DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 30 <-- 30 --> PDF |
površine neproduktivnih zemljišta, te je samo u gaskonjskim Landama šumom pokriveno oko milijun hektara površine. Italija i druge mediteranske zemlje na osnovu naučnih istraživanja vršile su forsirano pošumljavanje sa stranim i domaćim brzo rastućim vrstama drveća. Amerika je ubrzano pošumljavala. prvenstveno ugrožena i devastirana zemljišta, i vršila istraživanja vrsta brzoga rasta. U Južnoj Africi je posljednjih pedeset godina podignuto oko pol milijuna hektara novih šuma, i to većim dijelom uzgojem stranih vrsta drveća. kolonijalne zemlje su izvršile masovna pošumljavanja. Tako je samo New Zeeland u posljednjih pedeset godina podigao preko tri sto hiljada ha šuma za industrijsko šumarstvo, spec, u svrhu dobivanja rudničkog drveta i tanina; prvo mjesto u tom zauzima Pinus insigniis, čiji je prirast iznosio u 20—25 godišnjoj ophodnji 25—35 m3 po ha.3 Šumarstvo Sovjetskog Saveza postavilo si je još u II pjatiljetki jedan od prvih zadataka: pošumljavanje brzorastućim vrstama drveća i razradu problema stvaranja novih križanaca i rasa. Direktor Centralnog šumarskog instituta Narkomlesa Sukačev smatra, da jedno od prvih mjesta u tome treba da zauzima topola. Trepetljika, primjerice, raste do dva puta brže negoli smreka, a druge neke vrste, podvrste i križanci topola do četiri puta brže.4 Čehoslovačko šumarstvo može pokriti tek mali dio potreba na drvnoj sirovini za domaće tvornice furnira i celuloze. Stoga ona poklanja veliku pažnju stručnoj selekciji i pravilnom rasprostranjenju pojedinih vrsta, podvrsta i rasa topole, koja je tamo do nedavno bila smatrana šumskim korovom. Ratnim pustošenjem drvna zaliha Cehoslovačke je vrlo smanjena, pa se nastoji manjak hitno namiriti skraćivanjem proizvodnih rokova t. j . ubrzanim pošumljavanjem današnjih goleti otpornim i brzorastućim drvećem.5 Problem* proizvodnje i potrošnje te izvoza drveta u Jugoslavij i stupio je u vezi sa socijalizacijom i provedbom petogodišnjeg plana u vrlo aktuelnu fazu. Već na I kongresu inženjera i tehničara FNR Jugoslavije u maju 1946. sakupljeni šumarski i šumsko-industrijski stručnjaci, kritički se osvrćući na dotadašnji svoj rad u šumskom gospodarstvu,´jednodušno su se složili i zaključili među ostalim i ovo: Založiti se svima svojim stručnim sposobnostima, da se izvrši racionalizacija šumske proizvodnje i potrošnje šumskih proizvoda: « a) štednjom i zamjenom ogrjevnog drveta, b) zamjenom građevnog drveta, c) uvećavanjem proizvodnosti naših šuma i povećanjem pošumljenih površina, d) organskim povezivanjem šumske industrije sa šumskom proizvodnjom. e) iskorišćavanjem manje vrijednog drva i otpadaka, f) sprovođenjem standardizacije i normizacije. Te osnovne zadatke naprednog šumskog gospodarstva detaljnije je razradilo I. Savjetovanje šum. inženjera i tehničara FNRJ u junu 1947. 3 Pavari-De Philippis: La sperimentazione di specie forestall esotiche ta Italia. Roma 1941. 4 Bogdanov P. L.: Topolja i ih kultura, Leningrad 1936; Selekcija topoljei, Leningrad 1940. 5 Vincent G.: Rychle rostouci dreviny v lesich stredni Evropy, Banska Stiaveica. 1946; Topoly drevini budoucnosti, Bmo 1946. 292 |