DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 18 <-- 18 --> PDF |
zßmlje, jedno novo oruđe, »polugu«, čime se prema iskustvima postizava dobar uspjeh a rad je za 2A jeftiniji i brži. Sadnje sadnica treba kod nas vršiti u pravilu u jesensko doba. U Primorju, gdje nema snijega ni jače smrzavice, može se ovo produžiti do kraja veljače, dočim se u visinskim položajima sadnja obično vrši u proljeće, do kraja mjeseca ožujka. Jesenska sadnja obećaje u pravilu sigurniji uspjeh. Pošumljavanje krša sadnjom vrši se uglavnom u svrhu popravljanja zemljišta. U zrelijoj dobi stabla se sama proređuju i među njih se unose podsijanjem ili podsadnjom druge vrednije vrsti drveta (hrast, jela, smreka, jasen i dr.). Za prvo pošumljavanje ovih 3000 ha pustih goleti trebat ćemo po 6 do 8 hiljada dobrih prebranih šumskih sadnica po hektaru, dakle u svemu 18 do 24 milijona sadnica, u prvome redu crnoborovih, pošto ova vrst najlakše podnosi sve tegobe krša i najbolje zaštićuje i popravlja tlo. No sadnice ćemo u velikiifl množinama trebati i za sva ona popunjavanja kultura, resurekcija, sjetava, za podsađivanje starijih borika kao i´kod melioracije pašnjaka i uređivanja bujica. Šumske se sadnice moraju veoma pažljivo uzgajati u šumskim rasadriicima, vođenim po vještim stručnjacima. Za uzgoj -sadnica potrebno je poprečno 2 godine vremena. Nekoje su vrsti (mnoge listače) dobre i sa 1 godinom, a neki četinjari trebaju 3 pa i više godina, dok su dovoljno razvijene za presad. Pored toga od najveće je važnosti za uspjeh sadnje pravilno i brižljivo vađenje sadnica u rasadniku, njihovo stručno pakiranje i brz i siguran prenos na mjesto sadnje. Sve to stavlja velike zahtjeve na znanje, savjesnost i vještinu šumarskih stručnjaka, po čijim se uputama moraju se ovi poslovi obaviti. IV. Plan pošumljavanja (Organizacija rada) Kako vidimo, na narodne šumare Istre postavljaju Se veliki zadaci, puni odgovornosti, u pogledu pošumljavanja krša i goleti, te obnove i unapređenja naših šuma i šumske privrede, a time posredno i ostalih grana narodne privrede, koje su usko povezane sa šumom i ovisne o njenim proizvodima. Među-´´ tim bez utvrđenja i izrade jednog jedinstvenog i dobro promišljenog plana kao i bez temeljite pripreme i organizacije sprovedbe toga plana mi nikako i nikada nebi stigli da sve te zadatke s uspjehom dovršimo. Taj plan treba da se izradi u sporazumu sa narodom da ga narod shvati, prihvati i konačno dosljedno i izvrši, u određenom periodu vremena, sa što manje troškova i ekonomskih žrtava. Sve je to postalo mogućim tek zahvaljujući narodnom oslobođenju od tuđinske vlasti. Svi napori ranijih nenarodnih vlasti, upravljani više drugim nego narodnim motivima, uz skupu primjenu šumarskog i šumsko-policijskog aparata i uz relativno velike troškove, ostali su bez većih rezultata. Pored nekih većih ili manjih krpa uspjelih borika u moru nepošumljenih goleti, još jedino pozitivno što nam je od toga ostalo, to je bogato stručno iskustvo, a i to u prvome redu u negativnom značenju: kako se u buduće ne bi smjelo raditi. Planovi o izdvajanju i pošumljavanju samo su djelomični, u zadnje vrijeme pronađeni, pa ćemo trebati tek ispitati ih, ukoliko ćemo se moći koristiti njima. 280 |