DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 28 <-- 28 --> PDF |
izvoz i dovoz iznosio je 4.343 nr\ Prosječno na jedan vagonet tovareno je -2,1 m3 drveta.« »Uz podjednako prosječno otstojanje izvoza drveta od 1,25 km. jedan konj po zemljanom putu (na kolima, A. P.) izvozio je dnevno, za 8 časovni radni dan 4,3 rn3, t. j . isto toliko, koliko izvlače radnici bez konja, drvenim kolosjekom. Međutim, 1 konj na istom kolosjeku izvozio je prosječno 12.2 m3 t. j . efekat rada u upoređenju sa zemljanim putem, povisio se je skoro 3 puta. U vezi s tim zarada jednog vozača povećala se od 8,05 na 9,60 rubalja.« »Troškovi izdržavanja vlastitih konja preduzeća jako su opali od 4,51 rubalja po 1 m3 pri konjskoj vuči po zemlji, na 1,59 rubalja po 1 m3 pri izvozu uprošćenim drvenim kolosjecima.« »Proizvodni troškovi 1 m3 smanjili su se od 9,06 na 6,90 rubalja, što je dalo uštedu ,na izvozu od 2,16 rubalja po 1 ms.« »Da se bolje shvati šta znači takva ušteda uzeta u državnim razmjerima, navešćemo neke podatke, koji se odnose na čitavu teritoriju Narodnog komesarijata šuma SSSR.« »Ovdje je uprošćenim drvenim kolosjecima, u prvoj godini njihove eksploatacije, izvezeno preko 3,000.000 m3 drveta, bez obzira na to, što su se trudbenici šumske industrije tek učili da grade drvene kolosjeke i vozni park i morali su da pripreme sav materijal za drvene pruge. U to vrijeme je radilo oko 1.000 km. prenosnih drvenih pruga.« »U vremenu od maja do septembra 1943 god. ušteđeno je preko 4,000.000 rubalja. Ušteda na radnoj snazi bila je oko 20%, a u korišćenju konja oko 50O.000 konjskih nadnica.« »Gradnjom drvenih pruga postignuta je ušteda od 1.500 tona metala.« Imajući u vidu gore navedeno nije čudo, što se u Sovjetskom savezu ova vrsta izvoznih naprava smatra kao NOV TIP ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SREDSTAVA. Dodaćemo još i to da radnici, zaposleni na izgradnji drvenih kolosjeka, prilično brzo osvajaju tehniku rada i već pri prvoj ponovnoj gradnji pokazuju znatan napredak. Usljed toga gradnja prvog kolosjeka košta obično skuplje, a gradnja drugog za nekih 30°/» jeftinija. Osim toga kod gradnje drvene pruge na novom mjestu, kako smo rekli, koristi se materijal od demontiranog kolosjeka, pa prema tome i u tom pogledu nastaju veće uštede. Još veći efekat može da se postigne gradnjom drvenih pruga od gotovih -okvira. Trasiranje pruge, izrada planuma i svi drugi pripremni radovi kod gradnje drvenih pruga od gotovih okvira u svemu su isti kao i kod gradnje od rasutog materijala. Sam kolosjek razlikuje se, međutim, samo po tome, što se pojedini segmenti-okviri unapred montiraju i tako se dovoze na gradilište. Prilikom demontiranja kolosjeka; isto se tako prenose cijeli okviri. Iz skice br. 17 vidi se ustrojstvo takvih prenosnih okvira. Svaki okvir je dugačak 4 do 5 metara, a sastoji se iz 2 vrljike od 8—10 cm. promjera, 3 praga od rascijepljenih oblica promjera 10—-12 cm., dužine 1 m., koji su namješteni na odstojanju od 1,5 m. Između ovih pragova umetnuti su kratki komadi od 30—35 cm. dužine, a iste debljine kao i pragovi. Prilikom montiranja kolosjeka dva susjedna okvira spajaju se kako je pokazano na skici br. 18, bez upotrebe metalnih eksera, već samo pomoću zareza u pragu i zabijanjem drvenih klinova. Demontiranje kolosjeka je vrlo brzo i jednostavno. 326 |