DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 14 <-- 14 --> PDF |
1. štednja i racionalizacija naše šumske proizvodnje, 2. pošumljavanje starijih i novih goleti u Istri, 3. način i tehnika samog pošumljavanja. Ad I. U pogledu štednje i racionalizacije naše šum ske proizvodnje mi moramo da imamo stalno u vidu ove praktične pouke: Kako smo vidjeli, daleko najveća je potreba našeg naroda na ogrjevnom drvetu, koje je međutim, s općeg gledišta uzeto, najneracijonalnije, jer je svaka druga upotreba drveta danas s gospodarskog gledišta korisnija nego što je jednostavno sagorjevanje radi dobivanja potrebne toplote. Ovdje se može korisno upotrebiti samo još pepeo, koji je inače dragocjeno gnojivo. Zato moramo štednji s ogrjevom posvetiti najveću pažnju. Tu dolaze u obzir ove mjere: zavesti treba svuda, gdje još nisu, štednjake u kuhinje, dalje treba, naročito u gradovima, urediti kuhanje i grijanje upotrebom kamenog ugljena, električne energije ili plina umjesto drva, dalje, drvo se mora spremati na vrijeme tako da se upotrebljava samo u dobro prosušenom stanju, i, napokon, za ogrjev treba iskorištavati sve otpatke od sječa, sav sitni materijal od čišće nja i proreda šuma, ukoliko nije podesan za kolje i si., te sav istrošeni drvni materijal u poljoprivredi (dotrajalo kolje, šiblje i dr.). Od zdravog stojećeg drveća trebalo bi da se u ogrjev prerađuje samo eno, što nije sposobno za teh ničku upotrebu. Tim mjerama mi možemo da snizimo godišnju potrebu na ogrjevnom drvetu veoma znatno, možda čak i na polovicu, što bi veoma dobro došlo koliko oplemenjenju i obnovi samih šuma, toliko i upotrebi drveta za druge ekonomičnije svrhe. Niske šume podešene su uglavnom za uzgoj ogrjeva i sitnog materijala (kolje, pritke). Dalju veliku potrošnju drveta predstavlja i predstavljat će i u budućnosti kolje i pritke (mlavice, kolčići) za vingrade i za povrće (rajčice, fažol, grašak i si.). Možemo računati da u Istri (na oko 17.000 ha vinograda) trebamo godišnje do 20,000.000 kolaca, oko 8,000.000pijavica, te nemanje 50 milijuna pritaka i prutova za fažol i dr., u ukupnoj drvnoj masi od najmanje 50.000 ms i to mladog, nedozrelog i sitnog drveća i šiblja, računajući poprečno trajanje od 2 godine. Kako je poznato, bagremov i kostanjev kolac traje mnogo duže. pa bi trebalo na primjerenim mjestima podići t. zv. kolosjeke, to jest naročite niske šume bagrema i koštanja za dobivanje kolja. Ako ovakav kolac traje poprečno 10 godina, to. je potrebna samo ´/r, površine šume za uzgoj jednakog broja kolaca, a ostala bi šuma bila pošteđena. Isto se može postići i primješavanjem bagrema i u ostale šume, gdje postoje uslovi za to. Za »mljavice«, pritke i si., pa i za samo kolje, već se danas u Poreštini i Bujštini mnogo upotrebljava trska. Na 1 ha dobro njegovanoga trstika može da nam izraste godišnje do 30.000 ovakvih pritaka, koje se mogu i prodati (po 1—2 din, komad!) Ovakve kulture kolosjeka i trstika ( i sa nekim vrstama bambusa), koje bi se u vinorodnim krajevima mogle gojiti i na narodnim dobrima, veoma bi se rentirale a ujedno bi bile najveća blagodat za naše tamošnje šume, jer bi se one konačna jednom mogle opet podići i pretvoriti u urednu nisku ili srednju šumu. Za 1000 ha vinograda dostajalo bi 60 do 80 ha ovakvih kolosjeka i 2 do 3 ha trstika. Dalje se nanosi velika šteta našim šumama i šumskom drveću kresanjem — kljaštrenjem granja z» brst stoke, bilo u svježem bilo u prosušenom stanju 276 |