DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čela izložena pod A/l (O ceni robi uopšte), vrede u celosti i za drvo na panju. Tamo je rečeno, da kao prirodna baza za utvrđivanje cena, služe društveni troškovi proizvodnje. Ili, cena drveta na panju, treba da odgovara, da bude jednaka društvenim troškovima proizvodnje. Društven i troškov i za proizvodnju drveta na panju, čine sve one troškove šumske privrede i šumarstva uopšte, koje snosi država da bi sačuvala šume kao trajan privredni ob jek at u najšire m smislu . Prema tome, u ove troškove, ne dolaze samo troškovi redovite administracije, nego i svi troškovi na obnovi i zaštiti šuma (pošumljavanja, uređivanja bujica i slično). Na ovaj način, cena drveta na panju, određuje se na osnovu društvenih troškova potrebnih za proizvodnju tog drveta na panju kao robe. Kao što se vidi, ovaj način određivanja cene drveta na panju, suprotan je i nema nikakve veze sa načinom određivanja cene drveta na panju u kapitalističkom sistemu privrede, kako je i kod nas rađeno pre rata. Tamo se, kao što sam već naveo, polazi od prodajne cene tržišta i odbijanjem svih troškova, dolazi do cene, drveta na panju. Pošto cene na neorganizovanom tržištu zavise od ponude i potražnje, to one osciliraju, a tako oscilira i cena drveta na panju, tako, da; je često puta dobijala i negativnu vrednost. Iz toga se vidi, da cena drveta na panju, ne samo što nije morala da pokriva društvene troškove učinjene za proizvodnju toga drveta kao robe, već je vlasnik šume (t. j . država) često puta (za slučaj negativne vrednosti) trebala još i da nadoplati kapitalisti što eksploatiše šumu. Iz toga se vidi, do kakvih se besmislica dolazi prilikom kapitalističkog načina obračuna cene drveta na panju, na bazi prodajnih cena neorganizovanog tržišta, i ujedno opravdanost i ispravnost obračuna cene drveta na panju, na bazi učinjenih društvenih troškova za proizvodnju tog drveta. 4. Cena drveta na panju po vrsti i sortimentima. U prethodnom delu naveo sam, da je društveni trošak učinjen za proizvodnju drveta osnova za određivanje cene drveta na panju. Ovo načelo treba sada tako razraditi, da bude bliže praktičnoj primeni. Godišnji društveni troškovi učinjeni za proizvodnju drveta na panju, treba da budu jednaki vrednosti količine drvne mase na panju, koja odgovara godišnjem etatu na bazi stroge godišnje trajnosti. Kod ovog razmatranja imam u vidu jedino državu i njene šume, pošto je ona najjači posednik šuma. Isto tako, napominjem, da se cena drveta na panju, ne sme da određuje za pojedine šumske komplekse posebno, na bazi troškova koji se odnose na te šume. Cene drveta na panju bile bi različite, a kod nekih šuma, koje ne bi imale sečive mase, ili bi imale velike troškove radi obnove šuma, ne bi se uopšte mogle odrediti, jer troškovi ne bi imali pokrića. Ovakva nejednakosta postoji ne samo između pojedinih šumskih kompleksa, između pojedinih gazdinstva, već i između šuma pojedinih narodnih republika. Radi toga, iz istih razloga iz kojih su propisane jedinstvene prodajne cene raznih drvnih sortimenata za ćelu zemlju, i cene drveta na panju treba da budu jedinstvene. Cene drveta na panju biće samo onda jedinstvene, ako se računaju na bazi ukupnih troškova kumulativno za sve narodne republike i na bazi godišnjeg etata državnih šuma kao celine. Prema tome, cene drveta na 240 |