DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
»liniju trenja« .sa padom u koji odgovara smanjenom kojeficijentu trenja (f4). Presečna tačka N određuje nam mesto od koga moramo smanjiti koeficijenat trenja. Ovim grafičkim metodom prof. D. A. Popova izbegnuto je zametno i tegobno analitičko računjanje brzine kretanja drveta kroz točilo po formulama koje u većini slučajeva imaju vid: v = Vv2o + 2g 1 (sina — f cosa) (12) gde su ove oznake kao i ranije, 1 = predjeni put od preloma do preloma. Poslednja formula (12) ne razlikuje se od ranije izvedene formule (6a) što možemo dokazati prostom zamenom tj. 2g-l-sina možemo zamenuti sa 2gH jer je l-sina = H 2g 1 f " cosa možemo zamenuti sa 2gfLo jer je 1´ cosa = Lo otuda formula (12) prelazi u formulu (6a) vida v = Vv2o + 2g (H — f Lo) Razlika između metoda sračunavanja po formuli (12) (koju preporučuje i prof. Hauska5) i grafičkog metoda prof. Popova je očita. Dok se po metodu prof. Popova jasno vidi z profila kako se brzina menja i može se lako sračunati (pročitati sa dijagrama) na svakom, mestu točila, dotle se po formuli 12 mora sračunavati postupno za svaku prelomnu tačku profila, polazeći od početne tačke točila. e) ODREĐIVANJE POLUPREČNIKA VERTIKALNE KRIVINE Drugo važno pitanje uzdužnog profila je problem vertikalnih krivina. Da drvo iz točila ne bi iskočilo pri prelazu iz blažeg u strmiji pad, a sa druge strane, pri prelazu iz strmijeg u manji pad, da se ne bi drvo zarivalo u podlogu, odnosno preterano pritiskivalo točilo, prelomi nivelete ublažavaju se vertikalnim krivinama. Za odredbu poluprečnika vertikalne krivine postoji više predloga i obrazaca osnovanih na ovoj ili onoj pretpostavci. Po mnogim autorima preporučuje se prosto, ne navodeći nikakvih teoretskih osnova, kao minimalan radius vertikalne krivine uzeti 200 m. sa izuzetkom krivine umetnute između usta i srednjeg dela točila, gde se dozvoljava minimalan poluprečnik 150 me). Kubelka7) preporučuje tablicu, niže navedenu, iz koje se može pročitati dužina luka krivine potrebne da se ublaži prelom, kada je razlika padova (ii — is = Ai) određene veličine tj. Pri razlici padova . = 10°/o dužina luka treba da bude 19 m. = 10% ( « « . = 20%) : « « « « 39 m. . = 30% : « « « « 57 m. < « « A = 40%) : « « « « 75 m. ( « « . = 50%) « « « « 95 m. c « « . = 60 5) Dr. Leo Hauska: Das forstliche Transportwesen -1 - Teil Riesanlagen und Seilbahnen. Wien 1933. e) Glatz J.: Rieswege und Drahtseilriesen. ´) Kubelka: Der Riesweg als Holzbringtmgs.anstatt des Hochgebirges — Wien 1933. 207 |