DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 34     <-- 34 -->        PDF

PRESAĐIVANJE BUKOVIH BILJKI


Bukove biljke su bile u prošlosti razmjerno malo upotrebljavane kod pošumljavanja.
Obično se smatralo da se bukove sječine pošumljuju samo prirodnim putem.
Svakako stoji da je taj put najsigurniji, što vrijedi kod nas ne samo za bukvu već i
za većinu drugih vrsta. Međutim urod bukova sjemena rijetko uslijedi, pa prođe i više


godina, a da uroda na stanovitim površinama nema. Osim toga bukove biljke su osjetljive,
osobito u prvim godinama života, kada lako stradaju od raznih nepogoda. Ä i
oplodne sječe su nekad prejakog intenziteta, u kom slučaju ostanu pojedine površine
nezasijane ili su zasijane mekim vrstama, obraštene, jakim korovom i kupinom. I
požari kod nas često sprže bukove mladike. Ako navedeni nedostaci prirodnog pomlađenja
nastanu na toplijim ekspozicijama dosta je lako na takovima izvršiti pošumljenje
onim vrstama koje imadu velik zahtjev na svjetlo, kao hrast, kesten, bor i t. d.
Ali na hladnim ekspozicijama, u uvalama i oko dolina, osobito ako se radi o velikim
površinama i nemamo četinjara koje bi se moglo na takovim položajima dobro upotrebiti,
u neprilici smo i moramo pomišljati na upotrebu bukovih biljki.


Da bukva nije do sada u jačoj mjeri primjenjivana kod pošumljavanja razlog je
i u tome, što vlada izvjesno vjerovanje da pošumljavanje njome nije uspješno ili opet
da se mogu uspješno saditi samo male. biljke sa busenom. To vjerovanje je skroz
krivo.


Još prije rata vršili smo na više mjesta pošumljavanje sa bukovim biljkama, u
prvom redu na hladnim ekspozicijama, ali i na ostalima, gdje je tlo bilo duboko. Upotrebljavali
smo biljke od najmlađih počam, pa do onih od 5, 6 pa i više godina. Sadili
smo te biljke u jak korov, kupinu negdje pod ivu, topolu, a i na čistinama, na jednom
mjestu u jošik na brežuljku, koji je jošik bio rijedak sa dosta kupine. Sve te biljke
vađcne su iz prirodnih mladika.


Imali smo priliku već prije rata vidjeti uspjeh tih sadnja. Uspjeh nas je zadovoljio
svagdje, gdje su biljke bile ne samo valjano posađene, nego i za sadnju dobro
priređene. Ove godine i prošle vidjeli smo ove biljke sađene prije rata. Ustanovili
smo da je uspjeh sadnje potpun. U Sokolovcu (KNÖ Koprivnica) na starom deputatnom
zemljištu, koje je bilo zasijano hrastovim žirom u 1935 god. naknadno je izvršeno
unašanje bukve i graba sa nešto kestena. Tako stvorena nova sastojina danas je
nalik sastojini koja prirodno nastane iz pomenutih vrsta, sklopila se je te ne izgleda
da je umjetno nastala a bukove se biljke naročito lijepo razvijaju. U Virovitici je
vršeno popunjavanje plješina oko puteva, a i pošumljavanje nekih čistina. I tu je
uspjeh vrlo dobar, jedino su biljke na bivšim čistinama za vrijeme rata, a i poslije
rata stradavale od stoke, obrštene su, dok one oko nekih puteva i na teže pristupačnim
mjestima vrlo lijepo napreduju, pa ih ima i preko 2 m visokih. Naročito je lijep
uspjeh u pomenutom jošikuja Petrovoj gori, nedaleko željezničke stanice Vojnić, gdje
su već biljke preko 1 m visoke.


Biljke, u zasjeni johe. stoka nije toliko napadala, pa su lijepog uzrasta i povisoke,
samo im treba privesti više svjetla. Viđeno je već ranije i mnogo drugih sadnja, među
kojima je bilo slučajeva koji nisu pokazivali dobar uspjeh. Slab uspjeh bio je tamo
gdje biljke nisu bile valjano za sadnju priređene. Starije biljke, koje imadu više grančica,
posađene onako kako su iskopane, pokazuju slab uspjeh. Grančice im se počam
od vrhova suše, a može cijela biljka postepeno da ugine, ili razvija nove pupove, nekad
čak kod zemlje. Za dobar uspjeh potrebno je da se biljke iz prirodnih mladika vade
lopatom, a ne čupaju, zatim da im se korijenje nakon vađenja do sadnje protiv sunca
i vjetra dobro zaštiti i utrapi u svježu zemlju. Prije sadnje treba u vezi sa prebrojavanjem
i vezanjem u snopove, kod granatih biljki grančice ili odrezati ili prikratiti
tako da im se ostavi 1 do 2 pupa. Visoke biljke treba još nešto prikratiti i konačno
valjano posaditi. Ovi uslovi zapravo vrijede za sve listače, a kod bukve će naročito
povoljno djelovati njihovo održanje.


Obrezivanje i prikraćivanje treba da se vrši i kod drugih jakih granatih biljki,
što je samo od koristi po uspjeh sadnje. Rad oko ovakovog obrezivanja biljki zahtjeva
stanovitu spretnost i sposobnije radnike. Ovaj rad lako se vrši vinogradarskim škarama
na mjestu po mogućnosti zaklonjenom, da korijenje ne stradava od sunca i
vjetra, a obrezane, pobrojene i u snopove povezane biljke odmah stavljati u trap do
sadnje. Poskupljenje rada ovakovim postupkom mnogo je jeftinije od popunjavanja
koje je inače neizbježno, ako se sadnja obavi sa biljkama koje nisu priređene a opisani
način, čemu dolazi još i gubitak na prirastu uslijed sporijeg napretka. Inače taj izdatak
nije velik, a biti će još manji racionalizacijom radova oko sadnja uopće.


296