DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 27 <-- 27 --> PDF |
koje su tu domaće i koje su se tu u borbi za opstanak pokazale najotpornije^ Drugi razlog je taj, što mislim, da trebamo kod pošumljavanja naročito obratiti pažnju i na takve vrste, koje mogu što prije dati i neposredne ili posredne privredne koristi stanovništvu krša. Među takve vrste (uz rujevinu, žukvu, rašeljku i druge divlje voćke koje mogu na primjer davati jestive plodove ili sjeme za uzgoj podloga u voćarstvu) spada i medonosno grblje i drveće. Iz prednjeg izlaganja vidjeli smo, da je tilovina kao vrsta grmlja za pošumljavanje našeg krša još vrlo malo proučena. Iz toga nužno slijedi, da ju trebamo što prije i što bolje ispitati. Ovo nam ne će biti teško, jer stanovništvo kraških krajeva kulture tilovine i ostalog medonosnog šiblja mnogo radije prima nego ostale kulture sa kojima smo do sada kod stanovništva doživili potpuni ili djelomični neuspjeh. Mislim da su dovoljno istaknute njene osobine kao bujno rastućeg, silno razgranatog grma, koji daje odličnu zaštitu zemljištu, te se i sa te strane može ubrojiti u vrste koje odlično odgovaraju zadacima pošumljavanja krša. Vjerovatno će detaljnija proučavanja pokazati i neke druge njene korisne osobine, pa možemo sa pouzdanjem tilovinu smatrati — ne samo rijetkim našim autohtonim grmom, nego i vrstom, koja će nam u kulturama donijeti i privredne koristi. .......... : Ha ....... ........ ..........1 . .......... ..... ..... .... ........ .. .... ........ ......... ..... ......... . ............) ..... .................. ..... ........ .. ....... .........., ........ . ...... ..... LITERATURA: 1. Visia n R. de.: Plantae rariores nunc primum editae. — Flora oder Bot* nische Zeitung XIII. 28. januar 1830. Strana 52. Tab. 2. Pette r F.: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien Zadar 1832., strana 325. 3. Sieb er F. W.: Neue und seltene gewasche — Flora 1822., strana 1896. 4. Hos t N. T.: Flora austriaca (Vienae) 1827—1831, knj. 2, str. 339. 5. K o c h C : Svnopis Florae germanicae et Helvetiae-Lipsiae I. izdanje 1839. str. 441, II. izdanje 1843—1845. g. 6. Reichenbac h L.: Flora germanica ekcurs. (Lipsiae 1830—32) str. 524. (Presi. J. B et .. ..: Deliciae Pragenses (Pragae 1822). 7. Weide * L.: Über die Vegetation Dalmatiens — Flora oder Botanische Zeitung XIII, 1830/str. 193. 8. Adamovi ć L.: Die Pflanzenwelt der Adrialänder. Jena 1929. str. 54—55. 8. Adamovi ć L.: Vegetationsverhältnisse der Balkanländer str. 173—174. 10. Kuša n F.: Ljekovito bilje. Zagreb, 1938., str. 183. 11. Beck G. r. M.: Vegetationsverhältnisse der Illyrischen-Länder. 12. Ho rva t dr. I.: Biljni svijet Hrvatske. Zagreb, 1942, str. 2 i 42. 13. Ani ć dr. M.: Dendrologija — Šumarski priručnik I. knj. Zgb., 1946. str. 558. t 14. B o š n j a k dr. K.: Iz hercegovačke flore — Glasnik hrvatskog prirodoslovnog društva, god. 1936., str. 20. ...... ..... RA .... ..... HA ...... ....... ......! ..... ....... .... .. EHRE! 289 |