DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 22     <-- 22 -->        PDF

primarnih šumskih proizvoda, pa sve do produkcije finalnih proizvoda, tako
naše delovanje treba da bude prožeto upornom borbom za poboljšanje proizvodnosti
rada, pravilno i dinamički primenjujući najbolje metode u ustrajnoj
težnji ka njihovom usavršenju.


Kao preduslov za postizavanje efikasnih uspeha i napretka u tom pogledu
postavlja se bezuslovno ispunjenje dvaju preduslova: evidencije i opet
evidencije. Zavođenje pravilno organizovane evidencije, uproštene po formi,
usavršene po sadržini i korisnosti te efikasne po brzini njezinog stvaranja i
primene, prestavlja snažan automatski regulator i signalizator ne samo na
putu uvođenja veće proizvodnosti rada već i kod upravljanja planske šumske
privrede i šumarstva uopšte. Zadaci evidencije i kontrole zasnovani na savesno
utvrđenim normama, prestavljaju naročito u šumarstvu tešku borbu jer
šumska proizvodnja operiše sa specifično dekoncentrisanim i terenski razbacanim
radilištima sa najprostranijim i teško obuhvatljivim sirovinskim bazania,
uz pomanjkanje stručnog i pomoćnog kadra, kao i stalnog radničkog kadra
u mnogim fazama proizvodnog procesa. Stoga borba za dobru evidenciju baš
u šumarstvu treba da bude toliko upornija, principijelni ja i bezuslovna ostvarajući
i savlađujući svesrdnim i ustrajnim zalaganjem šumarskih stručnjaka
elemenat po elemenat u sklopu kompleksnog zadatka: dobre evidencije:


Organizaciono učvršćenje šumskog gospodarstva treba da bude sadržano
u pravilnom i snažnom obuhvaćanju svih triju sektora na ostvarenju petogodišnjeg
plana: državnog, zadružnog i privatnog. Dobro organizovano državno
šumska gazdinstvo sa tačno određenim zadacima, sa snažnom i što operativnijom
povezanošću sa terenom putem šumskih uprava, drvno industrijskih pogona
i manipulacija, a istovremeno pravilno uključeno u glavnim direkcijama,
svojim širokim ovlaštenjima i samostalnošću treba da bude opruga pokretaljka,
koja celokupnoj organizaciji državnog sektora daje potrebnu dinamiku, prihvatajući
istovremeno punu inicijativu spram zadružnog i privatnog sektora.
Kroz šumska gazdinstva ne treba nipošto da se provlače neki zaostaci ili kontinuelno-
tradicionalni taloži organizacionih forma i metoda rada državnog šumskog
gospodarstva stare Jugoslavije. Nove forme1 rada u šumarstvu zahtevaju,
da temeljito iskorenimo stare organizacione oblike i načine rada, koje su
svojim birokratizmom sve više zapadale u inertnost i tromost, radi nedovoljne
veze sa narodom, terenom i stvarnošću. Kako je društveno uređenje stare Jugoslavije,
iako trulo ipak nosilo u svojoj utrobi zdrav zametak snaga i uslova
demokratskog društvenog preporoda nove Jugoslavije, isto tako su se i u dotrajalosti
organizacionih formi i poslovanja šumskog gospodarstva stare Jugoslavije
sporadično pojavljivale konture pravilnijih organizacionih postavki i
boljeg rada, nošene i branjene po nekolicini naprednih drugova. I baš zato,
što organizacija šumskih gazdinstava temelji na iskustvima loše organizacije
i poslovanja ranijih organizacionih jedinica, baš zato što su šumska gazdinstva
njihov preporođeni i usavršeni naslednik, ispoljava se negacija starih organizacionih
formi i načina rada toliko snažnije i odlučnije po formi a napose po
sadržini. Organizacione jedinice državnog šumskog gospodarstva, svojstvene
svestranošću delatnosti i kompleksnošću zadataka, čije rešenje im se poverava,
moći će u potpunosti da odgovore ostvarenju petogodišnjeg plana samo ....,
ako kurs svog poslovanja uprave na što veću neposrednost, inicijativnost i
dinamiku. Tako će naslednice organizacionih formi, koje su bile kočnica privrednog
razvoja, postati snažna transmisija kod udela šumarstva u privredi
naše zemlje i odgovoriti stepenu društvene ekonomske stvarnosti.


180