DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Pomenuto obrezivanje i prikraćivanje vrlo dobro djeluju na dalnji razvoj biljke. Već prve godine ovakove biljke razviju veliko, tamno-zeleno lišće i daju lijepe nove mladice, što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je broj pupova jako reduciran obrezivanjem, pa zimska rezerva u hrani služi manjem broju pupova. Dolazi i do pojačanja sistema korijenja, koje je stradalo prigodom makar i opreznog vađenja biljki, a kamo li ne nakon neopreznog vađenja ili čak i čupanja. Zapravo čim je korijenje jače stradalo kod vađenja tim je potrebnije jače reduciranje broja pupova, čime se uspostavlja povoljnija ravnoteže između krošnje i sistema korijenja, koja ravnoteža je od odlučnog upliva na razvoj biljke. Pupovi bukovih biljki su osjetljivi, i lako se lome. Radi toga je potreban oprez u tom pogledu sa strane onih koji biljke vade, prenašaju, obrezuju, vežu u snopove, trape i t. d. U jakom korovu se upotrebljavaju jake, visoke biljke i prikraćene toliko da im prikraćeni vrh bude po prilici u visini korova. Prikraćivanje se vrši u svakom slučaju neposredno iznad jednoga pupa. I na nezakorovljenim površinama valja rabiti 3 i više godina stare biljke. U vezi sa velikim zadacima u pogledu sječa za obnovu zemlje, kao i obzirom na zaostatke u pošumljavanju iz prošlosti, osobito na jako zakorovljenim površinama, u mnogo slučajeva će narednih godina svakako biti potrebno umjetno popunjavanje bukovim biljkama kada ćemo za hladnije položaje, i na jako zakorovljena mjesta moći dati iz prirodnih mladika biljke potrebite jakosti i visine. Osobito se dobro mogu upotrebiti snažne biljke na površinama gdje je kupina preotela mah, gusto prekrila površinu, obično oko svježih uvala. Tu će jake i prema gornjem uređene biljke vrlo dobro uspjevati i lako izdržati borbu sa kupinom, te će davati naročito jak prirast. Ranije su takove površine, redovito radi guste kupine, ostajale plješinaste i prema tome slabo ili nikako iskorištene, premda predstavljaju najplodnije tlo. Dakle prema upotrebi bukovih biljki kod naših pošumljavanja na staništima koja bukvi odgovaraju, a ta su vrlo prostrana, trebati će promjeniti držanje i svakako toj sadnji dati u buduće veću primjenu. Uzgoj takovih biljki u biljevištima nije potreban, jer ih u prirodnim mladićima ima u izobilju. Osim toga bukva nije više ona vrsta, koja ima sporedniju ulogu kao ranije, već joj je uporaba sve veća u industrijskim svrhama, pa će se sadnjom njenih biljki na mnogim površinama moći pojačati obrast naših šuma tim lakše, jer ona podnosi zasjenu. Svakako dodavanje ostalih vrsta, u svrhu stvaranja mješovitih sastojina kojima uvijek treba davati prednost, ne dolazi ovim u pitanje. Ing. Ilija Lončar PRVI POKUS ZAŠTITE SLAVONSKIH ŠUMA UNIŠTAVANJEM GUSJENICA IZ AVIONA POMOĆU D. D. T - PREPARATA Napadaji gusjenica leptira gubara, zlatokraja i suznika na naše nizinske hrastove šume periodički se ponavljaju već dugi niz godina. Osobito intenzivni napadaji zabilježeni su god. 1872.; 1878.; 1882.; 1888 do 1890.; 1898 do 1899.; 1908 do 1913.; 1914. do 1918. (istočni dio), 1921 do 1923.; 1927. i 1928.; 1930. do 1933 i 1938. do 1940., a mjestimično i u drugim godinama. Štete od tih napadaja očitovale su se u prošlom stoljeću jedino u većem gubitku godišnjih prirasta obrštenih sastojina. Ali od god. 1910, kada se tim napadajima pridružila pepelnica, počelo je i katastrofalno sušenje hrastova, tako da se do god. 1945. posušilo aproksimativno uzevši oko 3,700.000 kubika hrastovih stabala i tim nanesena našem šumskom gospodarstvu šteta od najmanje 740 mil. dinara. God. 1945. počeli su novi napadaji zlatokraja, pa su šume na velikim površinama bile opet do gola obrštene. Ti su napadaji god. 1946. i 1947. nastavljeni. Pridružio se gubar i suznik. Ove se godine kod zlatokraja primjećuje izvjesno opadanje i slabljenje, ali gubar je u jakoj gradaciji. Pošto su i klimatske prilike već nekoliko god. uzastopce nepovoljne, prijeti opasnost od napadaja pepelnice, krasnika i dr. štetnika, pa se predvidja daljnje sušenje velikog broja hrastovih stabala tako, da je prostrane površine hrastovih sastojina biti opet prorijeđene i dovedene još labilnije stanje od današnjeg uzrokovanog gotovo posvemašnjim isključivanjem brijesta po holandskoj bolesti. 297 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 36 <-- 36 --> PDF |
U takovom stadiju gradacije štetnika ne pomažu nikakove mjere suzbijanja, koje bi se provodile uništavanjem gubarovih legala i zlatokrajih zapredaka. Preostaje posljednje sredstvo obrane t. j . pokušaj izravnog uništavanja gusjenica na način, da se napadnuta sastojina zapraši odnosno zamagli prigodnim otrovnim sredstvom iz aviona. Uočivši teško i bezizlazno stanje u kojem se danas nalaze te naše hrastove nizinske šume, Ministarstvo poljopr. i šumarstva FNRJ je nakon primljenih izvještaja i prijedloga iznesenih na konferenciji stručnjaka održanoj u Beogradu od 21.—24. aprila ove godine odlučilo, da prihvati ponudu Komiteta narodnog zdravlja u Beogradu, koji mu je u svrhu pokusnog uništavanja gusjenica u napadnutim slavonskim šumama stavio na raspoloženje jedan avion, i 220 kg tekućeg DDT4preparata. Pokus, kojeg je financiralo. Min. poljopr. i šumarstva (Šumarstvo) NRH izveden je 12.—14. maja ove god. Kao pokusni objekti izabrane su sastojine Panjik i Blata u šumskom predjelu Marino Ostrvo kod Mikanovaca, te sastojine Gusti Gaj kod Ivankova. Sastojine Blata i Panjik su 80—100 godišnje, mjestimice već jako prorjeđene, pretežno hrastove sastojine, koje su ovog proljeća gusjenice zlatokraja, suznika i gubara na većim površinama do gola obrstile. Dobro sklopljena, pretežno iz panja uzrasla cerova, grabova i hrastova sastojina Gusti Gaj, bila je od gusjenica gubara dosta jako napadnuta, ali još neobrštena i sva pod listom. Krošnje su joj tek«mjestimice nešto prorijeđene. Sva tri objekta zamagljena su maglom proizvedenom zaprašivanjem DDT\preparatom. Na drugom sjedalu dvosjednog američkog školskog aviona bila je smještena bačva sa tim preparatom. Posebna mala pumpa montirana na krilu aviona, crpi iz te bačve tekući DDT-preparat u avionsku cijev, koja služi za izbacivanje plina iz motora. U toj cijevi nalazi se raspršivač, koji pumpom ubačenu tekućinu raspršuje u sitne čestice veličine 5—50 mikrona i stvara maglu, koju motor velikom snagom izbacuje iz cijevi nad šumu. Magla se širi, pa se u 20 m širokoj pruzi spušta na krošnje stabala i prodire u sastojinu. Zamagljivanja su se vršila između 5 i 7 sati u jutro te iza 5 sati po podne t. j . u vrijeme, kada je zrak gotovo potpuno miran. Avion je letio u visini od oko 10 m nad šumom. Od sastojine Blata zamagljeno je u roku od 40 minuta efektivnog lijeta površina od oko 150 ha. Pri tom je potrošeno 30 galona (112, 50 1) DDT preparata t. j . 0,75 1 po jednom ha. Zamagljivanje Gustog Gaja na površini od 93 ha trajalo je 55 minuta, te je utrošeno svega 25 gal. t. j . 93,75 1 tekućine, što iznosi´ oko 1 1 po ha. Obračunati efektivni troškovi ovog zamagljivanja iznose prosječno oko 108 din. po ha. Sredstvo kojim je izvršeno to pokusno zamagljivanje navedenih sastojina je tekući DDT preparat u koncentraciji od 26,8°/o (Diklor-Difenil-Trikloretan). Komitet narodnog zdravlja primio je od UNRRA-e veću količinu tog preparata zajedno sa 4 aviona — u svrhu uništavanja komaraca u malaričnim krajevima. Koliko nam je poznato nisu do sada nigdje u Evropi izvršeni s tim preparatima pokusi suzbijanja gusjenica gubara i zlatokraja, pa je ovaj naš pokus bio ne samo koristan, već i zanimljiv. Neposredno iz zamagljivanja nismo mogli ustanoviti rezultata djelovanja tog otrova na štetnike. Za razliku od želudčanih arsenovih i si. otrova DDT preparat — u prahu — kao i tekući je dodirni ili kontaktni otrov, koji svojim ubitačnim djelovanjem na živčani sistem insekata uzrokuje njihovo sporo ali sigurno ugibanje. To sredstvo ima veliku prednost pred arsenovim preparatima, što ne djeluje štetno na toplokrvne životinje, pa ptice, divljač i stoka nisu pri suzbijanju štetnika izložene životnoj opasnosti. Kada smo te sastojine tri dana nakon izvršenog pokusa ponovo pregledali, primjetili smo, da je brštenje mnogo slabije, padanje gusjeničinih izmetina gotovo se nije zapažalo, dok se duž stabala kretao znatno manji broj gusjenica nego prije zamagljivanja. U prorijeđenoj i obrštenoj sastojini Blata pozitivan rezultat pokusa bio je evidentan. Tu smo na zemlji i uz stabla našli veliki broj već mrtvih gusjenica, a mnoge još žive, otrovom paralizirane, nisu mogle više gibati, već su prije ugibanja na mjestu trzale. Na lišću potstojnog grmlja nađena je također veća množina paraliziranih gusjenica. U Gustom Gaju nije se rezultat ovog pokusa tako jasno očitovao. Tu je nađen tek vrlo mali broj mrtvih i paralizovanih gubarevih gusjenica. Ipak je i .tu primijećen prestanak brštenja krošanja. Možemo reći, da je ovaj prvi pokus uništavanja gusjenica iz aviona u našim slavonskim šumama ipak dao djelomično pozitivne rezultate, pa se smijemo nadati, da ćemo konačno kada usavršimo tehniku i način zamagljivanja ipak moći te šume sigurno obraniti od periodičnih napadaja gusjenica gubara i zlatokraja i onda, kada budu zatajila sva redovna sredstva njihove zaštite. dr. Z. Vajda 298 |