DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 13 <-- 13 --> PDF |
vi = Vv2o + 2g-(Hi—fli) Ako je telo pošlo iz mira onda je vo = o i vi = V2g (Hi — f li) Na dein B—C telo će se kretati jednako usporeno (pošto je ia <-f), sa početnom bBzinom, u tački B, jednakom krajnjoj brzini (v> koju je telo postiglo na = Vv2i + 2g (.— f 1») Ako u gornju jednačinu unesemo vrednost iz prethodne jednačine i stavimo konačnu brzinu V2 u tački C ravnu nuli, tj. telo se zaustavilo, imamo: o = \/2g (Hi — f b) + 2g (.— f I2) odakle je: f = —.. - . . odnosno obeležavajući, kao i malopre Hi + ..-= H: it -r la li + I2 = Lo imamo f = Y-´´ : (10) l^o Desnu stranu jednačine 10 možemo pročitati i kao srednji produžni pad (isr. = r—) dela točila na kome se telo na kosini samo od sebe počelo kretati i samo od sebe se zaustavilo. Ovaj prost i ugodan način odredjivanja koeficijenta trenja daje mogućnosti da, ne držeći se tablica sastavljenih za ovaj ili onaj teren kod zemljanih točila, jednu ili drugu vrstu drveta od kojeg je točilo građeno kod drvenih točila, i klimatskih uslova, brzo i lako odredimo u svakoj prilici konkretan koeficijenat trenja8). Moglo bi se primetiti da je ovde učinjeno izvesno zanemarenje koje, donekle, utiče "na tačnost računanja, tj. zanemareno je dejstvo vertikalne kri vine koja se mora umetnuti na prelomu nagiba (tačka B, si. 3 i 4). No ako se uzme u obzir promenjljivcst koeficijenta trenja f ne samo sa vrstom drveta, odnosno zemljišta po kome se drvo šulja, već i od težine4) i oblika drveta koje se šulja, onda je, pri dovoljno velikom radiusu vertikalne krivine, ta greška beznačajna i može se potpuno zanemariti. 3) Dok je za drvena točila koeficijent trenja manje-više određen i menja se xi dovoljno uskim granicama te se za njega mogu koristiti tablice, dotle je koeficijent trenja kod zemljanih točila vrlo promenjljiv. Stoga ovaj metod određivanja koeficijenata treba usvojiti i koristiti uvek pre početka projektovanja zemljanih točila. 4) Po rezultatima ispitivanja koje je izvršio C. N. I. I. D. Narkomljesa SSSR po ing. V. V. Buvertu 1930. god. na Kavkazu, pokazalo se da koeficijent trenja gvarira sa težinom i dužinom drveta. 203 |