DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ini. MILUTIN B. SIMONOV1Ć, aspirant L. T. A. Leningrad NEKOLIKO RIJEČI O PROJEKTOVANJU UZDUŽNOG PROFILA SUVOG TOČILA HecKoJibKO .... o .............. ....\.... ....... ...... ........... Poznato je da se točilo javlja kao važno šumsko transportno sredstvo u planinskim predelima. Kao poseban i specijalan vid .transportnog sredstva ono se odlikuje od ostalih po tome što se materijal točilom transportuje. 1.. bez ikakvog podvoznog sredstva (vagoneta) 2. najčešće bez ikakvog vučnog motora t. j . sopstvenom težinom — gravitacijom. Izuzimajući ona točila na kojima, zbog malog pada, treba upotrebiti vučnu silu, mi ćemo se ovde zadržati samo na suvim točilima1) na kojima se materijal kreće sopstvenom težinom. Nemajući podvoznog sredstva, ne zahtevajući rashod energije za vuču pri transportu, vrlo skromno u potrebama postrojenja, točilo je jedno od najskromnijih transportnih sredstava u šumarstvu i kao takvo ušlo je u široku primenu. No pored ekonomičnosti svako transportno sredstvo, pa i točilo, mora zadovoljiti izvesne tehničke uslove tj. mora se saobraziti izvesnim normama da bi moglo biti korišćeno. Drugim recima, pre gradjenja, svako točilo mora biti projektovano po pravilima i normama do kojih je nauka i praksa došla. Nažalost, kod aas još nisu data pravila i norme po kojima treba projektovati točila. I dan danas točila se grade bez ikakvog tehničkog projekta, prosto po stečenom iskustvu majstorskom ,a nekad bez ikakvih majstora, od običnih šumskih radnika. Otuda nije redak slučaj da podignuto točilo ne zadovoljava potrebe, a ponekad se dešava da ono, sa trudom podignuto, ostane potpuno neiskorišćeno. Koji su razlozi da se do danas nisu oformile norme kod nas za projektovanje točila? Mišljenja smo da je jedan od glavnih i taj što su mnogi tehnički problemi u vezi sa transportom na točilima još uvek nerešeni. Sa druge strane rešeni problemi ostali su rasejani po knjigama i časopisima na raznim jezicima i trebalo bi ih sakupiti i srediti. Međutim, i sam pokušaj da se ovo učini čini mi se, pored toga što je tegoban, u isto vreme i beskoristan. U većini slučajeva rešavani problemi kretanja tela u točilu na vertikalnim i horizontalnim krivinama kao i odredba radiusa, krivine, daju niz obrazaca, manje ili više potkrepljenih, u većini slučajeva vrlo komplikovanih i za praksu, odnosno projektovanje nepodobnih. Došla mi je do ruku litografisana brošura profesora D. A. Popova »Iziskanija, projektirovka rašćot ljesospuskov« izdana još 1933. god. u Lenjingradu. Neobično prosto i jednostavno iznesena teorija kretanja drveta u točilu (kao jedna od osnova projektovanja) navela me je na misao da napišem nekoliko reda o tome. ´) Suvim točilom nazivamo ovde zemljano točilo, riški put i drveno točilo. 198 |