DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Ing. DRAGOLJUB TR1FUNOV1Ć, (Beograd)


NORMIRANJE CENA DRVETU U ŠUMSKOJ
PROIZVODNJI I EKSPLOATACIJI


.......... ... (.........) ...... . ...... ........... u ............-


Uvod. Pod imenom cene drveta na panju podrazumeva se cena koju drvo


treba da ima na panju, u neizrađenom stanju, kao i svaka druga roba, ma


koje vrste.


Pitanje određivanja cene drveta na panju, zanimalo je šumarske struč


njake unazad više decenija. Naročito je to pitanje postalo važno od onog vre


mena, kada je šuma prestala da bude samo razonoda srednjevekovnih feuda


laca, već važan izvor sirovina za narodnu privredu.


U sistemu kapitalističke privrede cene robi formiraju se na tržištu, koje


je neorganizovano i usled toga su cene podložne oscilaciji u zavisnosti od


ponude i potražnje.


U kapitalističkoj privredi, cena drveta na panju određuje se deduktivnim
putem iz prodajne cene na tržištu. Poštojsu cene na tržištu vrlo nestabilne u
zavisnosti od ponude i potražnje, to su i cene drveta na panju vrlo nestalne
a često puta i negativne. Na neorganizovanom tržištu cene se formiraju stihijski,
i radi toga, polazna točka za određivanje cene drveta na panju bila ...
ne samo često puta teško pristupačna, već i vrlo kolebljiva, pored toga što je*
u osnovi bila pogrešna.


I kod nas se pre rata cena drveta na panju određivala deduktivnim putem
od cene drveta na tržištu. Prilikom ovog određivanja primenjivane su raznovrsne
metode računanja, sa raznim matematičkim formulama, sa pretenzijama
na veliku naučnu objektivnost i tačnost. Ali sve te metode i formule određivale
su cenu drveta na panju na isti princip i to odbijanjem troškova proizvodnje
od cene drveta na tržištu.


Kod ovakvog načina određivanja cena drveta na panju, dolazilo je i do>
takve nelogičnosti, da se dobijala i negativna cena drveta na panju, za slučaj
da su troškovi proizvodnje bili veći od cene drveta na tržištu.


Na prvi pogled ova matematička radnja izgleda sasvim u redu. Ali, kada
se zaviri dublje u suštinu stvari, uvidi se sva besmislenost i nelogičnost rezultata
određivane cene drveta na panju na ovaj način. Jer ne odgovara zdravoj
logici niti istini činjenica, da sopstvenik šume koji želi da proda drvo na panju
mora kupcu pored drveta koje daje još da nadoplati, ako njegova šuma leži takonepovoljno
da se u odnosu na tržišnu cenu, a primenom ovih formula, dobija
negativna cena drveta na panju.


Na neorganizovanom tržištu, sloboda utakmice, jedini regulator cena
kapitalističkog sistema, u stvari ne postoji. Na tržištu cene diktiraju monopolisti,
trustovi. Prema tome, i cene drveta na panju, koje su određene od
cena na tržištu, u stvari su propisane od tih monopolista, trustova, koji eksploatišu
šume.


Iz toga izlazi zaključak, da je cene drveta na tržištu kao i .... drveta
na panju, u stvari propisivala šumska industrija, koja je onda bila sva u privatnim
rukama, propisivah su strani kapitalisti u savezu sa domaćom bur—


236