DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Broj pragova, koji je potreban za drveni kolosjek, zavisi opet od čvrstoćezemljišta. Ako je zemljište čvrsto, dovoljno je metnuti samo po jedan" prag na mjestima, gdje se sučeljavaju dvije vrljike — drvene šine i to tako, da se obje vrljike na mjestu sučeljavanja, zajedno s pragom, pričvrste za zemlju pomoću jednog drvenog kolca, koji se zabije u izvrtanu rupu. Na manje otpornom zemljištu treba metnuti još jedan prag, po prilici na sredini između krajeva Skica 7. (Po Injkovu) U krivinama i na mjestima prelaza preko jaruga, udolica i slično broj" pragova svakako treba da bude veći. Iz skice br. 7 vidi se kako često treba polagati pragove u krivinama, kao i to, da pragovi na takvim mjestima moraj u. biti duplo duži i da se ispuštaju skoro za polovicu svoje dužine prema centru krivine, pošto i ovdje, kao i kod običnih željeznica, unutrašnja šina trpi većeopterećenje za vrijeme prolaza natoravenih vagoneta, a polaganjem dužih pragova i njihovim ispuštanjem postiže se veća stabilnost kolosjeka u krivinama. Ovo naročito važi za oštre krivine ispod 50 met. radijusa. Osim toga u krivinama se ponekad polažu i kontrašine — pomoćne šine,. sa unutrašnje´strane kolosjeka, kao i kod običnih željeznica (skica br. 8). Skica 8. i 9. (Po Injkovu) Time se povećava stabilnost kolosjeka u krivinama, ali ujedno ovaj način,pojačanja kolosjeka ometa slobodno kretanje vagoneta, jer povećava trenje. Ako trasa prolazi tako, da jedna šina mora preći duž manje jaružice, onda. istu ne treba zatrpavati zemljom, već postupiti, kako je pokazano na skigi br. 9 315 |