DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 13 <-- 13 --> PDF |
manje 430.000 m:i. Međutim, kako smo vidjeli, mi danas imamo tek oko 60.000 ha dobre šume u Istri, koja daje taj prirast, a sve je drugo ili golet ili manjevrijedna šikara te neuredna niska šuma, koju treba tek pošumiti odnosno urediti i podignuti. Mi moramo prema tome napeti sve naše snage, da čitavu našu šumarsku politiku aktiviziramo, da bi ovo teško stanje popravili i što prije postigli pravilnu ravnotežu u našem šumskom gospodarstvu, a zatim, postepeno ali sigurno, i one viškove preko naših današnjih potreba. Pogotovo to moramo i sa razloga, jer o stanju naših šuma, kako smo vidjeli, u velikoj mjeri ovisi uspjeh i onih ostalih grana narodne privrede, ovisi u znatnoj mjeri i sav život i napredak narodni. III. Vrst i tehnika radova Kako smo vidjeli zadaci, kojima trebaju da služe naše šume, najraznovrsniji su, pa moraju i šume biti takve. One to kod nas u Istri doista i jesu i nama nije potrebno drugo nego ispraviti grješke i nasilja, koja je u toku historije čovjek na njima počinio, te pomoći i poduprijeti prirodu u njihovom ozdravljenju i ponovnom podignuću. Prije svega mi trebamo da uzgajamo mješovitu šumu, sa svim onim raznim vrstama drveta, koje kako raznolikim staništima tako isto i našim potrebama najbolje odgovaraju. Za uzgoj kvalitetnog tehničkog drveta (građa meka i tvrda) potrebna nam je mješovita visoka šuma četinjara i listača sa ophodnjom od 80 do 100 godina, za rudno, okruglo (brzojavni i električni stupovi) i tesano građevno drvo od 40 do 60 godina. Za potrebe poljoprivrednih domaćinstava i gospodarstava najbolje odgovara t. zv. srednja, te niska šuma mješovite sastojine, dobro uređena i njegovana. Srednja je šuma ona, u kojoj se ljepša stabla vrijednijih vrsti drveta,´ osobito ona izrasla iz sjemena, ostavljaju pojedinačno po cijeloj površini da dalje rastu kao visoka šuma (150 do 300 na ha), a između njih raste raznovrsna niska šuma, ponikla iz panja.. Ova se niska šuma sječe bilo u pojasevima na čisto, bilo preborno, kad dozori za sječu (14 do 30 god.), dok se stabla visoke šume ostavljaju do pune dozrelosti za sječu (80 do 100 g.). Srednja i niska šuma, u kojima očekujemo glavno pomlađivanje iz panja, kao i uopće svaka preborna šuma, u kojoj se drveće neprestano prirodno pomlađuje, te napokon i visoka šuma sa čistom ili oplodnom sječom (puštanje pojedinih sjemenjaka) za vrijeme dok se pomlađuje, dakle sve prirodne kao i umjetne šumske kulture, moraju bezuslovno ostati pošteđene od prevelike paše blaga. To je osnovni uslov za opstanak i unapređenje naših šuma. Kako je poznato, najštetnije su u tome koze, koje su istina za sadašnjicu i za siromašni svijet potrebne i korisne, ali one u šumi pričinjaju mnogo puta veću štetu nego je korist od njih. Kad smo utvrdili te osnovne direktive po kojima treba da se upravljamo, možemo da pristupimo detaljnijem razmatranju naših zadataka, i to u ova tri smjera: 275 |