DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Koje su dakle, kakve i kolike te potrebe naroda Istre na drvetu sada i u skoroj budućnosti, imajući stalno u vidu da je šuma za radni narod? Samo prividno škrta a uistinu bogata priroda Istre omogućuje razvoj ovih privrednih grana: poljoprivreda, u svim njenim granama i ograncima, industrija, pomorstvo sa bogatim ribolovom i turizam. U tom je pogledu mala naša Istra pravo prirodno čudo: ona je toliko obdarena prirodnim bogatstvima, da bi, kod uspostavljanja pravilne ravnoteže, bila posve u stanju ne samo da pruži narodu sve ono što mu je potrebno za privredni i kulturni život, nego da čak mnogo toga i izvozi iz zemlje, da postigne dakle punu aktivu a ponegdje i relativno znatne suficite. Tako mi imamo i šuma, po površini i po razvojnim mogućnostima, na pretek dovoljno, ali je njihovo stanje deklarisano i to u većoj mjeri nego kod ostalih privrednih grana, uslijed čega trpe prirodno i sve one. Krajnje je vrijeme, da se to popravi. Kroz duge vjekove se šuma kod nas na sve moguće načine iscrpljivala i upropaštavala, a naša je dužnost da to sada, prvi puta u slobodi, prvo obustavimo a zatim energično preokrenemo u napredak, koji je isto tako ne samo neophodan nego i moguć i to u relativno velikim razmjerima. Poljoprivredne su grane: opća biljna proizvodnja, stočarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, povrtljarstvo, živinarstvo, pčelarstvo, svilarstvo. Sve je to tek u povojima, sa velikim mogućnostima daljeg podizanja i usavršavanja. Za sve ovo šuma treba da stalno daje: ogrjev za domaćinstva, građu za podizanje i obnavljanje stambenih i gospodarskih zgrada i naprava, kolje, mljavice i pruće 2a vinograde i za povrtljarstvo, drveni ugljen te sitnu građu za kovački, kolarski i mali kućni obrt, zatim lisnik i pašu za ispomoć ishrane stoke, stelju za nastor i spremanje gnoja, kao i napokon ostale sporedne proizvode: lov, jagode i druge plodove, gljive, industrijsko i ljekovito bilje i t. d. Industrija ugljena treba rudničko drvo, fabrike, industrija cementa, bauksita, riba, ulja, spirituoza, voća, duhana, soli trebaju mješovite drvene građe za razno suđe i posuđe, industrija celuloze i papira sitniju mekanu građu, industrija i obrt pokućstva i šperploča kao i bačvarska industrija i obrt raznu tvrdu i meku, krupnu i sitnu probranu drvenu građu. Pomorstvo i ribolov trebaju specijalnu građu za sitniju obalsku i ribarsku brodogradnju. Turizam, koji sa našom Opatijom, sa Brionima, Pulom, Rovinjem i ostalom zapadnom obalom, sa Lošinjem, kao i sa Učkom i ostalom Ćićarijom te Klanom i njenom okolicom, pruža također neslućene mogućnosti daljeg razvoja i uspona, treba bujno zelenilo šume, prirodne i vještačke parkove, oporavilišta, savršeno organiziran i njegovan lov i ribolov, morski i slatkovodni, za zdravlje, oporavak i razonodu radnoga svijeta. Naše istarske šume mogu u punoj mjeri da zadovolje sve te najraznovrsnije potrebe i zahtjeve na drvetu i šumi. Naše godišnje potrebe Istre na drvetu iznose, kod najveće štednje, na ogrjevnom drvu 200.000 m3, na rudnom drvu 20.000 m3, na mekoj građi 18.000 m3, na tvrdoj građi 12.000 m3 i na sitnoj građi (kolje, pritke i t. d.) oko 50.000 m´ drveta, ukupno dakle 300.000 m3. Kad bi cijela šumska površina Istre bile zašumljena, dobro čuvana i njegovana, mogli bi računati sa poprečnim godišnjim prirastom svega drveta najmanje 2,5 m3 na 1 hektar, što bi iznosilo naj 274 |