DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 15 <-- 15 --> PDF |
(za zimu). Krmivo, koje se ovako dobiva od najobičnijeg šumskog drveća (hrast, jasen, klen, cer i dr.) loše je kvalitete a samo drveće često se upropaštava za drugu upotrebu. Ovdje treba da nam pomogne najintenzivnije uvođenje i rasprostranjenje kanadske topole. Saditi bi je trebalo svuda na pogodnim mjestima (uz jarke i potoke, na granicama livada, na pašnjacima i t. d.). Kanadska topola daje nam najbolje lisničko krmivo za stoku, i to obilato, dočim joj opsjecanje granja augusta mjeseca ne škodi. Ona veoma brzo raste i daje odlično drvo (osobito ga traže tvornice žigica, zatim za seosku građu, i dr.). Za uzgoj rudničkog i drugog okruglog drva služit će nam pošumljene površine krša, za meku tehničku građu naše visinske šume (smreka, jela, bijeli i glatki bor, ariš, cedar, duglazija, pačempras), a za uzgoj kvalitetnog tehničkog drva (hrast, bijeli jasen, brijest, kostanj, orah, murva, gledičija, javor, klen) naše nizinske šume. Dalje oplemenjivanje naših šuma postići ćemo sadnjom i ubacivanjem drveća-voćaka svuda na pogodnim mjestima (pitomi orah, kostanj, badem, menđula, pinjol, smokva, maslina, oskoruša, brekinja) kao i masovnim cijepljenjem postojećih divljaka (kruške, jabuke, trešnje, rašeljke, bijeli i crni glog i t. d.) u šumama i na pašnjacima. Ovako ćemo precijepiti i koštanje u marune. Za stelju (nastor) treba upotrebljavati, pored slame, lišće i iglice od posječenog drveća, bujad (paprat), a opalo suho lišće (veje) samo sa puteva i jaraka, gdje ga vjetar u masama unosi jer se. ovo iz naših oskudnih šuma, kao jedino prirodno njihovo gnojivo, ne bi smjelo odnositi. Nadalje mi trebamo da nastojimo da svim sredstvima pomognemo i pčelarstvo uzgojem i sadnjom odnosno sijanjem medonosnog drveća i grmlja: lipe, bagrema, katalpe, sofore i dr. Za turističke svrhe trebamo da čuvamo, obnavljamo i rasprostranjujemo parkovno drveće i parkove, da izgradimo turističke staze, provedemo markacije u planinskim krajevima, zaštitimo i unaprijedimo lov i t. d. Za vezivanje klizavih terena i bujičnih područja odlično će nam poslužiti bagrem, sa ostalim domaćim vrstama drveća sa dobro razvijenim korjenom (crni jasen, bijeli i crni grab i dr.), te razni borovi. Ad 2. Kod pošumljavanja goleti mi moramo načelno razlikovati pošumljavanje.novijih goleti, sječina i pa^ievina od pošumljavanja starog krša i goleti. One nove goleti nastale su na zemljištima, koje su nedavno bile pod šumom i na kojima su još sačuvani svi prirodni uslovi za ponovno pošum- Ijenje. Zato je ovo srazmjerno lako, ali je i najpreče potrebno, jer je zemljište izloženo brzom kvarenju (bolje: zakorovljenju i zatravljenju, lošije, osobito na strminama: zakrašenju). Ovakovih površina ostavio nam je prošli rat u Istri vrlo mnogo, računa se oko 2000 ha. Pošumljenje se može izvršiti sjetvom ili sadnjom ,a kod određivanja vrsti drveta možemo ovdje dati veću važnost općim gospodarskim nego li zaštitnim momentima, suprotno od pošumljavanja starog krša. Pošumljavanje starih goleti, kojih imamo u Istri prema ranijoj statistici 30.177 ha, te velikog dijela t. zv. niskih šuma, kojih ima 85.909 ha, u što su ubrojene i sve t. zv. šikare, najteži je problem našega šumarstva uopće. U to će trebati uključiti i stanovitu površinu pašnjaka, kojih navodi statistika 110.529 ha, i to ona pusta zemljišta, koja su već posve ogolila te predstavljaju više Lušte kamenjare nego pašnjake i prelaze u posvemašnju neproduktivnöst. 277 |