DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Jng. SAFAR JOSIP, (Zagreb): PROBLEMI PROIZVODNJE I POTROŠNJE DRVETA U OKVIRU SVJETSKE PRIVREDE Bonpocu ............ u ........... .............. e ....... .......... Mnogostrana upotrebivost drvne tvari sve bržim tempom raste. Samo u razdoblju između dva svjetska rata porasao je broj načina upotrebe drveta od dvije hiljade petsto gotovo na dvostruko. Usporedno sa proširivanjem upotrebivosti drveta raste još u većoj mjeri njegova potražnja. Najviše se povećala potražnja celuloze i njenih prerađevina. Prema jednoj statistici, od druge polovine prošloga vijeka povećana je proizvodnja papira otprilike za sto puta i umjetne svile za preko četiristopedeset puta, dok je istovremena proizvodnja željeza povećana za oko devet puta, pamuka za devedeset puta. Celuloza iz drva je dakle postala jedan od najvažnijih artikala sadašnjeg privrednog života. Industrija, napose kemijska, ne polaže danas više takvu važnost na tehničku kvalitetu drveta kao pred dva decenija. Tehnologija drveta je već tako uznapredovala, da se sve više mjesto jednostavno prerađenog drveta upotrebljava oplemenjeno i prerađeno drvo: furnir, šperploče, sintetsko tvrdo drvo iz drvnih vlakana, pilovine i brašna, sintetsko bakelizirano i metalizirano drvo, i dr., koje ima daleko bolja tehnološka svojstva negoli originalna tvar. Na primjer, šperploče su prosječno dvanaest puta čvršće protiv unutrašnjih naprezanja negoli daske iz (prirodnog) drva istih dimenzija, one su kod iste težine čvršće od čelika. Kemijsko i mehaničko iskorišćavanje drvne tvari je toliko u posljednje doba usavršeno, da neki ovo naše vrijeme nazivaju početkom drveno g doba 1 — u doba, kada privreda većine zemalja teško osjeća opću nestašicu drveta! Drvo mnogo traže i druge privredne grane: rudarstvo, promet, građevinarstvo, električna industrija, obrt i seljačko gospodarstvo, Air. Potrebe su stoga tako velike, da niti racioniranje iskorišćavanja drvne sirovine i drvnih otpadaka niti zamjena drveta drugim materijalom ne može nadoknaditi manjak. Zbog toga je već iza prvog svjetskog rata i u doba ratne psihoze pred drugim svjetskim ratom crpljen iz mnogih šuma prihod, koji je nadmašio redovni godišnji prirast. Tu činjenicu ne mijenja ni okolnost, da je iskorišćavan i suvišak nad »normalnom« drvnom zalihom. U toku drugog svjetskog rata uništene i oštećene su u Evropi ogromne površine šuma. U mnogim preostalim šumama je. snižavanjem ophodnje i inače već mala drvna zaliha osjetljivo dalje smanjivana. Nakon rata se povećavano iskorišćavanje nastavlja u svrhu obnove i dalnje izgradnje naselja i cjelokupne privrede te za širu potrošnju. Gospodarstva gotovo svih zemalja zahvatio je glad za šumom. Ukoliko neka zemlja i ima veće površine šuma, mnoga ta područja nisu danas 1 Priroda 1946. 290 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 29 <-- 29 --> PDF |
dovoljno pristupačna za eksploataciju. Tu svjetsku drvarsku situaciju donekle ilustrira izvadak iz jednog internacionalnog časopisa:2 Nedostatak šuma na svijetu je toliko velik, te prijeti da postane kritičan. Postojeće šume ne mogu zadovoljiti svjetsku potražnju. Mnogi uzroci sadašnje oskudice šuma: nedostatak radne snage, neorganizirani transport i nedostatna industrija privremenog su karaktera, ali sadašnji uzroci svjetskog manjka šuma -odrazivat će se tokom decenija. Glavni uzroci nedostatka drveta jesü ovi: 1. obešumljavanje, u prostranim dijelovima svijeta loša uprava, vatra i neograničeno pašarenje, što ima za dalnju posljedicu neizmjerne ogoljele areale, neplodne gorske obronke i izložene poljoprivredne površine; 2. preko 75°/« šuma siječe se sada bez obzira na njihovu potrajnu produkciju, drvna zaliha se snizuje, kvaliteta preostalih sastojina je slaba, a prirast bit će nizak; 3. velika područja prašuma ostaju nedirnuta; 4. lošim uzgojnim postupkom iz šume se vadi bolji materijal, slabi se ostavlja i tako se umanjuje kvantitet i kvalitet dalnjeg iskorišćavanja; 5. pod sadašnjim uslovima milioni tona drva se godišnje rasipavaju i uništavaju; 6. općenito je šumska potrošnja postala slučajna i neredovita; 7. u nekim zemljama, gdje je prije rata bio dovoljan broj šumarskih i šumsko-industrijskih stručnjaka, osjeća se ozbiljno pomanjkanje specijalista. Potrebe na drvu su, kako iz prednjega razabiremo, u suprotnosti sa proizvodnjom, pa stoga pitanje proizvodnje drvne tvari privlači interes cjelokupne privrede. Potražnja drva će međutim, bez obzira na poslijeratnu obnovu, i nadalje rasti, dok su istovremeno kapacitet i površina šuma znatno smanjeni. Zato je posve razumljivo, da ne samo u šumarskim krugovima nego i u ostalim privrednim granama sve snažnije izbijaju pozivi za povećavanjem šumske produkcije. Situacija je danas u svijetu takva, da privreda nema vremena čekati 60— 80—100—120 godina da drvo doraste da tehničke zrelosti, niti se može strpiti da nakon duljeg vremena osjeti povećanje prirasta postojećih šuma. Drvo se danas mnogo traži, potrebe se moraju namiriti. Drvo treba dakle iz šume vaditi i predati ga potrošaču, industriji i na tržište, pa makar to bilo i na račun sadašnje drvne zalihe. Nastali manjak će se naknaditi štednjom, racionalnijim iskorišćavanjem, zamjenom drugim materijalom i pošumljavanjem pustih zemljišta. Zbog tako velike potražnje drveta trebalo je dakle već prije otkriti mogućnosti za povećanje prihoda šuma u kraćem vremenu i izaći iz dotadanjeg konzervatizma. Tako se šumarstvo našlo pred zadaćom: iznalazit i nov e metode za ubrzanu proizvodnju drvne sirovine, da so tako skrati razdoblje proizvodnje potrebnih dimenzija drveta na što kraći rok. Potrebno je dakle skratiti ophodnju uz istovremeno povećanje prirašćivanja. Taj je pokret zahvatio mnoge zemlje još prije prvoga svjetskog rata, a pogotovo u vremenu između prvog i drugog rata. Tako je Srednja Evropa, po ranijem primjeru Njemačke, uvodila na odgovarajuća i neodgovarajuća staništa smreku i bor. Francuska je pošumila velike - Forestry and Forest products (World situation 1937—1946) Food and Agriculture Organisation od the United Nations, Stockholm 1946. 291 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 30 <-- 30 --> PDF |
površine neproduktivnih zemljišta, te je samo u gaskonjskim Landama šumom pokriveno oko milijun hektara površine. Italija i druge mediteranske zemlje na osnovu naučnih istraživanja vršile su forsirano pošumljavanje sa stranim i domaćim brzo rastućim vrstama drveća. Amerika je ubrzano pošumljavala. prvenstveno ugrožena i devastirana zemljišta, i vršila istraživanja vrsta brzoga rasta. U Južnoj Africi je posljednjih pedeset godina podignuto oko pol milijuna hektara novih šuma, i to većim dijelom uzgojem stranih vrsta drveća. kolonijalne zemlje su izvršile masovna pošumljavanja. Tako je samo New Zeeland u posljednjih pedeset godina podigao preko tri sto hiljada ha šuma za industrijsko šumarstvo, spec, u svrhu dobivanja rudničkog drveta i tanina; prvo mjesto u tom zauzima Pinus insigniis, čiji je prirast iznosio u 20—25 godišnjoj ophodnji 25—35 m3 po ha.3 Šumarstvo Sovjetskog Saveza postavilo si je još u II pjatiljetki jedan od prvih zadataka: pošumljavanje brzorastućim vrstama drveća i razradu problema stvaranja novih križanaca i rasa. Direktor Centralnog šumarskog instituta Narkomlesa Sukačev smatra, da jedno od prvih mjesta u tome treba da zauzima topola. Trepetljika, primjerice, raste do dva puta brže negoli smreka, a druge neke vrste, podvrste i križanci topola do četiri puta brže.4 Čehoslovačko šumarstvo može pokriti tek mali dio potreba na drvnoj sirovini za domaće tvornice furnira i celuloze. Stoga ona poklanja veliku pažnju stručnoj selekciji i pravilnom rasprostranjenju pojedinih vrsta, podvrsta i rasa topole, koja je tamo do nedavno bila smatrana šumskim korovom. Ratnim pustošenjem drvna zaliha Cehoslovačke je vrlo smanjena, pa se nastoji manjak hitno namiriti skraćivanjem proizvodnih rokova t. j . ubrzanim pošumljavanjem današnjih goleti otpornim i brzorastućim drvećem.5 Problem* proizvodnje i potrošnje te izvoza drveta u Jugoslavij i stupio je u vezi sa socijalizacijom i provedbom petogodišnjeg plana u vrlo aktuelnu fazu. Već na I kongresu inženjera i tehničara FNR Jugoslavije u maju 1946. sakupljeni šumarski i šumsko-industrijski stručnjaci, kritički se osvrćući na dotadašnji svoj rad u šumskom gospodarstvu,´jednodušno su se složili i zaključili među ostalim i ovo: Založiti se svima svojim stručnim sposobnostima, da se izvrši racionalizacija šumske proizvodnje i potrošnje šumskih proizvoda: « a) štednjom i zamjenom ogrjevnog drveta, b) zamjenom građevnog drveta, c) uvećavanjem proizvodnosti naših šuma i povećanjem pošumljenih površina, d) organskim povezivanjem šumske industrije sa šumskom proizvodnjom. e) iskorišćavanjem manje vrijednog drva i otpadaka, f) sprovođenjem standardizacije i normizacije. Te osnovne zadatke naprednog šumskog gospodarstva detaljnije je razradilo I. Savjetovanje šum. inženjera i tehničara FNRJ u junu 1947. 3 Pavari-De Philippis: La sperimentazione di specie forestall esotiche ta Italia. Roma 1941. 4 Bogdanov P. L.: Topolja i ih kultura, Leningrad 1936; Selekcija topoljei, Leningrad 1940. 5 Vincent G.: Rychle rostouci dreviny v lesich stredni Evropy, Banska Stiaveica. 1946; Topoly drevini budoucnosti, Bmo 1946. 292 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Od svih tih zadataka najmanje je učinjeno u dijelu pod c): uvećava nje proizvodnosti šuma. Dosadašnja tehnika rada pošumljavanja i pristupanje problemu brzog povećanja prirasta ne može nas zadovoljiti. Problem pronalaženja i izbora brzorastućih vrsta drveća, njihova selekcija, križanje i uzgoj, pronalaženje odgovarajućih zemljišta i tehnika sadnje ima već danas i dobiva sve više toliko akutno značenje u našoj zemlji, da je već krajnje vrijeme da se rješavanju toga dijela zadatka, postavljenog i po našoj privredi i po DIT-u, pristupi sa puno ozbiljnosti, sistematski i ubrzano. Pravilne se pak to pitanje može riješiti tako, da se čitavi problem postavi na naučnu osnovicu, strogo planski i sustavno: da se prouči prvenstveno teoretska strana toga problema, po tom daN se utvrdi metodika rada te izvrše potrebna istraživanja na terenu i obave pokusi, pa konačno da se pristupi organizaciji rada masovnog pošumljavanja. Dakako da su za to potrebna materijalna sredstva i duže vrijeme, no da smo tim i takvim radovima u većem opsegu pristupili prije, imali bismo već danas veća iskustva i podatke, na kojima bi se mogli osnivati dalnji uspjesi prakse i istraživanja. Praksa međutim ne bi smjela čekati rezultate tih istraživanja, već treba ubrzano na osnovu dosadašnjih iskustava i novih saznanja planski proširivati područja brzorastućih vrsta drveća. Da bi se moglo u cijelosti udovoljiti zadatku pod o) zaključka šumarskih stručnjaka u rezoluciji DIT-a Jugoslavije, trebalo bi temeljito razmotriti i sustavno rješavati ova pitanja: 1. Uvođenje domaćih brzorastućih vrsta drveća, njihova selekcija i hibridacija na naučnoj osnovici; 2. uvođenje stranih brzorastućih drveća uz prethodna objektivna ispitivanja; 3. pronalaženje zemljišta, pogodnih i potrebnih za uzgoj pojedinih brzorastućih Vrsta; 4. proučiti za naše prilike tehniku pošumljavanja i uzgoja za brzo podizanje šuma i njihovog prirasta; 5. pretvaranje sitnih (niskih) šuma i šikara u srednje šume i srednjih šuma u visoke, te pošumljavanje golih šumskih i zapuštenih poljoprivrednih zemljišta; 6. zaštitne mjere za očuvanje postojećih šuma, 7. čuvanje i podizanje proizvodne snage tla, napose podržavanjem posebne sastojinske klime povoljnim sklopom i zaštitnim plaštevima, odnosno 8. pravilnim uzgojnim zahvatima u sastojinama podržavati biološku ravnotežu šume; podizanjem mješovitih sastojina stepeničaste strukture, selekcijom, čišćenjem, prorjeđivanjem i prebiranjem u svrhu stvaranja kvalitativno bolje i otpornije šume i većeg prirasta; 9. uređenje paše na poljoprivrednim, šumskim i pošumljavanim zemljištima. Zakonom o petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNR Jugoslavije u godinama 1947 do 1951 propisano je za šumarstvo među ostalim pod L1. 10 i 12 racionalizacija iskorištavanja i štednja drvne sirovine, zamjena drva i tipizacija šumskih proizvoda, zatim povećanje proizvodnje celuloze u god. 1951 za 240°/o i papira za 290<°/o više nego li u god. 1939. Članom 12 određeno je, da se ima izvršiti pošumljavanje 100.000 ha starih sjecišta, paljevina, goleti i krša te melioracije zapuštenih šuma na najmanje 150.000 ha-površine. Istim je 293 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 32 <-- 32 --> PDF |
članom propisano, da se šumarske naučne ustanove i stanice za šumarska istraživanja trebaju prvenstveno baviti proučavanjem povećavanja priraštaja te istraživanjem uvođenja vrsta drveća velikog prirasta za pokriće potreba suvremene drvne industrije. Ovime su u cjelosti obuhvaćene glavne točke rezolucije šumarskih i drvarskih stručnjaka sa Kongresa DITJ-a. Time je ujedno dan široki okvir provedbi svih stručnih mjera u svrhu ubrzanog povećavanja šumske proizvodnje za pokriće domaćih potreba i izvoza. Rješavajući problem naše proizvodnje, potrošnje i izvoza drveta u okviru svjetske privrede za ispunjavanje općih životnih potreba naših naroda, naći ćemo putem zakona o petogodišnjem planu punu podršku i pomoć. .......... : ..... ........ .. ......... ........ ........ ........... ..........1 ....... ....... ....... ......... . ....... ......... ............ ............... Äteae/ Uprava Šumarske sekcije DIT Hrvatske raza slal o je ovih dana svojim pretplatnicima — bez posebnog naručivanja ŠUMARSKU BIBLIOGRAFIJU Preko 8.000 naslova: radnji, rasprava, članaka, saopćenja i bilježaka iz područja šumarstva i srodnih privrednih grana naći ćete u ovoj knjizi, koja obuhvata 265 stranica. Knjiga je potrebna svakom šumaru, tehničaru i stručnjaku drvne industrije, kao i svakoj stručnoj biblioteci. »Šumarska bibliografija« poslužit će vam kao odlično pomagalo kod rješavanja zadataka postavljenih 5-godišnjim planom. Mole se primatelji »Šumarske bibliografije« da nam odmah dostave iznos od 100.— dinara (sa poštarinom) za knjigu putem čekovne uplatnice broj 704.578, koja je priložena. 294 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 33 <-- 33 --> PDF |
......... ..... ...... ... ....... ........ .......... ............ N ...1..181 Institut za unapredjenje Šumarstva Broj : 4765/47 ^ BEOGRAD POHVALU 1CA Šumarska sekcija Društva Inžinjera i tehničara N.R.Hrvatska u Zagrebu, izvestila me je, da je materijal za publikaciju "Sumar= ska bibliografija", koju je poaenuta Sekcija izdala prilikom prosla= ve 100 godina šumarstva i Prvog savetovanja šumarskih inžinjera 1 tehničara FNRJ, održanog 6-7 jula 1947 godine u Zagrebu, sastavio prof.ing. Alfons Kauders, Šumarski inspektor u penziji, i da za ovaj veliki rad, koji obuhvata bibliografiju Šumarskih radova za period .1846-1946, nije tražio, a kada mu je Šumarska sekcija dodelila nov= čanu nagradu, ovu odbio sa aotivacijom:"đa je rađoa na sastaY^Suffiar. ske bibliografije" samo vršio svoju dužnost prema struci i šumar» stvu .... zemlje. Ocenjujući ovaj veliki trud ing.Kaudersa i njegove do 3ada objavljene stručne i naučne radove na polju pošumljavanja ...., kao korisne za šumarsku struku i šumarstvo naše žemlje POHVALJUJE K i profesora ing.ALFONSA KAUDERSA, šumarskog inspektora u penziji iz Zagreba, i ističem ga pred našom javnošću kao primer vrednog .....« skog trudbenika i naučnog radnika, sa željom da ova Pohvalnica bu Preporučujem upravi Šumarske sekcije ...-. N.R.Hrvatske u Zagrebu, da ovu Pohvalnicu preda na svečan način ing.Kaudersu Al= fonsu i da Je objavi u narednom broju Šumarskog lista. 4S,septembra 1947 god. MINISTAR Beograd. POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA . f / Dr.V.Cubrilović / |