DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 10     <-- 10 -->        PDF

1. Ako je koeficijenat trenja f manji od pada kosine is) [S^a i označavamo
pad kosine u procentima (i°/o) ili u promilima (i´/oo — WQQ što odgovara tan


gensu ugla nagiba] tada je sila trenja (W) manja od sile kretanja P; nastupiće
jednako ubrzano kretanje tela.


2. Ako je koeficijenat trenja (f) veći od pada kosine (i) (tada je sila trenja
W veća od sile kretanja P) nastupiće jednako usporedno kretanje tela ako
se telo kretalo, ili će ostati u miru ako se nije kretalo.
3. Ako je koeficijenat trenja (f) jednak padu kosine (i) (tada je sila
trenja W ravna sili kretanja P) nastupiće jednako kretanje ili granični slučaj
mirovanja tela.
b) ZAKONI KRETANJA TELA NA KOSINI


Pri kretanju tela težine Q niz kosu ravan (AB) nagnutu pod uglom ar
dužine L (si. 2.) gravitaciona komponenta težine P = Q´sina, umanjena


SI. 2.


za veličinu sile trenja W — f Q´ cosa izvršiće na putu L izvesan rad
A=(Q-sina — f Q oosa) L (4)
Rad sile, kako znamo iz mehanike, mora biti ravan promeni kinetičke energije
tela, t. j.
(Q sina — f Q cosa) L = —^— 5— ... . (5)


gde je m = — = masa tela koje se kreće niz kosu ravan
vo = početna brzina u tački A
v = krajnja brzina tela u tački B
Unošenjem vrednosti — za masu i deljenjem ćele jednačine (5) sa Q dobijamo
L´ cos« = 1 = dužina projekcije kosine


L sini — L f cosa = (5a)


2g


Iz slike 2 vidi se da je: L-sina = H visinska razlika početne i krajnje
tačke.


200