DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
zemlje, mi ćemo morati da postupamo po onoj staroj, šablonskoj metodi. No takvih površina u Istri nema još suviše mnogo, jer ćemo morati izuzeti već posve propala neproduktivna tla. a) Resurekcijom t. j. sječom (oštrim rezom) na panj (na čep) svih onih ostataka šumskog drveća i grmlja, koji su još, u obrštenom stanju, ostali na životu po krševitim goletima, postiže se to, da oni ponovno izbiju iz panja i izrastu u nisku šumu. Rez mora biti oštar, najviše 5 do 10 cm iznad zemlje ili panja. Uslovi su, da se to vrši u kasno jesensko ili rano proljetno doba, za vrijeme mirovanja životnih sokova u biljci, i da se ovakva površina bezuslovno očuva od svake paše blaga na stanoviti broj (6—10) godina. Dobro bi bilo da se ovakve površine ograde suhozidom. Druge jeseni treba zatim sva praznija mjesta popuniti sjetvom primjerencfg sjemena (hrast, cer, borovi i dr.) ili sadnjom sadnica. Ovim će se načinom moći obnoviti i podići sve naše zakržljale niske šume (šikare) te najveći dio i ostalih goleti, računamo svega do 80"/« površina. Ovo se može izvršiti besplatnom narodnom radnom snagom, pod vodstvom i nadzorom šumarskog stručnog osoblja. Dobiveni ogrjev ostaviti narodu besplatno za upotrebu. b) Sjetvo m sjemen a šumskog drveća mnogo se premalo ranije radilo i to uglavnom zbog prvotnih neuspjeha (sjetva u nepravo doba, na nepogodnim mjestima, sa nepogodnim sjemenom i dr.). Ovako će se moći zasijati sve novije sječine i paljevine i svi oni prostori, na kojima ima još dovoljno površinske zemlje i koji su koliko toliko zaštićeni od prejake pripeke i suhih jakih vjetrova (bure). Sijati treba na jesen (od početka rujna do kraja prosinca) i to ili »na krpe« ili »na ubod«, po uputama stručnjaka i pod njegovim nadzorom. Ovdje se na stručnost i savjesnost stručnjaka postavljaju veliki zahtjevi kako u pogledu pravilne ocjene svih elemenata zemljišta — staništa, klime i t. d. tako i u pogledu izbora i smjese vrsta drveta, kvalitete i provenijencije sjemena te metode rada. Nemoguće je da se za ovo, u okviru ovog članka daju bilo kakve detaljnije upute, jer su prilike toliko raznolike, da svako zemljište i svaki kraj zahtijevaju svoj poseban studij i postupak. Jedno je sigurno, ako se pravilno postupa, uspjeh će svugdje biti bar zadovoljavajući. Do godine treba na to izvršiti popunjavanje svih praznih, neuspjelih mjesta sadnjom sadnica, uzgojenih u šumskom saradniku. Ovakvom sjetvom, koja je mnogo jeftinija i lakša od sadnje sadnica, mi ćemo moći pošumiti veliki dio preostalih goleti. c) Za pošumljavanje sadnjom sadnica dolaze prema tome u obzir samo najteži kraški tereni, sa malo ili nimalo površinske zemlje, izloženi jakoj sunčanoj pripeei i jakim vjetrovima (buri). Računamo da će ovakvih površina u Istri sa otocima biti oko 3000 ha. Ovaj je način pošumljavanja goleti najteži i najskuplji, jer treba kopati dovoljno duboke ruke (40X30 cm) i donositi zemlju gdje ove nema dovoljno, da se iskopana rupa njome u potapšanom stanju napuni najmanje za */# dubine. Tehniku samoga rada ovdlje ne možemo izlagati, no ista je svakom stručnjaku dovoljno poznata. Tu troba također voditi računa o mnogim okolnostima, koje može samo stručnjak da na licu mjesta pravilno ocijeni. Zato se treba točno upravljati po uputama stručnjaka. Trošak pošumljavanja sadnjom sadnica na kršu danas se penje i do 5.000 Din po 1 ha, pa je zato odgovornost stručnjaka za uspjeh vrlo velika. Da bi se ovaj trošak smanjio, upotrebljavat ćemo svuda tamo, gdje ima dovoljno 279 |