DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Jng. SAFAR JOSIP, (Zagreb): PROBLEMI PROIZVODNJE I POTROŠNJE DRVETA U OKVIRU SVJETSKE PRIVREDE Bonpocu ............ u ........... .............. e ....... .......... Mnogostrana upotrebivost drvne tvari sve bržim tempom raste. Samo u razdoblju između dva svjetska rata porasao je broj načina upotrebe drveta od dvije hiljade petsto gotovo na dvostruko. Usporedno sa proširivanjem upotrebivosti drveta raste još u većoj mjeri njegova potražnja. Najviše se povećala potražnja celuloze i njenih prerađevina. Prema jednoj statistici, od druge polovine prošloga vijeka povećana je proizvodnja papira otprilike za sto puta i umjetne svile za preko četiristopedeset puta, dok je istovremena proizvodnja željeza povećana za oko devet puta, pamuka za devedeset puta. Celuloza iz drva je dakle postala jedan od najvažnijih artikala sadašnjeg privrednog života. Industrija, napose kemijska, ne polaže danas više takvu važnost na tehničku kvalitetu drveta kao pred dva decenija. Tehnologija drveta je već tako uznapredovala, da se sve više mjesto jednostavno prerađenog drveta upotrebljava oplemenjeno i prerađeno drvo: furnir, šperploče, sintetsko tvrdo drvo iz drvnih vlakana, pilovine i brašna, sintetsko bakelizirano i metalizirano drvo, i dr., koje ima daleko bolja tehnološka svojstva negoli originalna tvar. Na primjer, šperploče su prosječno dvanaest puta čvršće protiv unutrašnjih naprezanja negoli daske iz (prirodnog) drva istih dimenzija, one su kod iste težine čvršće od čelika. Kemijsko i mehaničko iskorišćavanje drvne tvari je toliko u posljednje doba usavršeno, da neki ovo naše vrijeme nazivaju početkom drveno g doba 1 — u doba, kada privreda većine zemalja teško osjeća opću nestašicu drveta! Drvo mnogo traže i druge privredne grane: rudarstvo, promet, građevinarstvo, električna industrija, obrt i seljačko gospodarstvo, Air. Potrebe su stoga tako velike, da niti racioniranje iskorišćavanja drvne sirovine i drvnih otpadaka niti zamjena drveta drugim materijalom ne može nadoknaditi manjak. Zbog toga je već iza prvog svjetskog rata i u doba ratne psihoze pred drugim svjetskim ratom crpljen iz mnogih šuma prihod, koji je nadmašio redovni godišnji prirast. Tu činjenicu ne mijenja ni okolnost, da je iskorišćavan i suvišak nad »normalnom« drvnom zalihom. U toku drugog svjetskog rata uništene i oštećene su u Evropi ogromne površine šuma. U mnogim preostalim šumama je. snižavanjem ophodnje i inače već mala drvna zaliha osjetljivo dalje smanjivana. Nakon rata se povećavano iskorišćavanje nastavlja u svrhu obnove i dalnje izgradnje naselja i cjelokupne privrede te za širu potrošnju. Gospodarstva gotovo svih zemalja zahvatio je glad za šumom. Ukoliko neka zemlja i ima veće površine šuma, mnoga ta područja nisu danas 1 Priroda 1946. 290 |