DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Jedan konj obično vuče dva vagoneta. Izvoz treba organizirati tako, da "konji idu jedan za drugim, na odstojanju najmanje 5 metara jedan od drugog. ako se teret vuče uz brdo, a 10 do 25 metara ako se ide niz brdo, već prema jačini pada. Odstojanje se ovdje računa od kraja vagoneta do idućeg konja. Dok jedni konji voze natovarene vagonete, dotle je dobro uposliti posebnog konja, koji će formirati novu kolonu vagoneta i spremati ih za utovar. Na ovaj način nema dangubljenja i posao se brzo odvija. PRENOSNE DRVENE PRUGE U toku velikod Otadžbinskog rata šumska industrija SSSR našla se je pred problemom pomanjkanja željeznih šina, tegleće stoke i raznih energetičkih sredstava za šumske industrijske kolosjeke. Međutim, potražnja za drvetom i drvenom građom ne samo što se nije smanjila, već se povećala i šumska industrija morala je čak i da poveća proizvodnju. Problem je riješen na prilično originalan način. Naime, umjesto metalnih šina počeli su mjestimično upotrebljavati drvene vrlike i graditi naročito uprošćene kolosjeke za izvoz trupaca i ogrevnog drveta iz šume, od paiij»; do magistralnih šumskih željeznica. Razumije se, da je novim putevima morao biti prilagođen i vozni park. Stoga su konstruisani specijalni vagoneti, a za vuču su upotrebili konjsku, pa čak i ljudsku radnu snagu. Prelazom na animalnu vuču kod izvoza šumskih proizvoda, moglo se je očekivati naglo opadanje proizvodnog kapaciteta, no do toga nije došlo, jer su novi drveni ko.osjeci potpuno opravdali nade, koje su u njih polagane. Istina, takve naprave ne mogu da konkurišu šumskim industrijskim prugama, u prvom redu zbog velikog akcionog radiusa željeznica, pa ipak su one neuporedivo bolje od izvoza vučom po zemlji, ili kakvog drugog sličnog načina. Dovoljno je kazati, da su šumska gazdinstva SSSR samo u II. i III. kvartalu 1943 god. izvezli takvim prenosnim drvenim prugama ništa manje, nego 3,000.000 kubnih metara oble građe! Prije svega upotrebom drvenih vrlika kao šina, postignuto je znatno smanjenje trenja ne samo u upoređenju sa vučom po zemlji, već i prema vuči na kolima po cesti. Na račun ovoga smanjenja trenja moglo se je uveliko povećati korisni teret, što je opet imalo za posljedicu povećanje efekta izvoza. Gradnja takvog kolosjeka veoma je jednostavna. Rekognosciranje i trasiranje pruge sastoji se u prethodnom proučavanju terena s tim, da se što bolje upoznaju osobine reljefa, da se uzmu u obzir sve neravnine terena, uvale i brežuljci, vododerine, korita šumskih potoka, ravni djelovi terena, kao i nešto jači padovi i usponi. Pri tome, treba imati na umu, kolika će se masa drveta izvesti iz datog kompleksa, kakvi će se sortimenti izvoziti i t. d. , Tako, na licu mjesta, prikupljeni podaci dovoljni su, da se u kartu ucrta buduća trasa, ali tako ucrtana trasa nije nešto neprikosnovena i može da se menja u toku izgradnje kolosjeka, ako se pokaže, da ima i boljeg riješenja. Izmjene se mogu praviti u toku samog građenja pruge. Ovaj postupak važi kako za trasiranje glavnih kolosjeka, tako isto i za trasiranje ogranaka u dubini sječivog područja. 313 |