DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Koje su dakle, kakve i kolike te potrebe naroda Istre na drvetu sada i u


skoroj budućnosti, imajući stalno u vidu da je šuma za radni narod?


Samo prividno škrta a uistinu bogata priroda Istre omogućuje razvoj ovih
privrednih grana: poljoprivreda, u svim njenim granama i ograncima, industrija,
pomorstvo sa bogatim ribolovom i turizam. U tom je pogledu mala naša
Istra pravo prirodno čudo: ona je toliko obdarena prirodnim bogatstvima, da
bi, kod uspostavljanja pravilne ravnoteže, bila posve u stanju ne samo da pruži
narodu sve ono što mu je potrebno za privredni i kulturni život, nego da čak
mnogo toga i izvozi iz zemlje, da postigne dakle punu aktivu a ponegdje i relativno
znatne suficite.


Tako mi imamo i šuma, po površini i po razvojnim mogućnostima, na pretek
dovoljno, ali je njihovo stanje deklarisano i to u većoj mjeri nego kod
ostalih privrednih grana, uslijed čega trpe prirodno i sve one. Krajnje je vrijeme,
da se to popravi. Kroz duge vjekove se šuma kod nas na sve moguće
načine iscrpljivala i upropaštavala, a naša je dužnost da to sada, prvi puta u
slobodi, prvo obustavimo a zatim energično preokrenemo u napredak, koji je
isto tako ne samo neophodan nego i moguć i to u relativno velikim razmjerima.


Poljoprivredne su grane: opća biljna proizvodnja, stočarstvo, vinogradarstvo,
voćarstvo, povrtljarstvo, živinarstvo, pčelarstvo, svilarstvo. Sve je to tek
u povojima, sa velikim mogućnostima daljeg podizanja i usavršavanja. Za sve
ovo šuma treba da stalno daje: ogrjev za domaćinstva, građu za podizanje i
obnavljanje stambenih i gospodarskih zgrada i naprava, kolje, mljavice i pruće
2a vinograde i za povrtljarstvo, drveni ugljen te sitnu građu za kovački, kolarski
i mali kućni obrt, zatim lisnik i pašu za ispomoć ishrane stoke, stelju za
nastor i spremanje gnoja, kao i napokon ostale sporedne proizvode: lov, jagode
i druge plodove, gljive, industrijsko i ljekovito bilje i t. d.


Industrija ugljena treba rudničko drvo, fabrike, industrija cementa,
bauksita, riba, ulja, spirituoza, voća, duhana, soli trebaju mješovite drvene
građe za razno suđe i posuđe, industrija celuloze i papira sitniju mekanu
građu, industrija i obrt pokućstva i šperploča kao i bačvarska industrija i obrt
raznu tvrdu i meku, krupnu i sitnu probranu drvenu građu.


Pomorstvo i ribolov trebaju specijalnu građu za sitniju obalsku i ribarsku
brodogradnju.


Turizam, koji sa našom Opatijom, sa Brionima, Pulom, Rovinjem i ostalom
zapadnom obalom, sa Lošinjem, kao i sa Učkom i ostalom Ćićarijom te Klanom
i njenom okolicom, pruža također neslućene mogućnosti daljeg razvoja i
uspona, treba bujno zelenilo šume, prirodne i vještačke parkove, oporavilišta,
savršeno organiziran i njegovan lov i ribolov, morski i slatkovodni, za zdravlje,
oporavak i razonodu radnoga svijeta.


Naše istarske šume mogu u punoj mjeri da zadovolje sve te najraznovrsnije
potrebe i zahtjeve na drvetu i šumi.


Naše godišnje potrebe Istre na drvetu iznose, kod najveće štednje, na
ogrjevnom drvu 200.000 m3, na rudnom drvu 20.000 m3, na mekoj građi 18.000
m3, na tvrdoj građi 12.000 m3 i na sitnoj građi (kolje, pritke i t. d.) oko 50.000
m´ drveta, ukupno dakle 300.000 m3. Kad bi cijela šumska površina Istre bile
zašumljena, dobro čuvana i njegovana, mogli bi računati sa poprečnim godišnjim
prirastom svega drveta najmanje 2,5 m3 na 1 hektar, što bi iznosilo naj


274