DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
panju treba da budu jedinstvene po vrsti drveta i sortimentima za selu državnu teritoriju, bez obzira na kome se mestu šuma nalazila, da li je pored saobraćajnog sredstva, ili je udaljena t. j . potpuno suprotno dosadašnjem pojmu cene drveta na panju. Jer, do sada se smatralo, da drvo na panju što je dalje od pijace, od transportnog sredstva, to ima manju cenu. Međutim, prema izloženom, to je gledište pogrešno, jer je cena drveta na panju (t. j . njegova vrednost), po vrsti i sortimentima, potpuno ista u svima ostojanjima šume od pijace ili transportnog sredstva, jer veća ili manja udaljenost šume ima uticaja više ili manje na troškove prevoza a time i na prodajnu cenu, ali ne i na vrednost t. j . cenu drveta na. panju, koja zavisi jedino od društvenih troškova učinjenih za proizvodnju tog drveta na panju kao robe. Iz ovoga dalje izlazi, što se tiče cene drveta na panju, ne postoje klase udaljenosti ili vrednosni razredi, u koje su se šume delile prema svome položaju od saobraćajnih sredstava i industrijskih postrojenja za izradu. Kao što se iz izloženog vidi, cena drveta na panju zavisi samo od sledeća dva elementa i to: 1. od društvenih troškova učinjenih za proizvodnju drveta na panju kao robe, i 2. od godišnjeg etata drvne mase. Radi toga, potrebno je bliže odrediti ova dva elementa, odrediti tačno njihove granice, da bi se izbeglo proizvolno tumačenje, i tako u stvari stabilizirala cena drveta na panju, koje rezultira kao količnik. U društvene troškove potrebne za proizvodnju drveta na panju kao robe, treba uzeti troškove materijalne i personalne prirode. Ali, kod materijalnih izdataka, moglo bi da nastupi neslaganje u shvaćanjima. Poznato je, da u našoj državi ima ogromnih površina šumskog zemljišta (goleti i krš), koje se mora privesti kulturi pošumljavanjem. Za pošumljavanje ovih površina treba duži niz godina. Ove goleti nisu stvorene odjednom´ već su nasleđene od dalje pro-. šlosti. Da li bi troškovi za ova pošumljavanja trebalo da uđu u društvene troškove, koji treba da služe za određivanje cene drveta na panju? Mišljenja sam, da troškovi ovakve prirode, ne dolaze u obzir za određivanje cena drveta na panju. Radovi ovakve vrste treba da se izvode iz investicionih sredstava. Na konferenciji stručnjaka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva I´NRJ po ovom pitanju, određeno je da u društvene troškove potrebne za proizvodnju drveta na panju kao robe, a na bazi kojih se određuje cena, drveta na panju, ulaze ovi troškovi: . a) uprave i čuvanja; b) nege i zaštite; c) pošumljavanje redovitih secišta (stara serišta pošumljavaju se na račun investicija); d) uređenje šuma; e) održavanje objekata (zgrada, kanala, propusta, zaštitnih pojasevaslično). Na ovaj način, određeno je tačno šta sve treba da uđe u troškove, na bazi kojih se određuje cena drveta na panju. Pod imenom godišnjeg etata podrazumeva se drvna masa koju šume daju godišnje na bazi stroge godišnje trajnosti. Kad bi naše šume bile uređene i to objektivnim metodama prema značaju šume, onda bi znali godišnji kapacitet, 241 |