DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 34 <-- 34 --> PDF |
PRESAĐIVANJE BUKOVIH BILJKI Bukove biljke su bile u prošlosti razmjerno malo upotrebljavane kod pošumljavanja. Obično se smatralo da se bukove sječine pošumljuju samo prirodnim putem. Svakako stoji da je taj put najsigurniji, što vrijedi kod nas ne samo za bukvu već i za većinu drugih vrsta. Međutim urod bukova sjemena rijetko uslijedi, pa prođe i više godina, a da uroda na stanovitim površinama nema. Osim toga bukove biljke su osjetljive, osobito u prvim godinama života, kada lako stradaju od raznih nepogoda. Ä i oplodne sječe su nekad prejakog intenziteta, u kom slučaju ostanu pojedine površine nezasijane ili su zasijane mekim vrstama, obraštene, jakim korovom i kupinom. I požari kod nas često sprže bukove mladike. Ako navedeni nedostaci prirodnog pomlađenja nastanu na toplijim ekspozicijama dosta je lako na takovima izvršiti pošumljenje onim vrstama koje imadu velik zahtjev na svjetlo, kao hrast, kesten, bor i t. d. Ali na hladnim ekspozicijama, u uvalama i oko dolina, osobito ako se radi o velikim površinama i nemamo četinjara koje bi se moglo na takovim položajima dobro upotrebiti, u neprilici smo i moramo pomišljati na upotrebu bukovih biljki. Da bukva nije do sada u jačoj mjeri primjenjivana kod pošumljavanja razlog je i u tome, što vlada izvjesno vjerovanje da pošumljavanje njome nije uspješno ili opet da se mogu uspješno saditi samo male. biljke sa busenom. To vjerovanje je skroz krivo. Još prije rata vršili smo na više mjesta pošumljavanje sa bukovim biljkama, u prvom redu na hladnim ekspozicijama, ali i na ostalima, gdje je tlo bilo duboko. Upotrebljavali smo biljke od najmlađih počam, pa do onih od 5, 6 pa i više godina. Sadili smo te biljke u jak korov, kupinu negdje pod ivu, topolu, a i na čistinama, na jednom mjestu u jošik na brežuljku, koji je jošik bio rijedak sa dosta kupine. Sve te biljke vađcne su iz prirodnih mladika. Imali smo priliku već prije rata vidjeti uspjeh tih sadnja. Uspjeh nas je zadovoljio svagdje, gdje su biljke bile ne samo valjano posađene, nego i za sadnju dobro priređene. Ove godine i prošle vidjeli smo ove biljke sađene prije rata. Ustanovili smo da je uspjeh sadnje potpun. U Sokolovcu (KNÖ Koprivnica) na starom deputatnom zemljištu, koje je bilo zasijano hrastovim žirom u 1935 god. naknadno je izvršeno unašanje bukve i graba sa nešto kestena. Tako stvorena nova sastojina danas je nalik sastojini koja prirodno nastane iz pomenutih vrsta, sklopila se je te ne izgleda da je umjetno nastala a bukove se biljke naročito lijepo razvijaju. U Virovitici je vršeno popunjavanje plješina oko puteva, a i pošumljavanje nekih čistina. I tu je uspjeh vrlo dobar, jedino su biljke na bivšim čistinama za vrijeme rata, a i poslije rata stradavale od stoke, obrštene su, dok one oko nekih puteva i na teže pristupačnim mjestima vrlo lijepo napreduju, pa ih ima i preko 2 m visokih. Naročito je lijep uspjeh u pomenutom jošikuja Petrovoj gori, nedaleko željezničke stanice Vojnić, gdje su već biljke preko 1 m visoke. Biljke, u zasjeni johe. stoka nije toliko napadala, pa su lijepog uzrasta i povisoke, samo im treba privesti više svjetla. Viđeno je već ranije i mnogo drugih sadnja, među kojima je bilo slučajeva koji nisu pokazivali dobar uspjeh. Slab uspjeh bio je tamo gdje biljke nisu bile valjano za sadnju priređene. Starije biljke, koje imadu više grančica, posađene onako kako su iskopane, pokazuju slab uspjeh. Grančice im se počam od vrhova suše, a može cijela biljka postepeno da ugine, ili razvija nove pupove, nekad čak kod zemlje. Za dobar uspjeh potrebno je da se biljke iz prirodnih mladika vade lopatom, a ne čupaju, zatim da im se korijenje nakon vađenja do sadnje protiv sunca i vjetra dobro zaštiti i utrapi u svježu zemlju. Prije sadnje treba u vezi sa prebrojavanjem i vezanjem u snopove, kod granatih biljki grančice ili odrezati ili prikratiti tako da im se ostavi 1 do 2 pupa. Visoke biljke treba još nešto prikratiti i konačno valjano posaditi. Ovi uslovi zapravo vrijede za sve listače, a kod bukve će naročito povoljno djelovati njihovo održanje. Obrezivanje i prikraćivanje treba da se vrši i kod drugih jakih granatih biljki, što je samo od koristi po uspjeh sadnje. Rad oko ovakovog obrezivanja biljki zahtjeva stanovitu spretnost i sposobnije radnike. Ovaj rad lako se vrši vinogradarskim škarama na mjestu po mogućnosti zaklonjenom, da korijenje ne stradava od sunca i vjetra, a obrezane, pobrojene i u snopove povezane biljke odmah stavljati u trap do sadnje. Poskupljenje rada ovakovim postupkom mnogo je jeftinije od popunjavanja koje je inače neizbježno, ako se sadnja obavi sa biljkama koje nisu priređene a opisani način, čemu dolazi još i gubitak na prirastu uslijed sporijeg napretka. Inače taj izdatak nije velik, a biti će još manji racionalizacijom radova oko sadnja uopće. 296 |