DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ovdje podvlačimo i činjenicu, da je na suhim i vrućim kraškim terenima na zašumljenim mjestima u svako doba godine paša obilnija i bolja nego li na golim pašnjacima-kamenjarima. U ranija se vremena kod ovoga uzimao u obzir prvenstveno tehnički problem, bez obzira na potrebe i želje naroda. Danas je međutim taj tehnički problem već posve prečišćen, mi znamo kako i čime možemo uspješno pošumiti svaki ovakav teren, pa je zato od prvenstvene važnosti gospodarsko pitanje na kršu. Paša stoke na tim površinama gotovo je svuda glavni, a često i jedini način izdržavanja naroda, dok se na mjestima, koja se privode pošumljenju. mora za duži ili kraći niz godina zabraniti svaka paša. — Tamo, gdje ima inače dovoljno pašnjaka za stoku, ne će biti poteškoća. No tamo, gdje toga nema, moramo svakako misliti na punu nadoknadu paše. To će se postići intenzivnom melioracijom boljih djelova postojećih pašnjaka, koja se mora izvršiti prethodno ili bar istovremeno sa izdvajanjem djelova za pošumljavanje. U ove radove spada: čišćenje od mrtvog kamenja i od štetnog korova, zasijavanje plješina pogodnim travama, pognojavanje, izgradnja puteva, napajališta i skloništa za stoku, sadnja prikladnih stablašica na stanovitim razdaljinama kao i vjetrobranih pojaseva za što bi došle u obzir pored ostalog i divlje voćke, koje bi se poslije cijepile, kanadska topola, i dr., zatim organizacija stočarstva osnivanjem zadruga, selekcijom stoke, zavođenjem t. zv. kolobaienja, i dr. Prirodno je, da se ovo odabiranje — izdvajanje površina za pošumljavanje može vršiti samo u najužem sporazumu sa narodom i u saradnji poljoprivrednog i šumarskog stručnjaka. Tako će se, prema terenskim i klimatskim mogućnostima, morati uzeti u obzir želje i potrebe seljačkog svijeta i u pogledu izbora vrsti drveta, te načina i vremena pošumljavanja, osobito tamo gdje dolaze u red pošumljena i privatna ovakva zemljišta. Ovdje ćemo redovno morati već u početku odustati od uzgoja čistih, na pr. borovih kultura, kako se to ranije prakticiralo, već ćemo nastojati da dođemo do mješovitih šuma četinjara, četinjara i listača ili i samih listača, sa uprskavanjem pojedinih vrsta voćkarica i t. d. Tu će nam često vrlo dobro doći, kao putokaz, i ostaci ranijeg listopadnog drveća, te ćemo se njima koristiti putem t. zv. resurekcije, o kojoj će biti kasnije govora. Samo ovakvim radom i postupkom, sporazumno i uz svesrdnu pomoć naroda, mi ćemo uspjeti sa našim zadatkom: da se sve goleti Istre što prijer sigurno i sa što manje troškova i žrtava ponovno pošume. Ad 3. Kod izbora načina i tehnike samih tih velikih radova potrebno je da imamo u vidu ovo: Prva i glavna treba da nam bude metoda resurekcionih sječa, sa uzastopnim popunjavanjem sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena, zatim sjetvo m sjem e na, isto tako sa naknadnim popunjavanjem sadnjom sadnica ili sjetvom, te napokon sadnjo m sadnic a jedne vrsti, sa popunjavanjem sadnjom iU sjetvom drugih pogodnih vrsti drveta. Na ovaj ćemo biti način u stanju da sprovedemo sve te radove u kraćem vremenu, sa mnogo manje i truda i troškova i sa boljim uspjesima, a što je glavno, vodeći prema mogućnostima, koje nam diktira sama priroda, potpuno računa o željama i potrebama naroda. Samo na onim kamenjarima, na kojima nema više ni onih relikata — ostataka autohtonog — domaćeg drveća a niti dovoljno površinske 278 |