DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 28     <-- 28 -->        PDF

izvoz i dovoz iznosio je 4.343 nr\ Prosječno na jedan vagonet tovareno je
-2,1 m3 drveta.«


»Uz podjednako prosječno otstojanje izvoza drveta od 1,25 km. jedan
konj po zemljanom putu (na kolima, A. P.) izvozio je dnevno, za 8 časovni
radni dan 4,3 rn3, t. j . isto toliko, koliko izvlače radnici bez konja, drvenim
kolosjekom. Međutim, 1 konj na istom kolosjeku izvozio je prosječno 12.2 m3


t. j . efekat rada u upoređenju sa zemljanim putem, povisio se je skoro 3 puta.
U vezi s tim zarada jednog vozača povećala se od 8,05 na 9,60 rubalja.«
»Troškovi izdržavanja vlastitih konja preduzeća jako su opali od 4,51
rubalja po 1 m3 pri konjskoj vuči po zemlji, na 1,59 rubalja po 1 m3 pri izvozu
uprošćenim drvenim kolosjecima.«


»Proizvodni troškovi 1 m3 smanjili su se od 9,06 na 6,90 rubalja, što je
dalo uštedu ,na izvozu od 2,16 rubalja po 1 ms.«


»Da se bolje shvati šta znači takva ušteda uzeta u državnim razmjerima,
navešćemo neke podatke, koji se odnose na čitavu teritoriju Narodnog komesarijata
šuma SSSR.«


»Ovdje je uprošćenim drvenim kolosjecima, u prvoj godini njihove
eksploatacije, izvezeno preko 3,000.000 m3 drveta, bez obzira na to, što su se
trudbenici šumske industrije tek učili da grade drvene kolosjeke i vozni
park i morali su da pripreme sav materijal za drvene pruge. U to vrijeme je
radilo oko 1.000 km. prenosnih drvenih pruga.«


»U vremenu od maja do septembra 1943 god. ušteđeno je preko 4,000.000
rubalja. Ušteda na radnoj snazi bila je oko 20%, a u korišćenju konja oko
50O.000 konjskih nadnica.«


»Gradnjom drvenih pruga postignuta je ušteda od 1.500 tona metala.«


Imajući u vidu gore navedeno nije čudo, što se u Sovjetskom savezu ova
vrsta izvoznih naprava smatra kao NOV TIP ŠUMSKIH TRANSPORTNIH
SREDSTAVA. Dodaćemo još i to da radnici, zaposleni na izgradnji drvenih
kolosjeka, prilično brzo osvajaju tehniku rada i već pri prvoj ponovnoj gradnji
pokazuju znatan napredak. Usljed toga gradnja prvog kolosjeka košta obično
skuplje, a gradnja drugog za nekih 30°/» jeftinija. Osim toga kod gradnje
drvene pruge na novom mjestu, kako smo rekli, koristi se materijal od
demontiranog kolosjeka, pa prema tome i u tom pogledu nastaju veće uštede.


Još veći efekat može da se postigne gradnjom drvenih pruga od gotovih
-okvira.


Trasiranje pruge, izrada planuma i svi drugi pripremni radovi kod
gradnje drvenih pruga od gotovih okvira u svemu su isti kao i kod gradnje
od rasutog materijala. Sam kolosjek razlikuje se, međutim, samo po tome,
što se pojedini segmenti-okviri unapred montiraju i tako se dovoze na gradilište.
Prilikom demontiranja kolosjeka; isto se tako prenose cijeli okviri.


Iz skice br. 17 vidi se ustrojstvo takvih prenosnih okvira. Svaki okvir
je dugačak 4 do 5 metara, a sastoji se iz 2 vrljike od 8—10 cm. promjera,
3 praga od rascijepljenih oblica promjera 10—-12 cm., dužine 1 m., koji su
namješteni na odstojanju od 1,5 m. Između ovih pragova umetnuti su kratki
komadi od 30—35 cm. dužine, a iste debljine kao i pragovi. Prilikom montiranja
kolosjeka dva susjedna okvira spajaju se kako je pokazano na skici
br. 18, bez upotrebe metalnih eksera, već samo pomoću zareza u pragu i zabijanjem
drvenih klinova. Demontiranje kolosjeka je vrlo brzo i jednostavno.


326