DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ing. DRAGOLJUB TR1FUNOV1Ć, (Beograd) NORMIRANJE CENA DRVETU U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI I EKSPLOATACIJI .......... ... (.........) ...... . ...... ........... u ............- Uvod. Pod imenom cene drveta na panju podrazumeva se cena koju drvo treba da ima na panju, u neizrađenom stanju, kao i svaka druga roba, ma koje vrste. Pitanje određivanja cene drveta na panju, zanimalo je šumarske struč njake unazad više decenija. Naročito je to pitanje postalo važno od onog vre mena, kada je šuma prestala da bude samo razonoda srednjevekovnih feuda laca, već važan izvor sirovina za narodnu privredu. U sistemu kapitalističke privrede cene robi formiraju se na tržištu, koje je neorganizovano i usled toga su cene podložne oscilaciji u zavisnosti od ponude i potražnje. U kapitalističkoj privredi, cena drveta na panju određuje se deduktivnim putem iz prodajne cene na tržištu. Poštojsu cene na tržištu vrlo nestabilne u zavisnosti od ponude i potražnje, to su i cene drveta na panju vrlo nestalne a često puta i negativne. Na neorganizovanom tržištu cene se formiraju stihijski, i radi toga, polazna točka za određivanje cene drveta na panju bila ... ne samo često puta teško pristupačna, već i vrlo kolebljiva, pored toga što je* u osnovi bila pogrešna. I kod nas se pre rata cena drveta na panju određivala deduktivnim putem od cene drveta na tržištu. Prilikom ovog određivanja primenjivane su raznovrsne metode računanja, sa raznim matematičkim formulama, sa pretenzijama na veliku naučnu objektivnost i tačnost. Ali sve te metode i formule određivale su cenu drveta na panju na isti princip i to odbijanjem troškova proizvodnje od cene drveta na tržištu. Kod ovakvog načina određivanja cena drveta na panju, dolazilo je i do> takve nelogičnosti, da se dobijala i negativna cena drveta na panju, za slučaj da su troškovi proizvodnje bili veći od cene drveta na tržištu. Na prvi pogled ova matematička radnja izgleda sasvim u redu. Ali, kada se zaviri dublje u suštinu stvari, uvidi se sva besmislenost i nelogičnost rezultata određivane cene drveta na panju na ovaj način. Jer ne odgovara zdravoj logici niti istini činjenica, da sopstvenik šume koji želi da proda drvo na panju mora kupcu pored drveta koje daje još da nadoplati, ako njegova šuma leži takonepovoljno da se u odnosu na tržišnu cenu, a primenom ovih formula, dobija negativna cena drveta na panju. Na neorganizovanom tržištu, sloboda utakmice, jedini regulator cena kapitalističkog sistema, u stvari ne postoji. Na tržištu cene diktiraju monopolisti, trustovi. Prema tome, i cene drveta na panju, koje su određene od cena na tržištu, u stvari su propisane od tih monopolista, trustova, koji eksploatišu šume. Iz toga izlazi zaključak, da je cene drveta na tržištu kao i .... drveta na panju, u stvari propisivala šumska industrija, koja je onda bila sva u privatnim rukama, propisivah su strani kapitalisti u savezu sa domaćom bur— 236 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 47 <-- 47 --> PDF |
žoazijom, i tako nemilosrdno, bezočno i to na kolonijalan način, eksploatisali ..§. šume. Na izgled strogo naučne metode određivanja eene drveta na panju, primenom čak i dosta zamršenih matematičkih formula, imale su tu svrhu, da ovoj pljački šuma daju ispravan oblik. Kapitalisti, industrijalci, eksploatatori naših šuma, snizivali isu cenu našem drvetu na dva načina i to, prvo određivanjem cena na tržištu koja je njima odgovarala, i, drugo, propisivanjem uslova klasifikacija, kojim su snižavali stvarni kvalitet našeg drveta, a sve u svrhu postizanja što većeg profita. Cena drveta na panju ima ogroman značaj, jer ona služi kao osnova za procenu vrednosti šuma uopšte, i kao merilo za promet drvetom kao robom. Promet drveta, kao osnovne drvne sirovine potrebne za tehničku i hemijsku industriju, kao i za potrebe široke narodne potrošnje, ne može se ni zamisliti bez te polazne osnovice, cene drveta na panju. Kod nas sada još nisu potpuno prečišćeni pojmovi o tome, kako da se određuje cena drveta na panju. U uslovima socijalističke privrede, tržište je organizovano. To znači, cene se ne formiraju stihijski na tržištu putem ponude i potražnje, već se normiraju. To dalje znači, i drvetu kao i svakoj drugoj robi, cene su normiranjem određene i propisane. To dalje znači, normirane «ene prodaje drveta, dobijaju se na bazi proizvodnih troškova u koje ulazi kao sastavni deo i cena drveta na panju. Ja ću u ovom prikazu pokušati da prikazem, na koji se način u uslovima .socijalističke privrede, može da odredi cena drveta na panju, kao polazne osnove za određivanje jedinstvenih prodajnih cena drveta. Kcd ovoga razlikujemo dve faze i to: A) faza produkcije drveta na panju, kao robe. U ovu fazu spada određivanje cene drveta na panju; i B) faza eksploataciona. U ovu fazu spada određivanje jedinstvene prodajne cene drvetu. A) FAZA PRODUKCIJE DRVETA Određivanje cene drveta na panju. 1. O ceni robe uopšte. U našoj zemlji stvoreni su potrebni pred" uslovi za plansku privredu. U planskoj privredi tržište je organizovano, to će reći, cene se ne formiraju stihijski putem ponude i potražnje već se normiranjem propisuju . Produkti proizvodnje, robe imaju svoju vrijednost. Cena je novčani izraz vrednosti robe. Pri utvrđivanju cena robi u planskoj privredi, država vodi računa: a) o sumi društvenog potrebnog rashoda za proizvodnju robe; b) o potrebi državne akumulacije; c) o podizanju materijalnog blagostanja i kulturnog nivoa radnog naroda. Kao prirodna baza za utvrđivanje cena služe društveni troškovi proizvodnje. Troškovi obuhvataju sumu troškova za proizvodnju robe. Vođenje privrede treba da se zasniva na proporcionalnosti između utroška rada i materijalnih sredstava s jedne strane, i rezultata proizvodnje, s druge .strane. 237 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Upoređivanje rashoda sa masom produkcije, svodi se na zajednički imenitelj, a to je vrednost robe. Rashodi i rezultati proizvodnje izražavaju se u obliku određene sume novaca, koja služi kao ogledalo rada preduzeća. Prema tome, iz rashoda i rezultata proizvodnje rezultira cena pojedine vrste robe. 2. Struktur a cene. Šema za Strukturu cene navodi se u obliku koji odgovara šumskoj proizvodnji. O p š t i oblik 1. Materijal za izradu sa dodatkom opštih troškova materijala. 2. Plata izrade sa doprinosom na te plate. 3. Opati troškovi izrade: I Primenjeno na šumsku i proizvodnju 1 a) Cena drveta na panju; b) Pomoćni materijal (klanfice i slično). j , a) Doznaka i erarno primanje; b) Seča i izrada; c) Detaljna obrada; d) Izvlačenje (prevoz) od panja do iz voznih puteva ili industrijske pruge i sa konjskom i ljudskom nadnicom; e) Izvoz na glavna stovarišta (nadnice kirijaša, šofera i željezničkog oso _ . blja);^ f) Utovar i istovar kod prevoza; g) Socijalni doprinosi na plate izrade. transporta i utovara za stavke a, b- c, d, e, f. a) Plate terenskog tehničkog i manipulativnog osoblja sa dodacima na plate; b) Pomoćne nadnice (magazinsko-ču.,. varsko osoblje); c) Socijalni doprinos na plate tehničkog, manipulativncg i pomoćnog osoblja; d) Troškovi trošenja alata, inventara, instrumenata, ambalaže, pogonsko f gorivo i mazivo za kamione i lokomotive; e) Redovno uzdržavanje transportnu* sredstava. I Troškovi proizvodnje (1 + 2 + 3) 4. Kalkulativni otpisi — amortizacija 238 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 49 <-- 49 --> PDF |
II Cena koštanja (1 + 4) 5. Troškovi uprave: a) Troškovi uprave preduzeća a) Plate nameštemka; b) Socijalni doprinos osoblja pod a); c) Putni i selidbeni troškovi osoblja pod a); d) Ogrev, osvetljenje, uzdržavanje osobnih automobila; e) Osiguranje; f) Kancelarijski, poštanski i t. d. troškovi; g) Porezi i takse (osim poreza na promet proizvoda); h) Troškovi parničenja, veštačenja; i) Kamati na posuđem kapital; j) Članarina za stručna udruženja i troškovi biblioteke. b) Zajednički troškovi uprave a) Doprinos administrativno-operativnom rukovodstvu; b) Doprinos za kadrove. 6. Troškovi prodaje preduzeća a) Plate nameštenika; b) Socijalni doprinos na plate pod a) c) Troškovi uzoraka, izložbi i reklame; d) Troškovi prevoza drvnog materijala državnim željeznicama do istovarnih stanica. III Puna cena koštanja (. + 5 + 6). 7. Dobit IV Cena proizvodnje (III+ 7). 8. Porez na promet proizvoda V Prodajna cena proizvođača (IV+ 8) 3. Cena drveta na panju. U navedenoj šemi strukture cena za humsku proizvodnju, potrebni elementi mogu da se odrede na osnovu prikupljenih stvarnih podataka, a neki su unapred normirani. Jedino ostaje nepoznata količina, pod la, cena drveta na panju, ili, kako se to obično kaže, vrednost drveta na panju (šumska taksa). Drvo na panju predstavlja robu kao što je i svaka druga roba proizvedena za razmenu t. j . prodaju. To dalje znači, da se i na drvo na panju mogu da primene načela određivanja cene, kao i za svaku drugu robu. Prema tome, na 239 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
čela izložena pod A/l (O ceni robi uopšte), vrede u celosti i za drvo na panju. Tamo je rečeno, da kao prirodna baza za utvrđivanje cena, služe društveni troškovi proizvodnje. Ili, cena drveta na panju, treba da odgovara, da bude jednaka društvenim troškovima proizvodnje. Društven i troškov i za proizvodnju drveta na panju, čine sve one troškove šumske privrede i šumarstva uopšte, koje snosi država da bi sačuvala šume kao trajan privredni ob jek at u najšire m smislu . Prema tome, u ove troškove, ne dolaze samo troškovi redovite administracije, nego i svi troškovi na obnovi i zaštiti šuma (pošumljavanja, uređivanja bujica i slično). Na ovaj način, cena drveta na panju, određuje se na osnovu društvenih troškova potrebnih za proizvodnju tog drveta na panju kao robe. Kao što se vidi, ovaj način određivanja cene drveta na panju, suprotan je i nema nikakve veze sa načinom određivanja cene drveta na panju u kapitalističkom sistemu privrede, kako je i kod nas rađeno pre rata. Tamo se, kao što sam već naveo, polazi od prodajne cene tržišta i odbijanjem svih troškova, dolazi do cene, drveta na panju. Pošto cene na neorganizovanom tržištu zavise od ponude i potražnje, to one osciliraju, a tako oscilira i cena drveta na panju, tako, da; je često puta dobijala i negativnu vrednost. Iz toga se vidi, da cena drveta na panju, ne samo što nije morala da pokriva društvene troškove učinjene za proizvodnju toga drveta kao robe, već je vlasnik šume (t. j . država) često puta (za slučaj negativne vrednosti) trebala još i da nadoplati kapitalisti što eksploatiše šumu. Iz toga se vidi, do kakvih se besmislica dolazi prilikom kapitalističkog načina obračuna cene drveta na panju, na bazi prodajnih cena neorganizovanog tržišta, i ujedno opravdanost i ispravnost obračuna cene drveta na panju, na bazi učinjenih društvenih troškova za proizvodnju tog drveta. 4. Cena drveta na panju po vrsti i sortimentima. U prethodnom delu naveo sam, da je društveni trošak učinjen za proizvodnju drveta osnova za određivanje cene drveta na panju. Ovo načelo treba sada tako razraditi, da bude bliže praktičnoj primeni. Godišnji društveni troškovi učinjeni za proizvodnju drveta na panju, treba da budu jednaki vrednosti količine drvne mase na panju, koja odgovara godišnjem etatu na bazi stroge godišnje trajnosti. Kod ovog razmatranja imam u vidu jedino državu i njene šume, pošto je ona najjači posednik šuma. Isto tako, napominjem, da se cena drveta na panju, ne sme da određuje za pojedine šumske komplekse posebno, na bazi troškova koji se odnose na te šume. Cene drveta na panju bile bi različite, a kod nekih šuma, koje ne bi imale sečive mase, ili bi imale velike troškove radi obnove šuma, ne bi se uopšte mogle odrediti, jer troškovi ne bi imali pokrića. Ovakva nejednakosta postoji ne samo između pojedinih šumskih kompleksa, između pojedinih gazdinstva, već i između šuma pojedinih narodnih republika. Radi toga, iz istih razloga iz kojih su propisane jedinstvene prodajne cene raznih drvnih sortimenata za ćelu zemlju, i cene drveta na panju treba da budu jedinstvene. Cene drveta na panju biće samo onda jedinstvene, ako se računaju na bazi ukupnih troškova kumulativno za sve narodne republike i na bazi godišnjeg etata državnih šuma kao celine. Prema tome, cene drveta na 240 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
panju treba da budu jedinstvene po vrsti drveta i sortimentima za selu državnu teritoriju, bez obzira na kome se mestu šuma nalazila, da li je pored saobraćajnog sredstva, ili je udaljena t. j . potpuno suprotno dosadašnjem pojmu cene drveta na panju. Jer, do sada se smatralo, da drvo na panju što je dalje od pijace, od transportnog sredstva, to ima manju cenu. Međutim, prema izloženom, to je gledište pogrešno, jer je cena drveta na panju (t. j . njegova vrednost), po vrsti i sortimentima, potpuno ista u svima ostojanjima šume od pijace ili transportnog sredstva, jer veća ili manja udaljenost šume ima uticaja više ili manje na troškove prevoza a time i na prodajnu cenu, ali ne i na vrednost t. j . cenu drveta na. panju, koja zavisi jedino od društvenih troškova učinjenih za proizvodnju tog drveta na panju kao robe. Iz ovoga dalje izlazi, što se tiče cene drveta na panju, ne postoje klase udaljenosti ili vrednosni razredi, u koje su se šume delile prema svome položaju od saobraćajnih sredstava i industrijskih postrojenja za izradu. Kao što se iz izloženog vidi, cena drveta na panju zavisi samo od sledeća dva elementa i to: 1. od društvenih troškova učinjenih za proizvodnju drveta na panju kao robe, i 2. od godišnjeg etata drvne mase. Radi toga, potrebno je bliže odrediti ova dva elementa, odrediti tačno njihove granice, da bi se izbeglo proizvolno tumačenje, i tako u stvari stabilizirala cena drveta na panju, koje rezultira kao količnik. U društvene troškove potrebne za proizvodnju drveta na panju kao robe, treba uzeti troškove materijalne i personalne prirode. Ali, kod materijalnih izdataka, moglo bi da nastupi neslaganje u shvaćanjima. Poznato je, da u našoj državi ima ogromnih površina šumskog zemljišta (goleti i krš), koje se mora privesti kulturi pošumljavanjem. Za pošumljavanje ovih površina treba duži niz godina. Ove goleti nisu stvorene odjednom´ već su nasleđene od dalje pro-. šlosti. Da li bi troškovi za ova pošumljavanja trebalo da uđu u društvene troškove, koji treba da služe za određivanje cene drveta na panju? Mišljenja sam, da troškovi ovakve prirode, ne dolaze u obzir za određivanje cena drveta na panju. Radovi ovakve vrste treba da se izvode iz investicionih sredstava. Na konferenciji stručnjaka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva I´NRJ po ovom pitanju, određeno je da u društvene troškove potrebne za proizvodnju drveta na panju kao robe, a na bazi kojih se određuje cena, drveta na panju, ulaze ovi troškovi: . a) uprave i čuvanja; b) nege i zaštite; c) pošumljavanje redovitih secišta (stara serišta pošumljavaju se na račun investicija); d) uređenje šuma; e) održavanje objekata (zgrada, kanala, propusta, zaštitnih pojasevaslično). Na ovaj način, određeno je tačno šta sve treba da uđe u troškove, na bazi kojih se određuje cena drveta na panju. Pod imenom godišnjeg etata podrazumeva se drvna masa koju šume daju godišnje na bazi stroge godišnje trajnosti. Kad bi naše šume bile uređene i to objektivnim metodama prema značaju šume, onda bi znali godišnji kapacitet, 241 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 52 <-- 52 --> PDF |
etat, naših šuma. Pošto naše šume još za pet godina najmanje ne možemo da uredimo objektivnim metodama (sadanja inventarizacija usled ubrzan osti rada, zasniva se na okularnim i subjektivnim ocenama i kao takva neće da pruži pouzdanije podatke od dopunjene statistike iz 1938 god-), znači tačan godišnji etat naših šuma nije nam poznat. Usled toga, mogu da nastupe tri slučaja: a) drvna masa koja se želi šeći godišnje i na osnovu koje se računa cena drveta na panju, je Veća od godišnjeg etata na bazi stroge gorišnje trajnosti. U tom slučaju, a jer su troškovi nepromenljivi i tačno fiksirani, dobija se niža cena drveta na panju od prave cene drveta na panju, na bazi godišnjeg etata. Na taj način se neopravdano snizuje cena drveta na panju; b) drvna masa koja se želi šeći godišnje i na osnovu koje se određuje oena drveta na panju, je niža od godišnjeg etata na bazi stroge godišnje trajnosti. U tom slučaju, a jer su troškovi nepromenljivi i tačno fiksirani, dobija se viša cena drveta na panju od prave cene drveta na panju, na bazi godišnjeg etata. Na taj način se neopravdano povisuje cena drveta na panju. c) drvna masa koja se želi šeći godišnje i na osnovu koje se određuje cena drveta na panju, je ravna godišnjem etatu na bazi stroge godišnje trajnosti. U tom slučaju, a jer su troškovi nepromenljivi i tačno fiksirani, dobija se cena drveta na panju na bazi godišnjeg etata. Na taj način se dobija prava cena drveta na panju. Pošto naše šume još nisu uređene, a podaci inventarizacije koja je u toku, teško je reći, da li će biti pouzdaniji od dopunjenih podataka statistike, to opreznosti radi, bolje je računati cenu drveta na panju, na bazi drvne mase koja iznosi 75% one drvne mase, koja se danas smatra kao približni godišnji etat, na bazi stroge godišnje trajnosti. Državnih šuma ima u našoj zemlji oko 5,400.000 ha. Godišnji etat, koji bi služio podlogom za određivanje cene drveta na panju, iznosio bi oko 8,000.000 m3. Veličina godišnjeg plana seča (jer se može šeći više ili manje od godišnjeg etata), ne utiče a visinu cene drveta na panju, jer, kao što je navedeno, ona je nepromenljiva i zavisi jedino od godišnjeg etata na bazi stroge godišnje trajnosti, i od troškova proizvodnje drveta na panju, koji su strogo fiksirani. Kad bi bilo samo jedne vrste drveta i to samo sa jednim sortimentom, onda, cena jednog metra kubnog drveta na panju, dobija se deobom društvenih troškova za proizvodnju drveta, sa godišnjim etatom drvne mase, na bazi stroge godišnje trajosti. Kao što´ se vidi, kod ovakvog slučaja, način određivanja cene drveta na panju, bio bi vrlo jednostavan i prost. Međutim, u praksi ovakav slučaj ne postoji, jer, kao što se zna, ima više vrsta drveća i kod svake vrste više sortimenata. Utoliko se način određivanja cene drveta na panju komplikuje, postaj© računski mnogo opsežniji. U tom slučaju, cena drveta na panju po vrsti i sortimentima može se odrediti na bazi upotrebne vrednosti svake vrste drveta i upotrebne vrednosti svakog sortimenta. Upotrebna vrednost ne treba da se određuje u apsolutnom iznosu nego u relativnom. Tako, obeležimo na pr. upotrebnu vrednost najmanje vrednog sortimenta i najmanje vrednog drveta sa 1, i tako redom, tako da upotrebnu vrednost najskupljeg sortimenta najvrednije vrste drveta obeležimo 242 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Sa najvećim brojem. Ovo klasiranje upotrebnih vrednosti vrsta drveća i sortimenata može da se obavi na bazi indeksnih brojeva iz predratnih cenovnika (međusobnom deobom cena od najjevtinijih do najskupljih sortimenata dobijaju se indeksni brojevi). Ako uzmemo u obzir, da su prodajne cene šumskim sortimentima u ovim cenovnicima određivane na bazi tržnih cena, znači, ovi cenovnici nisu tačni iz razloga objašnjenih ranije, te i indeksni brojevi izračunati iz međusobnih odnosa pojedinih sortimenata iz ovih cenovnika, ne izražavaju stvaran odnos upotrebnih vrednosti tih sortimenata. Mnogo je bolje i sigurnije, da se relativan odnos upotrebnih vrednosti vrsti drveća i sortimenata odredi sporazumno na osnovu podataka, koje bi u tom pravcu prikupila Ministarstva šumarstva narodnih republika. Pošto više vrsta drveća kao i više sortimenata i oko raznih vrsta drveća, imaju istu upotrebnu vrednost, radi jednostavnijeg postupka, mogu se sortimenti svih vrsta drveća, koji imaju istu upotrebnu vrednost, uvrstiti zajedno. Sume su razne upotrebne vrednosti, jer imaju razne vrste drveća sa raznim sortimentima. I radi toga, šume veće upotrebne vrednosti, pokrivaju deficite šuma manje upotrebne vrednosti. Prema tome, u fazi produkcije, nejednakosti usled različitih upotrebnih vrednosti šuma, izjednačuju se potpuno. Način određivanja oene drveta na panju i mogućnost izjednačenja nejednakosti različitih upotrebivih vrednosti šuma prikazaću jednim primerom. Jednostavnosti radi, uzimam jednu vrstu drveta i to samo sa pet sortimenata, bez pretenzije da uzeti relativni odnos upotrebnih vrednosti sortimenata odgovara pravom relativnom odnosu upotrebnih vrednosti. Na pr.: Ukupna drvna masa neke bukove šume iznosi 3000 m3 raspodeljena ovako na Sortimente: furnirsko drvo 100 m3; trupaca za rezanje I klase 200 m3; trupaca za rezanje II klase 300 m3; trupaca za rezanje III klase 400 m3; ogrevnog drveta .... . 2000 m3; Ukupni troškovi koji služe za izračunavanje cene drveta na panju neka iznose 180.000.— dinara. Relatiyan odnos upotrebnih vrednosti sortimenata neka bude: ogrevno drvo 1 trupci za rezanj€f III klase . . 1,5 trupci za rezanje II klase . . 3 trupci za rezanje I klase . . 6 trupci za furnire ....... 16 Cena drveta na panju dobija se primerom formule: C = T X a : m. U ovoj formuli pojedine oznake znače: C = cena drvnog sortimenta na panju; T = troškovi na bazi kojih se računa cena drveta na panju; a = broj vrednosnih jedinica sortimenata; b = ukupan zbir upotrebno vrednosnih jedinica; m = drvna masa pojedinih sortimenata. 243 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Broj upotrebno vrednosnih jedinica iznosi: za ogrevno drvo 2000 m3 X 1.0 = 2.000 za trupce III klase 400 m3 X 1.50 = 600 za trupce II klase 300 m3 X 3.O0 = 900 za trupce I klase 200 m3 X 6.00 = 1.20O za trupce za furnire 100 m3 X´l6.00 = 1.600 Svega: 6.300 Cena sortimenata po 1 m3 na panju iznosi: za ogrevno drvo 180.000 X 2000 = 28.57 Din za trupce III klase 180.000 X 400 = 42.87 *} za trupce II klase 180.000 X 300 = 82.72 7) za trupce I klase 180.000 X 200 == 171.42 J! za trupce za furnire 180.000 X 100 = 457.12 Ili još prostije Za ogrevno drvo 180.000 6.300 = 28.57 X 1 = 28.57 Din Za trupce III klase 180.000 6.300 = 28.57 X 1.5 = 42.87 „ Za trupce II klase 180.000 6.300 = 28.57 X 3 = 85.72 „ Za trupce I klase 180.000 6.300 = 28.57 X 6 = 171.42 „ Za trupce za furnire 180.000 6.300 = 28.57 X 16 = 457.12 „ Izjednačenje nejednakosti upotrebivih vređnosti šuma, usled toga što sadrže vrste drveća i Sortimente različite upotrebne vređnosti, vidi se iz niže navedenog obračuna. Uzeta je ista drvna masa iz primera za obračun cene na panju, prestravljena u vidu tri kombinacije različine upotrebne vređnosti po sortimentima. (Razume se, da se broj kombinacija može uzeti proizvoljno. Svaka kombinacija prestavlja jednu šumu i tako, zaključak izveden za ove tri kombinacije, vredi za sve moguće slučajeve). I kombinacija: furnir 50 m3 X 457.12 Din = 22.856.— Din I klase 200 m3 X 171,42 „ = 34.284.— „ II klase — — III klase 200 m3 X 42.87 „ = 8.574.— „ ogrev 700 m3 X 28.57 „ = 19.999.— „ Svega: 1150 m3 cena na panju 85.713.— Din Prosečna cena na panju 180.000.— Din, : 3000 m3 = = 60 Din X 1.500 m3 69.000.-Din Pozitivna razlika upotrebne vređnosti 16.713.— Din. 244 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 55 <-- 55 --> PDF |
II kombinacija: furnir 50 m3 X 457.12 Din = 22.856.— Din I klase II klase 200 m3 X 85.72 „ =17.144.— „ III klase 200 m3 X 42.87 „ = 8.574.— „ ogrev 40iOm3X 28.57 „ =11.428.— „ Svega: 850 m3 cena na panju 60.002.— Din Prosečna cena na panju 850 m3 X 60 Din = 51.000.— Din. Pozitivna razlika upotrebne vrednosti 9.002.— Din. III kombinacija: furnir ´ — —´"*"--.—"— ´—´ I klase ´ II klase 100 m3 X 85.72 Din = 8.572.—Din III klase ogrev 900 m3 X 28.57 „ =25.713— „ Svega: 1000 m3; cena na panju 34.285.— Din Prosečna cena na panju 1000 m3 X 60 Din = 60.000.— Din. ´_ Negativna razlika upotrebne vrednosti 25.715.— Din Pozitivna razlika upotrebnih vrednosti šuma iz kombinacije I i II klase 25.715.— Din Negativna razlika upotrebnih vrednosti šuma iz kombinacije III klase 25.715.— Din Iz ovoga se vidi, da se pozitivne i negativne razlike upotrebne vrednosti, usled toga što šume imaju vrste drveća i Sortimente razne upotrebne vrednosti, potpuno izjednačuju. - Prema tome, na prikazani način određena cena drvetaha panju, vredi za sve moguće šume, nezavisno od ualjenosti od saobraćajnih sredstava ot_v~o r enos tii ili neotvoren osti šume i nezavisno od vrsti drveća i sortiinenata koji se u njima nalaze. B) FAZA EKSPLOATACIONA U prvoj fazi, u fazi produkcije drveta, sadržana je cena drveta na panju kao sirovine. U drugoj fazi, u fazi eksploatacije, sadržana je cena prerađenog -drveta u pojedine Sortimente, koji se dalje kao takvi upotrebljavaju za neposrednu potrošnju, ili su predmet tehničke ili hemijske prerade. Uvrštenjem pojedinačnih cena drveta na panju i odgovarajućih troškova u šemu za strukturu cene, dobijaju se redom za svaki Sortiment odgovarajuće cene, sve do prodajne cene na veliko odnosno na malo. Svi troškovi u šemi za strukturu cene ,osim troškova prevoza i izvoza, su skoro jednaki za sve šume, ona prak 245 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tično uzev jednako terete jedinicu mere pojedinog sortimenta. Jedino troškovi prevoza i izvoza su različiti, osciliraju u dosta širokim granicama, što zavisi od udaljenosti šuma od saobraćajnih veza, kakvim se saobraćajnim sredstvom vrši prevoz i izvoz i t. d. U vezi toga, u pogledu udaljenosti šuma od saobraćajnog sredstva, šume bi se mogle podeliti u tzv. razrede udaljenosti, tako, da bi u prvi razred došla šume najpovoljnijeg položaja, a u krajnji razred šume najnepovoljnijeg položaja. Šume najpovoljnijeg položaja imale bi najmanje troškova prevoza i izvoza, a šume najnepovoljnijeg položaja imale bi najveće troškove prevoza. To dalje znači, troškovi proizvodnje (t. 1 + t. 2 + it. 3 šeme za strukturu cena) postepeno bi rasli idući od šuma najpovoljnijeg položaja tako, da bi kod šuma najnepovoljnijeg položaja dostigli svoju kulminaciju. To isto vredi za cenu koštanja, za punu cenu koštanja, za cenu proizvodnje i za prodajnu cenu proizvođača. Promet sa ovakvim cenama bio bi ubitačan za nacionalnu privredu, jer, očigledno, koristile bi se šume povoljnijih položaja i time manjih troškova proizvodnje, dok bi one šume nepovoljnijeg položaja i time većih troškova proizvodnje, ostajale. Među´tim proizvodi šuma samo sa povoljnijih položaja nisu dovoljni za pokriće potražnje, za pokriće potreba. I radi toga moraju se uzeti u obzir šume svih položaja. Ako bi pak uzeli drugu krajnost i prodajnu cenu drveta svih položaja šuma, određivali prema troškovima proizvodnje najnepovoljnijeg položaja šuma, t. j . na bazi maksimalnih troškova proizvodnje, nastupilo bi poskupljenje drveta u šumama povoljnijih položaja. U ovom slučaju cena proizvodnje drveta iz šuma najnepovoljnijeg položaja, bila bi merodavna cena proizvodnje i za šume najpovoljnijeg položaja. Ovde se radi o tzv. diferencijalnoj renti položaja šume, koja raste postepeno idući od šuma najnepovoljnijeg položaja ka šumama povoljnijeg i najpovoljnijeg položaja. U uslovima kapitalizma, način određivanja cena proizvodnje u zemljoradnji, na bazi najnepovoljnijeg položaja zemlje, ili na bazi najgoreg zemljišta, bio je potpuno razumljiv, jer monopolisti zemljišta radili su na tome, da dobijaju što veću zemljišnu rentu t. j . što veću diferencijalnu rentu. Međutim, u našoj državi uslovi su se promenili u korist radnog naroda. Iako postoji privatno vlasništvo zemljišta, šume i šumska zemljišta su pretežnim delom u državnim t. j . narodnim rukama. Prema tome, državne šume su jedan sektor u kojemu se sprovodi naša socijalistička ekonomika. Temelj naše socijalističke ekonomike čine realne cene proizvoda socijalističke privrede, sa tendencijom da te cene stalno idu na niže. Cene će biti realne, ako se cene proizvoda određuju po istim principima. Prema tome, i u šumskoj eksploataciji cene drveta treba računati na bazi prosečnih troškova proizvodnje. Iz toga izlazi, da se i kod određivanja cena šumskih proizvoda, nezavisno od položaja i plodnosti šuma, može i mora primeniti Uredba Privrednog Saveta o jedinstvenim cenama. Ova Uredba, u duhu naše ekonomske stvarnosti, propisuje i jedinstvene prodajne cene drvnim sortimentima sa važnošću za ćelu državnu teritoriju. U članu 5 te Uredbe stoji da se jedinstvene cene određuju na osnovu prosečne cene proizvodnje, odnosno prosečne pune cene koštanja, dodavanjem prosečne planske dobiti, ako je predviđeno. 246 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Praktična primena ove Uredbe, kod određivanja jedinstvenih cena drvnim sortimentima, sa važnošću za ćelu državnu teritoriju, zahteva, otprilike sledeći postupak: 1. iz predloženog godišnjeg plana šumske proizvodnje državnih šuma, izdvaja se u procentualnom odnosu po vrsti drveta i sortimentima, ona drvna masa koja odgovara godišnjem etatu, na bazi stroge godišnje trajnosti, uzimajući u obzir trajnu produkcionu moć svih državnih šuma. Godišnji etat drvne mase razvrsta se tabelarno po vrsti drveta i sortimentima; 2. prikupe se podaci o troškovima koji služe za određivanje cene drveta na panju; 3. iz podataka pod 1. i 2. odredi se cena drveta na panju za svaki sortimenat, na način prikazan pod A/4; 4. prikupe se podaci o svim troškovima proizvodnje (tačka 1, 2 i 3 šeme za strukturu cene), osim cene drveta na panju, i odredi prosečan iznos za svaki sortimenat; 5. na osnovu prikupljenih i izračunatih podataka od 1 do 4, odrede se jedinstveni troškovi proizvodnje za svaki sortimenat, koji u sebi sadrže: a) cenu drveta na panju; b) prosečan trošak prevoza; c) ostale prosečne troškove iz tačke 1, 2 i 3 šeme za strukture cene. Kalkulacija jedinstvenih troškova proizvodnje i postupak izjednačenja individualnih troškova proizvodnje, prikazan je u tablici br. 1. Za primer uzeti su isti podaci kao i za obračun cene drveta na panju prikazan pod A/4. Troškovi proizvodnje (osim cene drveta na panju) iznose: za I komples šuma, za 1 m3 50.— Din; za II kompleks šuma, za 1 m3 150.— „ ; za . kompleks šuma, za 1 m3 . , 3O0.— „ ; Jednostavnosti radi, uzeti su jednaki troškovi i za tehničko i za ogrevno drvo. Kao što se iz tablice br. 1* vidi, izjednačenje individualnih troškova proizvodnje u svima kompleksima šuma (kombinacija I, II i III), postignuto je potpuno. Pozitivne razlike između prosečnih troškova proizvodnje i individualnih troškova proizvodnje šuma povoljnijih položaja s jedne strane, i negativne razlike između prosečnih troškova proizvodnje i individualnih^ troškova proizvodnje šuma nepovoljnih položaja s druge strane, se potpuno izjednačuju, t. j . potiru se. Na osnovu navedenog dokaza, može se izvesti zaključak, da se sve šuttie U pogledu troškova proizvodnje, mogu podeliti u dve grupe i to: a) šume povoljnog položaja, u kojima su individualni troškovi proizvodnje niži od prosečnih troškova proizvodnje; b) šume nepovoljnog položaja, u kojima su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova proizvodnje. Ostali troškovi strukture cene (u tablici br. 1 rubrike 11, 13, 14, 16, 18) normirani su. Prema tome, iz ustanovljenih prosečnih troškova proizvodnje, rezultiraju ostale cene, sve do prodajne cene proizvođača, i to dodavanjem normiranih iznosa na prosečne troškove proizvodnje za svaki sortimenat. * Vidi priloženu tablicu. 247 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Svi kalkulativni stavovi tablice br. 1 (osim stava br. 18), mogu da budu: a) individualni, ako se odnose na pojedine šume, šumske uprave, ili gazdinstva, ili na kakve manje organizacione jedinice; b) prosečni, ako se odnose na sve šume neke narodne republike; c) opšti, ako se odnose na sve šume državne teritorije FNRJ. Ako se radi kalkulacija jedinstvenih troškova proizvodnje, sa važnošću za ćelu državnu teritoriju, iz praktičnih razloga treba uzeti veću organizacionu jedinicu (na pr. šumsko gazdinstvo), u kojoj su troškovi proizvodnje proseeno jednaki, za ćelo njeno područje. Prema tome, uzev u celini za sve državne šume, imaćemo toliko individualnih troškova proizvodnje, koliko ima organizacionih jedinica (šumskih gazdinstva). Ako se primeni princip obračuna jedinstvenih troškova proizvodnje sa važnošću za ćelu državnu teritoriju (prikazan u tablici br. 1), imaćemo dve kategorije gazdinstva i to: a) povoljna, u kojima su individualni troškovi proizvodnje ispod prosečnih troškova proizvodnje, i b) nepovoljna, u kojima su individualni troškovi proizvodnje veći od prosečnih troškova proizvodnjer S obzirom na ovu okolnost, prilikom eksploatacije šuma, mora se voditi računa o tome, da se godišnji planovi (koji su služili kao osnova za obračun jedinstvenih troškova proizvodnje, kod svih organizacionih jedinica realizuju sa 100% ili približno sa 100%. Svako nerealizovanje godišnjeg plana, ili neravnomerno realizovanje proizvodnog plana, povlači poremećaj u kalkulaciji jedinstvenih troškova proizvodnje, a to bi u krajnoj liniji nepovoljno uticalo na ostvarenje budžetskih prihoda. Radi toga potrebna je stroga evidencija realizovanja godišnjeg plana po organizacionim jedinicama i pravovremena intervencija i uklanjanje prepreka. U ovom članku pokušao sam da objasnim postupak obračuna jedinstvenih troškova proizvodnje drveta, koji dalje služe kao polazna osnova za određivanje jedinstvenih prodajnih cena. Kao što je ranije navedeno, jedinstveni (prosečni) troškovi proizvodnje, sadrže u sebi, cene drveta na panju, koje su jedinstvene za sve šume po sortimentima, i prosečne troškove izrade i prevoza (troškovi tačke 1, 2 i 3 šeme strukture cene, sem cene drveta na panju), određene iz individualnih troškova. Prikazan je u tablici br. 1 najprostiji primer, samo da bi postupak bio što» kraći .. pregledniji. Primena konkretnih podataka zahtevaće daleko veći rad, i izlaganje celog: obračuna u vidu preglednog tabelarnog prikaza sa odgovarajućim rubrikama. Ali glavniji principi, na kojima bi trebao i mogao da počiva taj rad, izlo ženi su u ovom članku. Upotrebljena literatura: 1. Predmet i metod političke ekonomije (A. Leontijev) 2. Zbirka uredaba, naredaba i rešenja o dobiti, cenama i fondovima računovodstva br. 2 i 3; 3. Prelaz na plansku privredu (Ing. T. Peleš, Šum. list br. 1—2 od 1947). C o . ep . .. . e : ..... .... ........ ... .......... ... . .......... (.........) ... .......... ...... ...... 248 |