DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 31     <-- 31 -->        PDF

.. V. SAVELJEV (Moskva):


POLJEZAŠTITNI ŠUMSKI POJASI — U SLUŽBI VISOKIH
I STABILNIH ŽETVENIH PRINOSA


Zakonom o novom petogodišnjem planu obnove i razvitka narodne privrede
SSSR utvrđeno je, da je najvažniji zadatak poljoprivrede — svestrano povišenje
žetvenog prinosa i povećanje količine poljoprivrednih proizvoda na osnovu
značajnog povišenja kultura, te širokog iskorištavanja postignuća savremene
poljoprivredne nauke.


U kompleksu sa ostalim agrotehničkim mjerama naprednog plodorednog
.sistema, poljezaštitni šumski nasadi i razvitak šuma mjesnog značenja imaju
veliko značenje za postizavanje visokih i trajnih žetvenih prinosa te su istovremeno
i jedno od najvažnijih srestava u borbi protiv suše. U Zakonu o petogodišnjem
planu piše:


»Uspostaviti u kolhozima i sovhozima stepskih i šumskostepskih oblasti
poljezaštitne šumske nasade i osigurati povišeno podizanje poljezaštitnih šumskih
pojasa iz brzorastućih vrsta drveća, voćnih, grmolikih i jagodnih kultura,
a također sadnju šumskih i voćnih kultura oko vododerina«.*


Veliko stvaralačko djelo izveli su kolhozi i sovhozi oko kultiviran ja šumskih
pojasa i šuma mjesnoga značenja, kao rezultat uspješnog ispunjenja triju
.starinskih petogodišnjih planova.


Ovi su se radovi do rata najšire razvili u stepskim reonima južnog i jugoistočnog
evropskog dijela SSSR, & također i u stepskim reonima Sibira i sjevernog
Kazakstana! Za desetogodište od 1931 do 1941 g. u kolhozima pretežno
stepskih reona SSSR, bilo je zasađeno 452 hiljade ha poljezaštitinh šumskih
pojasa. Osim toga, a za to vrijeme, bilo je zasađeno oko 170 hiljada ha raznih
.nasada oko jaraka i vododerina. Ogroman rad sproveden je i na sadnji šumozaštitnih
nasada na sipkim (pokretnim) pijescima Srednje Azije, pa također
u Astrahanskoj oblasti.


Najveći udio u sadnji šumskih nasada zauzimala je Ukrajinska SSR; —
pred početak rata ona je imala 259 hiljada hektara takvih nasada.


Mnogo je učinjeno u tom smjeru kolhozima Rostovske oblasti, isto tako u
Teonima Kulundinske stepe Altajskog kraja, zatim u cijelom nizu drugih zona
i reona Sovjetskog Saveza.


Rat s njemačkim okupatorima prekinuo je izgradnju mnogih kolhoza u
reonima i oblastima koje su se nalazile pod privremenom okupacijom. Oslabljen
je bio i otežan rad kolhoza nad uvađanjem novih poljoprivrednih metoda, a
napose na razvijanju radova oko šumskih nasada i po cijelom Savezu, jer je
sva pažnja mnogomilionske mase sovjetskog naroda bila usredotočena na brzo
i potpuno uništavanje neprijatelja.


Veliku su štetu nanjeli njemački okupatori poljezaštitnima nasadima za
vrijeme svojega varvarskog gospodarenja u okupiranim reonima. Nijemci su
uništavali parkove, nasade, aleje drveća i šumske pojase, koji su im došli pod


i—
* Vidi »Petogodišnji plan .obnove i razvitka narodne privrede SSSR za 1946—1950.
godinu«. Izdanje novisko-izdavačkog prcduzeea »Borba« Beograd 1946. strana 97. (Napomena
prevodioca).
329




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ruku. Tako je na primjer, u Ukrajini potpuno uništeno više od 38 hiljada
hektara šumskih nasada, a 105 hiljada hektara zloupotrebljenih šuma zahtjeva
ozbiljnu obnovu. U Bjelorusiji fašisti su za vrijeme okupacije posjekli i uništili.
580 hiljada hektara najvrednijih šuma.


Sada, poslije pobjedonosnog završetka Velikog Otadžbinskog rata, cijela
zemlja, na poziv velikog Staljina, prešla je na mirni rad obnove i izgradnje,
produžavajući grandioznu izgradnju komunističkog društvenog uređenja. Naša
prvorazredna zadaća sada je — zalječiti rane, koje je nanjeo rat, dostići predratnu
proizvodnost narodne privrede, pa zatim postići ovu proizvodnost u značajnim
razmjerima.


U planu velikih radova iz oblasti socijalističke zemljoradnje veoma važno
mjesto zauzima izgradnja i razvitak poljezaštitnih šumskih kultura.
Radovi na šumskim nasadima naročito su aktuelni u stepskim i šumskostepskim
zonama SSSR.


Stepski i šumsko-stepski reoni naše zemlje pretstavljaju osnovno područje
koje služi za proizvodnju žitnih, uljanih i drugih poljoprivrednih kultura. U
ovim reonima prevladavaju najplodnija zemljišta. Jedino suha klima ovih
stepskih reona smanjuje mogućnost potpunog iskorištavanja njihove prirodne
plodnosti.


Reljef mnogih šumsko-stepskih reona karakterističan je po tome, što sa
jedne strane, ima neznatnu razliku u visinama, a s druge strane što obiluje
blatima, jarcima, vododerinama i razvijenom mrežom rijeka i rječica. To
omogućava pojačano površinsko kretanje vode, razaranje gomili slojeva zemlji"
šta, stvaranje ponora (oburvina) jaraka i drugog.


Podaci Pedološkog instituta Akademije nauka SSSR pokazuju, da u Kurskoj
oblasti, na padinama strmijim od 2° nagiba, dolazi približno 54%´ oranica, a na
padinama od 4—8° — više od 23°mjere za zadržavanje otopljenih voda na takvim padinama veoma je
velik. Po podacima Novosiljske pokusno-bujičarske stanice, Orlovske oblasti
sa kompaktnih izoranih površina sa nagibom od 2—3° otječe 80—90°A> snježne
vode. Materijal istraživanja ove stanice pokazuje, da u nizu sjevernih reona
Kurske oblasti postoje prostrane površine koje uslijed navedenog gube gotovo
polovinu sloja zemljišta koje je bogato na humusu, pa zbog toga kolhozi tih
reona ne postižu više od 3—4 metričke cente žetve sa jednog hektara.


Rukovodioc katedre šumarstva Timirjadzevske poljoprivredne akademije
profesor G. R. Eitingen izračunao je, da gubitak dušika, fosfora, kalija, uslijed
ispiranja i otplovljivanja zemljišta potocima vode, u evropskom dijelu Saveza
prebacuje pet puta količinu mineralnih gnojiva, koja je unesena u zemljište u
toku 1938 godine. Prema tome zašumljavanje priobalnih krajeva pijesaka i
pustinja je jedini mogući način od kojeg se može očekivati zadržavanje vode
i snijega na zemljištima koja se lako. ispiru.


Istovremeno u stepama vjetrovi dostižu u pojedinim godinama ogromnu
snagu. U zimskom periodu oni doprinose odnošenju snježnog pokrivača sa polja
i izmrzavanju ozimih usjeva. U ljetnom periodu suhi stepski vjetrovi povećavaju
isparivanje gubitak — vlage kod poljoprivrednih biljaka, što se nepovoljno
odražava na njihovom razvitku.


U nizu stepskih reona na nepovezanim, bestrukturnim zemljištima jaki
vjetrovi katkada iščupaju usjeve. Ovo se u Stavropoljskom kraju, u Sibirijt


330




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 33     <-- 33 -->        PDF

(Kulundinska stepa) i u nekim drugim reonima. Po podacima Saveznog;
naučno-istraživalačkog instituta poljoprivredno šumskih melioracija Ministarstva
poljoprivrede SSSR u 1936 god. u Stavropoljskom kraju »crne bure«
-oštetile su 300 hiljada hektara usjeva, od čega je 177,2 hiljada hektara potpunouništeno.


Suhe, crne, pješčane bure otimlju od poljoprivrednog gospodarstva godišnje
mnogo hiljada tona žita. U sušnim godinama ovi gubici dostižu ogromne
razmjere.


Značenje poljezaštitinh šumskih pojasa u ovim reonima je naročito veliko.
Šumski pojasi, slabe brzinu vjetrova, zaštićuju usjev od suše, a u reonima
»crne bure« od isčupavanja, zasušivanja i zasipavanja biljaka zemljanim nanosima.


Zimi poljezaštitni šumski pojasi zadržavaju snijeg na poljima, te takozaštićuju
ozime usjeve od izmrzavanja, a također omogućuju i povišenje vlažnosti
zemljišta.


Ravnomjeran raspored snijega omogućava u proljeće njegovo polaganije
topljenje, a time i povećanje zalihe vlage u zemljištu.


Kao posljedica zaštitnog djelovanja šumskih pojasa izmjenjuje se i mikroklima
u sušnoj stepi (vlažnog vazduha, temperatura i t. d.) te se tu stvaraju
uslovi za normalan razvitak biljaka.


U reonima sa jako ispresjecanim reljefom kraja, primjenjuju se zaštitne
šumske sastojine i u vidu šumskih masiva, ili širokih šumkih pojasa. Zaštitni
šumski nasadi učvršćuju pijeske i rastresita zemljišta, sprečavaju stvaranje
jaraka, vododerina, džombi (ponora) i samim tim osiguravaju daljnji razvitak
oranica kod zasijavanja sa poljoprivrednim kulturama. Jarci i vododerine koje
su izložene ispiranju moraju se bezuvjetno učvrščavati sa nasadima drveća na
njihovim strmim padinama.


Akademik Viljams, pridaje veliko značenje poljezaštitnim šumskim pojasima
i piše: »Šuma, kao močan regulator vlažnosti zemljišta, treba biti
bezuslovna komponenta poljoprivrednih nastojanja svakoga reona, svake oblasti,
nezavisno od klimatskih i pedoloških uslova ...« »Obuhvatiti pojasnim
nasadima sve novije i novije teritorije sušnih stepa, primjenjujući istovremeno
na poljima kolhoza i sovhoza sve rezultate savremene, napredne agromonije,
mi ćemo postepeno, ali bez zastanka napredovati na putu ka potpunom oslobođenju
našeg planskog gospodarstva od upliva stihijskih sila prirode, izgrađujući
u istoriji čovečanstva još neviđenu visokoproizvodnu poljoprivrednu
produkciju«.


Poljoprivredno šumsko meliorativne mjere došle su do najšireg razvitka.


u našoj zemlji počam od 1931 godine. Do toga vremena ovi radovi provodili


su se samo u manjim razmjerama.


Partija boljševika i Sovjetska Vlast posvećuje ogromnu pažnju pitanju


borbe sa sušom. Uredba SNK SSSR i CK VKP (b) »O mjerama osiguravanja


stabilne žetve u sušnim zonama jugo-istoka SSSR« od 26 oktobra 1938 g. dala


je boljševički program borbe za postizavanje visokih i stalnih prinosa u po


ljoprivredi.


U toj uredbi kaže se slijedeće:
»U cilju pravovremenog i pravilnog sprovođenja sadnje zaštitnih šumskih.


331




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 34     <-- 34 -->        PDF

pojasa, obavezuju se kolhozi, mašinsko-traktorske stanice i sovhozi da uključe
-ove radove u svoj proizvodni plan. Zabranjuje se podizanje šumskih nasada u
jesen po sveže obrađenom zemljištu i u proljeće po proljetnoj sjetvi. Šumske
nasada treba podizati u jesen rano na crnom i ranom ugaru, a sproljeća na
ranom ugarivanju«.


Između svih mjera agrošumskih melioracija u borbi sa sušom najveći obim
zauzimaju radovi na zasađivanju poljezaštitnih šumskih pojasa.


Između drugih mjera agrošumskih melioracija neophodno je potrebno
zavesti mnogo više radova oko uzgoja šuma mjesnog značenja na sipkim
pjescima Srednje Azije i u Australijskoj oblasti. Nasadi uz obale i jaruge nažalost
u većini oblasti, nisu još dostigli dovoljno široku primjenu.


Spoznaja o ogromnom narodnogospodarskom značenju poljezaštitnih pojasa
sve dublje i šire prodire u mase kolhoznika. Mnogi kolhozi sušnih oblasti u
borbi sa sušom izveli su velike radove na zaštitnim šumskim nasadima i ogradili
svoja polja (oranice) šumskim pojasima. 59 kolhoza Celinskog reona, Rostovske
oblasti, za tri godine (od 1936 do 1939 g.) zasadili su na svojim poljima


1.700 hektara zaštitnih šumskih pojasa, koji su uz primjenu visoke agrotehnike
i brižne njege uspjeli za 90%.
Napredne mašino-traktorske stanice u stepskim reonima odigrale su veliku
ulogu kod primjene mjera za podizanje šumsko-zaštitnih pojasa. Tako, MTS po
imenu Viljamsa, Buzulukskog reona, Čkalovske oblasti, omogućila je sadnju
poljezaštitnih šumskih pojasa na površini od 500 hektara. Ovi šumski pojasi
ogradili su 12 hiljada hektara oranica. U širokim razmjerima provodila se je
sadnja šumskih pojasa i u kolhozima na području Demirovske MTS, Novo-
Annenskog reona, Stalingradske oblasti, i u drugim reonima.


Veliki radovi na poljezaštitnim šumskim pojasima, provedeni u naprednim
reonima i MTS, pokazali su već efekat ovih mjera.
Poznato je da 1946 godina nije bila povoljna za čitav niz reona SSSR-a.


Nepovoljni klimatski uslovi te godine snizili su žetveni prinos mnogih
kolhoza Voronješke oblasti. Jedino u onim kolhozima koji su imali poljezaštitne
šumske pojase polučena je zadovoljavajuća žetva, za 2 do 2,5 puta viša nego
"U kolhozima, koji nisu imali šumske pojase.


Kao značajan primjer može se navesti kolhoz »Crveni bogatir« Mihajlovskog
reona. U tom kolhozu još prije rata provedeni su veliki radovi oko zasađivanja
šumskih pojaseva. Kao rezultat njihovog zaštitnog djelovanja kolhoz
je, pod uslovima žestoke suše 1946 god., postigao žetvu ozime pšenice od 10 mtc
po hektaru.


Teški klimatski uslovi vladali su i u nizu kolhoza Buzulukskog reona,
Čkalovske oblasti. Bez obzira na tu činjenicu, u kolhozu »Prva pjatiljetka*
Buzulukskog reona uz postojanje šumskih pojaseva postignuta je 1946 godine
žetva raži poslije ugara od 12 mtc/ha, jare pšenice 8 mtc/ha i zobi 10 mtc/ha.
Ovo je postignuto pod vrlo teškim uslovima pošto od 10. maja do 3. jula, t. j kroz
7 nedjelja nije na polja toga kalhoza pala niti kaplja kiše, a neprestano
je vladalo žarko i sušno vrijeme.


Interesantne podatke o uplivu poljezaštitnih šumskih pojaseva na žetvu
žitarica možemo prikazati prema kolhozu po imenu Staljina, Saljskog reona,
IRostovske oblasti, gdje su sva polja opsađena šumskim pojasima. (Vidi tab. 1).


332




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Tabela 1.
Srednji prinos (u mtc/ha) Povećanje po ha


Godina u koho´zu po
imenu Stalina
po Saljskom
reonu
u mtc u V.
1936 16,0 7,0 9 ´ 129
1937 25,6 10,4 15,2 146
1938 14,3 6,6 7,7 117
1944 14,0 10,1 3,9 39
1945 10,7 6,3 4,4 70


O ogromnom značenju šumskih pojasa za postizavanje visokih žetvenih
prinosa govore i podaci niza naučno-zasnovanih i naprednih kolhoza.
Efikasnost šumskih pojiasa naročito je značajan na primjerima iz mnogogodišnjeg
djelovanja Instituta poljoprivrede černozemnog pojasa po imenu


V. V. Dokučajeva (bivša Kamenostepska stanica) (tabela 3). Sistematskim uvađanjem
travopoljnog sistema (plodoreda) u ratarstvu postignuto je ovdje znatno
povećavanje žetvenog prinosa jare pšenice. Usjevi jare pšenice proizvedeni
nakon kulture mnogogodišnjih trava u otvorenoj stepi, bez primjenjivanja
gnojiva, dali su povećani žetveni prinos za 1,3 mtc po hektaru, uz primjenu
gnojiva u otvorenoj stepi za 2,3 mtc po hektaru a bez primjene gnojiva u sredini
šumskih pojasa za 4,7 mtc po hektaru, dok je primjenjivanje plodoreda
na cijelom kompleksu osiguralo povišavanje za 8 metričkih centi po hektaru.
Niže su naznačene žetve za 1937—1939 godine.
Tabela 2.


Srednja žetva Povišenje
Opitna tačka
Naziv
poljoprivredne
kulture
Period
promatranja
(u mtc/ha)
pod zaštitom
pojasa
u otvorenoj
stepi
po 1 ha
u mtc u0/»
Mariupoljsko poozima
pšenica 1926—1930 17,1 9,7 7,4 78
kusno odjeljenje ozimi ječam 1926—1930 14,8 9,8 5,0 51
USSR ozima pšenica 1938—1945 22,2 19,8 2,4 12
Timaševski zajara
pšenica
štitni punkt meka 1933—1945 13,7 12,1 1,6 13
VNIILAMI
Kujbiševska oblast
jara pšenica
tvrda 1933—1945 12,6 10,1 2,5 73
(Zavolžje)
Altajski kraj (Kol1942
19,0 11,0 8,0 25
hoz žitarice »Pješčani
Barok«,


Egbrjevskog reona)


333




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Tablica 3.


Pod zaštitom


Na otvorenom


Naziv kulture šumskih Povišenje


mjestu


pojasa


23,8 16,5 7,3
Jara pšenica
Zob
17,1
22,2
14,4
17,7
2,7
4,5
12,7 10,5 2,2 .
124 76 48
Mrkva . . / . .-´-. . . . 138 ´
180
86
123
52
57
131 88 43


Najefikasnije dejstvo imaju šumski pojasi u zajednici sa drugim agrotehničkim
mjerama. Tako, u 1939 godini na poljima Kamene stepe žetveni prinos
na otvorenim mjestima nakon dvogodišnjeg travnog sloja bez đubrenja bio je
jednak 18,1 mtc/ha, sa đubrenjem 21,2 mtc/ha, a unutar šumskih pojasa odgovarajuće
od 25,3 do 30,5 mtc/ha. ^


Profesor Eitingen u svom nastupnom govoru na republikanskom savjetovanju
agronoma Bjelorusije u početku 1946 godine rekao je, da je rad sovjetskih
naučnika utvrdio, da šumski pojasi podižu žetveni prinos žitarica prosječno za
25 do 30 postotaka; voća za 50 do 70 postotaka i trava za 100 do 200 postotaka.


Poljezaštitni šumski pojasi stvaraju uslove za postizavanje visokih žetvenih
prinosa i pod raznovrsnim uslovima pojedinih godina slabeći brzinu vjetra i
zadržavajući snijeg na poljima, šumski pojasi u uslovima oštrog kontinentalnog
klimata Zavolžja osiguravaju uspješno prezimljavanje ozimnih žitarica. U godinama
1932—1933 na Timaševskom zaštitnom punktu (Kuibiševska oblast),
daleko od šumskih pojaseva, na otvorenom položaju, ozima pšenica potpuno je
promrzla, a raž se jako prorijedila. U isto to vrijeme, unutar šumskih pojaseva
raž i ozima pšenica prezimile su na zadovoljavajući način. Iz toga slijedi, da
poljezaštitni šumski pojasi stvaraju uslove i za uspješno prodiranje ozime
pšenice na jugo-istok.


Poljezaštitni šumski pojasi postali su elementi visoke kulture ratarstva.
Pokraj svoga osnovnog značaja, oni stvaraju uslove i za najefikasnije primjenjivanje
svih principa napredne agrotehnike.


Poljezaštitni pojasi osiguravaju visoki žetveni prinos trava i snažno razvijanje
njihovog biljnog sistema (sistema zakorijenjavanja). Samim tim, oni omogućavaju
i mnogo bržu uspostavu strukture zemljišta i povišenje njene plodnosti.


Šumski pojasi imaju veliko značenje i kod razvitka voćarstva, zaštićavajući
nasade i povišavajući njihov prinos. Uz veliko agrotehničko značenje,
šumski pojasi daju gospodarstvu značajan dohodak i u vidu tehničkog sitnog
drveta, koje je naročito cijenjeno u bezšumnoj stepi. Iz šumskih pojaseva
(kod njege i uzgoja već odraslih sadnica proizvodnja korisnog i tehničkog
drveta te kolaca (kolja za vinograde, pritki za sadnice, tvorivog i sitnog gra


334




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 37     <-- 37 -->        PDF

đevinskog materijala itd.) omogućava razvitak snažnog i razgranjenog gospodarstva
u kolhozima i poboljšava život kolhoznika.


Razmještaj poljozaštitnih pojaseva treba da se postavi u skladu sa plodoredima
i sa reljefom kraja. U pravilu oni se trebaju raspoređivati u poljima
u dva perpendikularna t. j . unakrsna pravca koji se sijeku pod pravim kutom


Tehnika sadanjih šumskih pojasa, izbor odgovarajućeg drveća^ širina
pojasa i drugi neophodni elementi detaljno su razrađeni za primjenu u različitim
zonama Saveza na našim naučno istraživačkim institutima i pokusnim
stanicama. Opsežan i temeljit rad u to msmjeru sproveo je Svesavezni naučnoistraživački
institut agro-šumskih melioracija. Naročito se pokazalo., uspješno
dugogodišnje istraživanje Instituta poljoprivrede černozemne zone po imenu


V. V. Dokučajeva (b. Kamenostepska pokusna stanica).
Glavni je zadatak ovoga časa — svim snagama i u najširim razmjerima
pristupiti zasađivanju nasad šumskih pojasa. U objašnjavanju ovog zadatka
postoje međutim neki bespredmetni (ili zastarjeli) sporovi o tom, kakvi trebaju
biti pojasi — široki ili uski. Vidimo, da se jedni i drugi pokazuju korisni u
ovisnosti od konkretnih uslova reona, mjesnog položaja (kraja) i t. d.


Tokom 1946—1946 godine Vlada SSSR izdala je niz naredbi izrađenih za
poboljšanje rada oko zaštitnih nasada u različitim krajevima i oblastima:.
Takve naredbe bile su izdate za Altajski kraj i Novosibirsku oblast. U naredbama
vlade »O mjerama za poboljšavanje rada oko izvođenja plodoreda u kolhozima
« i »o državnom planu razvitka poljoprivrede za 1946 godinu« također
su date praktične upute za sprovođenje ovih šumsko zaštitnih mjera.


Državni organi obavezni su sada razvijati veliku inicijativu za ispunjavanje
ovih naređenja vlade i navedenih propisa za to važno djelo.


Treba temeljito presjeći štetno gledanje jednog niza poljoprivrednih trudbenika,
koje se očituje potcjenjivanjem šumozaštitnih mjera i u pokušajima,
da se prebaci sprovađanje ovih radova na slijedeće godine.


Radnici državnih organa dužni su zapamtiti, da se razvitak agro-šumskomelior.
ativnih radova postavlja kao najvažniji zadatak narodnog gospodarstva.


U 1946 godini državni organi obavili su važan posao oko inventarizacije
šumskih sastojina u kolhozima. Kao rezultat ovog rada utvrđen je faktični
sastav šumskih sastojina. Kroz zimski period 1947 g. neophodno je potrebno,
uz učešće kolhoznika, sastaviti plan osnivanja novih i poboljšavanja sadašnjih
šumskih nasada i poslužiti se kod toga kao osnovom, sa materijalom koji je
dobiven kod ove inventarizacije.


Naročito značajna ulogu u sprovođenju ovog važnog zadatka, pripada
agronomima Reonskih ZO i MTS. Mjere za podizanje šumskih nasada — nisu
strane i nepoznate, nego prisno prirođene svakom agronomu. Agronom koji
radi u reonu u kojem se sprovode agro-šumske-melioracije, treba biti entuzijast
kao osnovni organizator radova za obšumljavanje kolhoznih polja. Za
uspješno sprovađanje agro-šumskih-melioracija potrebno je smišljeno prilaženje
i dobro poznavanje ovih mjera. Zadatak agronomskog personala sastoji
se također i u tome, da popuni svoje znanje iz oblasti agro-šumskih-melioracija,
proučavajući uspjehe naprednih gazdinstava u uzgoju šumskih sastojina,
kako bi u tome važnome poslu mogao poučavati kolhoznike.


Pravilno je postupljeno u Ukrajinskoj SSSR, Rostovskoj oblasti, Baškirskoj
ASSR i Altajskom kraju, gdje je u proljeće 1945 g. organizovan masovni


335


\




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 38     <-- 38 -->        PDF

rad na njegovanju odraslih šumskih sastojina na kolhoznim poljima, na nji


hovom čišćenju od korova i sušika, i na (prekopavanju) razrahljivanju ze


mljišta u šumskih sastojinama.


U nastalom vremenu u mnogim kolhozima sprovodi se uvađanje pravilnih


plodoreda. Neophodno je, da se kod sastavljanja projekata za uvođenje pra


vilnih plodoreda u sušnim reonima predvidi i postavljanje poljezaštitniji


šumskih pojasa.


Sadnju šumskih pojasa, uzimajući u obzir lokalne uvjete treba bezuslovno


projektirati na granicama obrađenog zemljišta u kolhozima, na granicama


plodorednih polja i brigadnim dionicama, jednako tako na čeonim stranama


velikih plodorednih polja, kao i u njihovoj unutrašnjosti.


Osobitu pažnju treba obratiti na gustoću osnove poljezaštitnih šumskih
pojasa s time, da se ne bi šumski nasadi rasplinuli po teritoriji zemljoradnika
kao nesuvisle male parcele.


Naročito značajnu ulogu u izvršenju sadnje zaštitnih šumskih nasada
treba odrediti i našim mašino-traktorskim stanicama. Pokusni uspjesi Buzulukske
i Dominske MTS trebaju postati najšira svojina svake MTS stepske
i šumsko-stepske oblasti SSSR.


Tempo osnivanja novih šumskih nasada, a također i pravovremeno provađanje
njege na sadašnjim šumskim pojasima biće u znatnoj mjeri ovisno
od tempa mehanizacija ovih radova. Prema tome MTS stepskih i šumskostepskih
reona trebaju da smatraju stvaranje šumskih nasada i njihovo njegovanje
kao jedan od svojih osnovnih zadataka.


Neophodno je potrebno postići takav stepen razvoja stvari, da i radovi
na šumskim nasadima budu uključeni u proizvodno-finansijski plan MTS za
1947 godinu, te da ovi radovi budu predviđeni u zaključenim ugovorima
između MTS i kolhoznika. Proširenje poljozaštitnih šumskih pojasa može biti
osigurano jedino pokraj dobrog radai u šumskim rasadnicima. I to treba
dostići takve rezultate, da nedostatak materijala za sadnju šumskih sastojina
ne bi zakočio sprovađanje ovih radova.


Zadatak se dakle sastoji u tome da treba proizvoditi u neograničenim količinama
dobar i kvalitetni materijal, za sadnju šumskih sastojina. Radi toga
mora se zavesti odgovarajući plan rad u postojećim šumskim rasadnicima.


Neophodno je potrebno^ i to da se državni organi u nastupajuća 2—3
mjeseca detaljno pozabave sa radom svakog šumskog rasadnika, da ukazu
pomoć tamo gdje treba te da i osiguranju mjere da se u istima poboljša rad.


Treba takođe postaviti pitanje o proširenju mreže šumskih rasadnika i
preporučiti kolhozima da organiziraju vlastite manje šumske rasadnika.


Ogromna uloga na popularizaciji poljezaštitnih šumskih nasada pripada
štampi. Državni organi trebaju obavezno biti u mogućnosti, da im se u republikanskim,
oblasnim i reonskim novinama sistematski objavljivaju članci
koji će objašnj.avati zadatke agrošumskih melioracija. Na stranicama novina
treba opširno prikazivati sve uspjehe naprednih MTS, naprednih kolhoza,
naprednih reona, a istovremeno podvrći oštroj kritici nedovoljno zalaganje
na ovom važnom poslu.


Ostvarivanje grandioznog Staljinskog programa podizanja kulture sovjetske
poljoprivrede u novoj pjatiljetki ovisiće ne samo od ispunjavanja
postavljenih zadataka na povišavanju žetvenog doprinosa, nego i od stvaranja


336




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 39     <-- 39 -->        PDF

uslova za daljnji brzi porast produktivnosti naše socijalističke privrede. Jedno
od najozbiljnijih mjesta u ovom programu zauzima napredni sistem plodoreda
u poljoprivredi i unutar njega, između mnogobrojnih karika i pitanja šumskih
nasada, uvađanja poljezaštitnih šumskih pojasa na poljimai kolhoza i sovhoza
te pitanje razvitka šuma mjesnog značenja —- imaju veliko državno značenje.
SOVETSKAJA AGRONOMIJA Sveska 1, 1947, str. 15—22.


Dodatak:
U istoj svesci »Sovjetske iagronomije« u referatu prof. M. g. Čižeoskog


B. G. Širokova, P. N. Sergej eva i M. T. Zuhriskog: »Borba protiv suše na
osnovu travopoljnog sistema u ratarstvu« među ostalim piše (str. 38—39).
Moćno oružje u borbi protiv suše postaju: regulacija vodnog režima reona,
sistemi šumskih nasada, zadržavanje snijega, zadržavanje vode i odvodnjavanje.
Zasađivanju šumsko^zaštitnih pojaseva u kolhozima Deninske MTS pristupilo
se 1938 god. U toku rata nasadi su naglo propali, te je 1944—1945 god. pristupljeno
njihovom remontu i osnivanju novih pojasa. Danas oni zauzirnlju površinu
od više nego 120 ha nasada. U protekloj godini sprovedena je velika akcija
čišćenja na šumskim nasadima. U proljeće zasađeno je 22 hektara. U jesen,
poslije žetve i nakon dobre obrade zemljišta biće zasađeno još 40 hektara.


U nekim kolhozima, kao na pr. u »Boljševičkoj zastavi« kolhozu, po
imenu Kaganovića i nekim drugim, već su sva polja okružena šumskim pojasima
visine od 5 do 6 metara, što je izmjenilo izgled teritorija. Savršeno drugačije
reagira i mikroklima. Zadržava se mnogo više snijega, polaganije teče
njegovo topljenje, manje promrzava zemljište, manje se odljeva voda sa
pašnjaka, djelovanje štetnih jugoistočnih vjetrova je oslabilo.


Sve se to pozitivno odrazuje na žetvenom prinosu. Evo podataka sušne
1946 godine.


Žetveni prinos (u mtdha)
Ko Ih oz i Kulture cmeđu šumsko
zaštitnim
pojasima
u otvorenoj
stepi
»Boljševička zastava«
Imena Kaganovića
jara pšenica
jara pšenica
ječam
ovas
7,60
7,80
5,92
7,30
5,30
6,20
3,40
3,20
Imena 17 partkongresa
Dominski
jara pšenica
ozima pšenica
jara pšenica
5,80
8,00
6,50
3,50
4,20
4,00


U kolhozu »Boljševička zastava« polje zaštićeno šumskim pojasima dalo
je 1945 godine J.6 mtc ozime raži, a po-istom takvom ugaru u otvorenoj stepi
bio je postignut žetveni prinos od 8 mtc sa hektara. To se objašnjava u glavnom
time, što je protekla suša »zahvatila« raž u otvorenoj stepi, a u nizu
polja, zaštićenim šumskim prugama, raž je ostala gotovo savršeno nedirnuta.
Apsolutna težina zrna u prvom slučaju iznosila je 15 grama, a u drugom premašila
26 grama.


337




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Šumski pojasi povišavaju efikasnost agromelioracija. U 1946. god. u istom
tom kolhozu žetveni prinos ozime pšenice, u ovisnosti od različitog sastava
plodoreda izmjenio se prema slijedećoj slici:


Povećanje (u mtc´ha)


Prinos


Agrokompleks


(u mtc´ha)


od đubreta od šum. pojasa


Šumski pojasi + ugar sa đubr. 10,2 + 1,6 4,9
Šumski pojasi + ugar bez đubr. 8,6 0 4,4
U otvorenoj stepi + ugar sa đubr. 5,3 + 1. o
U otvorenoj stepi + ugar bez „ 4,2 0 0


.......... : ....... .....1 .......... ........ ................ .........
..... .. .. ......... ....... . ....... »......... ......... . 1/47.
Preveo: Ing. Pavle Fukarek.


.....!


Uprava Šumarske sekcije DIT Hrvatske r a z a


\ s 1 a 1 a je ovih dana svojim pretplatnicima — bez
posebnog naručivanja


ŠUMARSKU BIBLIOGRAFIJU


Preko 8.000 naslova: radnji, rasprava, članaka,
saopćenja i bilježaka iz područja šumarstva i
srodnih privrednih grana naći ćete u ovoj knjizi,
koja obuhvata 265 stranica. Knjiga je potrebna
svakom šumaru, tehničaru i stručnjaku drvne industrije,
kao i svakoj stručnoj biblioteci. »Šumarska
bibliografija« poslužit će vam kao odlično pomagalo
kod rješavanja zadataka postavljenih 5-godišnjim
planom.


Mole se primatelji »Šumarske bibliografije« da
nam odmah dostave iznos od 100.— dinara
(sa poštarinom) za knjigu putem čekovne uplatnice
broj 704.578, koja je priložena.


338