DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Dalmacija : Okolica Sinja, Grab kod Imotskog, Zagvozd na planini Biokovu, Sutjeska, Omble kod Dubrovnika, planina Vlastica, Sv. Jakob, okolina Metkovića, nekoliko staništa u Konavlima, Greben u Krivošijama. Bosna : više staništa u dolini rijeke Rame. Hercegovina : padine u dolini rijeke Neretve kod Jablanice, između Jablanice i Aleksina Hana, Grabovica, Diva Grabovica, Glogovo kod Drežnice, Vrde, Raška Gora, Poda Čabuljom, Radobolja (stijene oko vrela), Potoci, Pregratci, Kuti, Gradina kod Mostara, Varda, Porim na padinama Prenja, Podveležje, Velež (bez tačnije oznake), Vrelo Bune, oko Blagaja, Podbusak (mjesto zvano Kozjak), Kokorina, Vranjevići, Kamena, oko sela Hamzića (Ozren), Buhovo (Čelinke), Lipovo (Trave), Drljevići, Hrasno (Poglavice, Dužice), selo Liše (Šarića Dubrava), okolina Stoca, Zegulja, Crnac, Donji Ljubotići, Dobrkovići, Hrasno, Begović Kula, Kotezi, okolo Popovog polja (»in agris Popovo«), Hutovo, Bukovi Dol, Leotar kod Trebinja, Gljiva, Necvijeće, Konjsko, Radešić^ i, Grab, kod špilje Carica, oko Bileće (na svim stranama), Avtovac kod Gacka, između rijeke Trebišnjice i Drijena. Područje prirodnog raširenja tilovine u Dalmaciji, Hercegovini i Crnoj Gori Orig. Fukarek Većina navedenih podataka o staništima za Hercegovinu prikupljena, je od terenskog lugarskog osoblja iz tih krajeva, a ostali podaci prema ustupljenim bilješkama bivšeg kustosa K. Malya. Iz drugih krajeva za sada imamo veoma malo točnih podataka (i to u literaturi sa kojom smo se mogli poslužiti), ali to nikako ne znači, da je sa gornjim nabrajanjem, lista njenih staništa iscrpljena. Osim danas postojećih sastojina tilovine, ima krajeva gdje je nje vjerovatno ranije bilo i u većoj množini. Na mnogim mjestima, po pripovjedanju starosjedioca, bilo je tilovine još i u nedavnoj prošlosti. Danas joj tu nema ni traga, jer je, zajedno sa drugim drvećem i grmljem potpuno isko 285 |