DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Broj pragova, koji je potreban za drveni kolosjek, zavisi opet od čvrstoćezemljišta.
Ako je zemljište čvrsto, dovoljno je metnuti samo po jedan" prag na
mjestima, gdje se sučeljavaju dvije vrljike — drvene šine i to tako, da se obje
vrljike na mjestu sučeljavanja, zajedno s pragom, pričvrste za zemlju pomoću
jednog drvenog kolca, koji se zabije u izvrtanu rupu. Na manje otpornom
zemljištu treba metnuti još jedan prag, po prilici na sredini između krajeva


Skica 7.


(Po Injkovu)


U krivinama i na mjestima prelaza preko jaruga, udolica i slično broj"
pragova svakako treba da bude veći. Iz skice br. 7 vidi se kako često treba
polagati pragove u krivinama, kao i to, da pragovi na takvim mjestima moraj u.
biti duplo duži i da se ispuštaju skoro za polovicu svoje dužine prema centru
krivine, pošto i ovdje, kao i kod običnih željeznica, unutrašnja šina trpi većeopterećenje
za vrijeme prolaza natoravenih vagoneta, a polaganjem dužih
pragova i njihovim ispuštanjem postiže se veća stabilnost kolosjeka u krivinama.
Ovo naročito važi za oštre krivine ispod 50 met. radijusa.


Osim toga u krivinama se ponekad polažu i kontrašine — pomoćne šine,.
sa unutrašnje´strane kolosjeka, kao i kod običnih željeznica (skica br. 8).


Skica 8. i 9.


(Po Injkovu)


Time se povećava stabilnost kolosjeka u krivinama, ali ujedno ovaj način,pojačanja
kolosjeka ometa slobodno kretanje vagoneta, jer povećava trenje.
Ako trasa prolazi tako, da jedna šina mora preći duž manje jaružice, onda.
istu ne treba zatrpavati zemljom, već postupiti, kako je pokazano na skigi br. 9


315