DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 29     <-- 29 -->        PDF

dovoljno pristupačna za eksploataciju. Tu svjetsku drvarsku situaciju donekle
ilustrira izvadak iz jednog internacionalnog časopisa:2


Nedostatak šuma na svijetu je toliko velik, te prijeti da postane kritičan.
Postojeće šume ne mogu zadovoljiti svjetsku potražnju. Mnogi uzroci sadašnje
oskudice šuma: nedostatak radne snage, neorganizirani transport i nedostatna
industrija privremenog su karaktera, ali sadašnji uzroci svjetskog manjka šuma
-odrazivat će se tokom decenija. Glavni uzroci nedostatka drveta jesü ovi:


1. obešumljavanje, u prostranim dijelovima svijeta loša uprava, vatra i
neograničeno pašarenje, što ima za dalnju posljedicu neizmjerne ogoljele
areale, neplodne gorske obronke i izložene poljoprivredne površine;
2. preko 75°/« šuma siječe se sada bez obzira na njihovu potrajnu produkciju,
drvna zaliha se snizuje, kvaliteta preostalih sastojina je slaba, a prirast
bit će nizak;
3. velika područja prašuma ostaju nedirnuta;
4. lošim uzgojnim postupkom iz šume se vadi bolji materijal, slabi se ostavlja
i tako se umanjuje kvantitet i kvalitet dalnjeg iskorišćavanja;
5. pod sadašnjim uslovima milioni tona drva se godišnje rasipavaju i uništavaju;
6. općenito je šumska potrošnja postala slučajna i neredovita;
7. u nekim zemljama, gdje je prije rata bio dovoljan broj šumarskih i
šumsko-industrijskih stručnjaka, osjeća se ozbiljno pomanjkanje specijalista.
Potrebe na drvu su, kako iz prednjega razabiremo, u suprotnosti sa proizvodnjom,
pa stoga pitanje proizvodnje drvne tvari privlači interes cjelokupne
privrede. Potražnja drva će međutim, bez obzira na poslijeratnu obnovu,
i nadalje rasti, dok su istovremeno kapacitet i površina šuma znatno smanjeni.
Zato je posve razumljivo, da ne samo u šumarskim krugovima nego i u ostalim
privrednim granama sve snažnije izbijaju pozivi za povećavanjem šumske
produkcije.


Situacija je danas u svijetu takva, da privreda nema vremena čekati 60—
80—100—120 godina da drvo doraste da tehničke zrelosti, niti se može strpiti
da nakon duljeg vremena osjeti povećanje prirasta postojećih šuma. Drvo se


danas mnogo traži, potrebe se moraju namiriti. Drvo treba dakle iz šume
vaditi i predati ga potrošaču, industriji i na tržište, pa makar to bilo i na
račun sadašnje drvne zalihe. Nastali manjak će se naknaditi štednjom, racionalnijim
iskorišćavanjem, zamjenom drugim materijalom i pošumljavanjem
pustih zemljišta.
Zbog tako velike potražnje drveta trebalo je dakle već prije otkriti mogućnosti
za povećanje prihoda šuma u kraćem vremenu i izaći iz dotadanjeg
konzervatizma. Tako se šumarstvo našlo pred zadaćom: iznalazit i nov e
metode za ubrzanu proizvodnju drvne sirovine, da so
tako skrati razdoblje proizvodnje potrebnih dimenzija drveta na što kraći rok.
Potrebno je dakle skratiti ophodnju uz istovremeno povećanje prirašćivanja.
Taj je pokret zahvatio mnoge zemlje još prije prvoga svjetskog rata, a pogotovo
u vremenu između prvog i drugog rata.


Tako je Srednja Evropa, po ranijem primjeru Njemačke, uvodila na odgovarajuća
i neodgovarajuća staništa smreku i bor. Francuska je pošumila velike


- Forestry and Forest products (World situation 1937—1946) Food and Agriculture
Organisation od the United Nations, Stockholm 1946.
291