege na sadašnjim šumskim pojasima biće u znatnoj mjeri ovisno od tempa mehanizacija ovih radova. Prema tome MTS stepskih i šumskostepskih reona trebaju da smatraju stvaranje šumskih nasada i njihovo njegovanje kao jedan od svojih osnovnih zadataka. Neophodno je potrebno postići takav stepen razvoja stvari, da i radovi na šumskim nasadima budu uključeni u proizvodno-finansijski plan MTS za 1947 godinu, te da ovi radovi budu predviđeni u zaključenim ugovorima između MTS i kolhoznika. Proširenje poljozaštitnih šumskih pojasa može biti osigurano jedino pokraj dobrog radai u šumskim rasadnicima. I to treba dostići takve rezultate, da nedostatak materijala za sadnju šumskih sastojina ne bi zakočio sprovađanje ovih radova. Zadatak se dakle sastoji u tome da treba proizvoditi u neograničenim količinama dobar i kvalitetni materijal, za sadnju šumskih sastojina. Radi toga mora se zavesti odgovarajući plan rad u postojećim šumskim rasadnicima. Neophodno je potrebno^ i to da se državni organi u nastupajuća 2—3 mjeseca detaljno pozabave sa radom svakog šumskog rasadnika, da ukazu pomoć tamo gdje treba te da i osiguranju mjere da se u istima poboljša rad. Treba takođe postaviti pitanje o proširenju mreže šumskih rasadnika i preporučiti kolhozima da organiziraju vlastite manje šumske rasadnika. Ogromna uloga na popularizaciji poljezaštitnih šumskih nasada pripada štampi. Državni organi trebaju obavezno biti u mogućnosti, da im se u republikanskim, oblasnim i reonskim novinama sistematski objavljivaju članci koji će objašnj.avati zadatke agrošumskih melioracija. Na stranicama novina treba opširno prikazivati sve uspjehe naprednih MTS, naprednih kolhoza, naprednih reona, a istovremeno podvrći oštroj kritici nedovoljno zalaganje na ovom važnom poslu. Ostvarivanje grandioznog Staljinskog programa podizanja kulture sovjetske poljoprivrede u novoj pjatiljetki ovisiće ne samo od ispunjavanja postavljenih zadataka na povišavanju žetvenog doprinosa, nego i od stvaranja 336 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 39 <-- 39 --> PDF |
uslova za daljnji brzi porast produktivnosti naše socijalističke privrede. Jedno od najozbiljnijih mjesta u ovom programu zauzima napredni sistem plodoreda u poljoprivredi i unutar njega, između mnogobrojnih karika i pitanja šumskih nasada, uvađanja poljezaštitnih šumskih pojasa na poljimai kolhoza i sovhoza te pitanje razvitka šuma mjesnog značenja —- imaju veliko državno značenje. SOVETSKAJA AGRONOMIJA Sveska 1, 1947, str. 15—22. Dodatak: U istoj svesci »Sovjetske iagronomije« u referatu prof. M. g. Čižeoskog B. G. Širokova, P. N. Sergej eva i M. T. Zuhriskog: »Borba protiv suše na osnovu travopoljnog sistema u ratarstvu« među ostalim piše (str. 38—39). Moćno oružje u borbi protiv suše postaju: regulacija vodnog režima reona, sistemi šumskih nasada, zadržavanje snijega, zadržavanje vode i odvodnjavanje. Zasađivanju šumsko^zaštitnih pojaseva u kolhozima Deninske MTS pristupilo se 1938 god. U toku rata nasadi su naglo propali, te je 1944—1945 god. pristupljeno njihovom remontu i osnivanju novih pojasa. Danas oni zauzirnlju površinu od više nego 120 ha nasada. U protekloj godini sprovedena je velika akcija čišćenja na šumskim nasadima. U proljeće zasađeno je 22 hektara. U jesen, poslije žetve i nakon dobre obrade zemljišta biće zasađeno još 40 hektara. U nekim kolhozima, kao na pr. u »Boljševičkoj zastavi« kolhozu, po imenu Kaganovića i nekim drugim, već su sva polja okružena šumskim pojasima visine od 5 do 6 metara, što je izmjenilo izgled teritorija. Savršeno drugačije reagira i mikroklima. Zadržava se mnogo više snijega, polaganije teče njegovo topljenje, manje promrzava zemljište, manje se odljeva voda sa pašnjaka, djelovanje štetnih jugoistočnih vjetrova je oslabilo. Sve se to pozitivno odrazuje na žetvenom prinosu. Evo podataka sušne 1946 godine. Žetveni prinos (u mtdha) Ko Ih oz i Kulture cmeđu šumsko zaštitnim pojasima u otvorenoj stepi »Boljševička zastava« Imena Kaganovića jara pšenica jara pšenica ječam ovas 7,60 7,80 5,92 7,30 5,30 6,20 3,40 3,20 Imena 17 partkongresa Dominski jara pšenica ozima pšenica jara pšenica 5,80 8,00 6,50 3,50 4,20 4,00 U kolhozu »Boljševička zastava« polje zaštićeno šumskim pojasima dalo je 1945 godine J.6 mtc ozime raži, a po-istom takvom ugaru u otvorenoj stepi bio je postignut žetveni prinos od 8 mtc sa hektara. To se objašnjava u glavnom time, što je protekla suša »zahvatila« raž u otvorenoj stepi, a u nizu polja, zaštićenim šumskim prugama, raž je ostala gotovo savršeno nedirnuta. Apsolutna težina zrna u prvom slučaju iznosila je 15 grama, a u drugom premašila 26 grama. 337 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Šumski pojasi povišavaju efikasnost agromelioracija. U 1946. god. u istom tom kolhozu žetveni prinos ozime pšenice, u ovisnosti od različitog sastava plodoreda izmjenio se prema slijedećoj slici: Povećanje (u mtc´ha) Prinos Agrokompleks (u mtc´ha) od đubreta od šum. pojasa Šumski pojasi + ugar sa đubr. 10,2 + 1,6 4,9 Šumski pojasi + ugar bez đubr. 8,6 0 4,4 U otvorenoj stepi + ugar sa đubr. 5,3 + 1. o U otvorenoj stepi + ugar bez „ 4,2 0 0 .......... : ....... .....1 .......... ........ ................ ......... ..... .. .. ......... ....... . ....... »......... ......... . 1/47. Preveo: Ing. Pavle Fukarek. .....! Uprava Šumarske sekcije DIT Hrvatske r a z a \ s 1 a 1 a je ovih dana svojim pretplatnicima — bez posebnog naručivanja ŠUMARSKU BIBLIOGRAFIJU Preko 8.000 naslova: radnji, rasprava, članaka, saopćenja i bilježaka iz područja šumarstva i srodnih privrednih grana naći ćete u ovoj knjizi, koja obuhvata 265 stranica. Knjiga je potrebna svakom šumaru, tehničaru i stručnjaku drvne industrije, kao i svakoj stručnoj biblioteci. »Šumarska bibliografija« poslužit će vam kao odlično pomagalo kod rješavanja zadataka postavljenih 5-godišnjim planom. Mole se primatelji »Šumarske bibliografije« da nam odmah dostave iznos od 100.— dinara (sa poštarinom) za knjigu putem čekovne uplatnice broj 704.578, koja je priložena. 338 |